Glas otoka u razgovoru s Majom Jurišić otkriva tko je otočna četvorka iza Koalicije “ZA” u utrci za Splitsko-dalmatinsku županiju.
Često čujemo da su otočani inertni što se tiče političkog djelovanja te se često zadržavaju u svojim mjesnim odborima i općinskim vijećima, a sad svjedočimo da imamo četiri otočana koji su odlučili ići korak dalje i u utrci za županijsku skupštinu dali povjerenje Koaliciji ZA (Nezavisna Lista Mladih, Pametno za Split i Dalmaciju i HSLS).
Objasnite nam što vas je potaklo?
Izuzetno sam ponosna i sretna da su moje svojevrsno političko krštenje podržali i drugi otočani s kojima sam prethodnih godina aktivno radila na poboljšanju života na otocima Hvaru, Braču i Šolti. Posljednjih smo godina znatno doprinijeli povećanju transparentnosti rada jedinica lokalnih samouprava, borbi za očuvanje obale i otoka, poticanju energetske tranzicije i podizanju sveopće svijesti otočana o mogućnostima sudjelovanja u procesima i održivom razvoju.
S Goranom Tvrdićem sa Šolte, koji je ujedno i općinski vijećnik te svojim političkim iskustvom trenutno podržava listu mladih MOĆA BOJE, surađujem od prvog dana dolaska na otok. Zajedno smo pokrenuli javno informiranje otočana o procesima i odlukama Općine, sudjelovali u prijavama brojnih devastacija, ukazivali na nelogične i često ilegalne postupke trenutne vlasti, predlagali i pisali projekte za razvoj kulturnog života otoka te puno drugih stvari. Njegovo iskustvo u Općinskom vijeću, kao i životno i poslovno iskustvo pčelara i malo obiteljskog iznajmljivača izuzetno su važni te dodaju našoj županijskoj listi vrijednost koju ćemo zajedno usmjeriti u konstruktivne i konkretne prijedloge i projekte s ciljem povećanje kvalitete života i ostanka na otocima.

Kuzman Novak iz Hvara aktualni je zamjenik gradonačelnika koji je svoj aktivni politički angažman započeo prije 4 godine. Nakon studija politologije u Zagrebu vratio se na otok da svoje znanje i vještine podijeli s otokom i otočanima. Sve ove godine bio je veliki borac za uvođenja reda u gradu Hvaru počevši od korištenja javnih površina, postavljanja pravila ponašanja u samom centru grada, ističući važnost kulturne i povijesne baštine grada pa sve do ukazivanja na probleme nautičkog turizma, nekontroliranog pražnjenja brodova usred luke, neodrživog razvoja turizma… Ono što nas je najviše povezalo je rad na izradi strategije za prelazak na čistu energiju otoka Hvara, povezivanje svih jedinica lokalne samouprave, angažiranje mladih stručnjaka i entuzijasta u razvoj strategije te angažiranje oko ideje kreiranja zajedničke građanske investicije. S obzirom na to da smo upravo za razvoj zajedničke elektrane naletjeli na zatvorena vrata i nerazumijevanje u Županiji odlučili smo se za javni interes boriti zajedno kroz djelovanje u županijskoj skupštini.

Ivana Bošković iz Bola prije točno četiri godine pozvala me “u pomoć” oko spašavanja Zlatnog rata i u malo vremena, s puno dobre volje, ljubavi i podrške otočana napravili smo zaista puno pozitivnih promjena, najviše od svega pokazali da se treba pokrenuti, boriti, usprotiviti. Rezultati našeg tadašnjeg aktivizma i djelovanja žive i danas kroz svakog novog pojedinca koji se uhvati ukoštac s problemima na pomorskom dobru i načinu dodjeljivanja koncesija, a tadašnja akcija i slavna fotografija Zlatnog rata na kojoj je ručnicima ispisano ZAUZETO postala je tako simbol otpora i borbe za pomorsko dobro. Još je puno posla pred nama, ali upravo zato smo odlučili svoje djelovanje profesionalizirati i provoditi sustavne promjene iznutra i zajedno sa svim zainteresiranim dionicima. Iz lokalnih sredina te pojedinačnih akcija i problema zajedno krećemo na višu razinu, spremni svoja znanja i iskustva s terena implementirati u planove i programe županije.

Vas četvero dolazite iz različitih sredina i različitog ste zvanja. Ivana Bošković je profesorica hrvatskog i njemačkog jezika i književnosti, Goran Tvrdić je pčelar, Kuzman Novak diplomirani politolog i vi voditeljica projekata i poduzetnica te osoba s dugogodišnjim iskustvom u civilnom sektoru. Što bi rekli da vam je zajedničko i koja je vaša najveća snaga?
Ljubav prema otoku i ljudima koji su temelj zajednica u kojima djelujemo, vizija održivosti i rad za opće dobro osnovne su postavke svih nas. Naša najveća snaga je međusobna podrška, razumijevanje i spremnost na suradnju. Svjesni smo da sami, izolirani u svojim otočnim zajednicama koje se još uvijek opiru promjenama koje donosimo, ne možemo napraviti puno. Ali našim primjerom dokazujemo kolika je snaga pojedinca kada se udruži sa sebi sličnim ljudima i kada su mu namjere i motivi ispravni. Naime, u današnje vrijeme kada su se vrijednosti potpuno iskrivile, a pažnju javnosti dobivaju loše vijesti često upitnih izvora, važno je ljudima oko nas pokazati da se može djelovati iskrenošću i uvažavanjem svih različitosti koje imamo.
Ono što nam je zajedničko su i ponajprije stvarni rezultati našeg rada koji se ogledaju u svim sferama u kojima djelujemo i zbog kojih možemo ponosno stati i zastupati svoje stavove. Imamo dokazana rješenja i naši motivi su jasni. Otvoreni smo za suradnju i pomoć svima kojima je ona potrebna te smatramo da smo nositelji promjena u svojim zajednicama, društvu i političkom procesu. Bez obzira na ishode ovih izbora zajedno ćemo nastaviti djelovati i utjecati na promjene jer naš politički angažman nije ispunjenje osobnih ambicija, već prirodni nastavak zastupanja građana i njihovih interesa u javnom djelovanju i prostoru. O našim ćete akcijama i rezultatima sigurno još čitati narednih godina.

Što vam je najveći izazov življenja na otocima i u otočnoj zajednici? Što bi rekli da je najveći problem na otočana?
Najveći izazov života na otoku je upravo njegova otočnost i ovisnost o kopnu, visoki životni troškovi, nedovoljna kvaliteta usluga poput javnog prijevoza, zdravstvene i socijalne skrbi, nedovoljno dodatnih sadržaja za otočane, činjenica da nam mladi i stručni ljudi iseljavaju i odlaze za boljim prilikama i da su mogućnosti za osnivanje obitelji i kreiranje poslova na otocima prilično ograničene i ovise o dobrim obiteljskim i/ili političkim vezama što umanjuje njihovu slobodu odlučivanja i kreiranja života kakav žele. Otočani trebaju postati svjesni potencijala i prilika koje im daje život na otoku, iskoristiti novo doba i razvoj tehnologija za kreiranje novih poslova koji nisu nužno vezani za turizam. Danas su informacije i mogućnosti edukacija dostupne neovisno gdje se nalazimo, samim tim se mit o izoliranim otocima ruši i sve ono što je dostupno onima na kopnu itekako postaje dostupno i otočanima. Prilike su to, potrebno ih je samo osvijestiti i prestati čekati da netko drugi preuzme odgovornost za naše živote te promjene započeti od nas samih.
Podržava li vas vaša otočna zajednica i smatrate li da svojim primjerom potičete promjene i uključivanje otočana u politiku?
Promjene se sasvim sigurno događaju, a otočani se sve više bude i ujedinjuju. Obrasci lokalnih politika i odluka na koje se nije moglo puno utjecati i koje su se odvijale bez sudjelovanja ostalog lokalnog stanovništva, sada su otkriveni široj javnosti, prepoznati kao opasnost i nazvani pravim imenom – korupcija, a problemi jedne zajednice lako se prepoznaju u sličnim problemima drugih otoka. Naravno da je našim povezivanjem, umrežavanjem, druženjem i uključivanjem polako postalo jasnije da se obrazac – Mi tu ne možemo ništa – danas bitno mijenja i pokreće stvarne promjene u kojem otočani misle i rade – Mi tu možemo sve! Smatramo da se svijet neće promijeniti našim mišljenjem već upravo primjerima rada, nužno je u svojim djelima ostati ustrajan, nepokolebljiv i autentičan. Danas već svjedočimo brojnim promjenama, a sigurni smo da će ih biti sve više.
Za one koji ne znaju, što zapravo županija uopće može napraviti za otoke i otočne zajednice? I što osobno smatrate da bi trebao biti prioritet?
Županija je sve ove godine nekako bila skrivena, nebitna. Naravno, to je odgovaralo onima koji se nisu trebali skoro niti boriti posljednjih 28 godina da iz izbora u izbor budu pobjednici. Kad ljudi ne znaju o čemu se radi, ne usude se ni propitivati, a kad ne znaju za bolje onda misle da im je trenutno stanje odlično. Zašto bismo onda mijenjali nešto što niti razumijemo niti iz naše percepcija previše utječe na naš život. No, aktivnim radom i sudjelovanjem u političkim procesima i sama sam ostala iznenađena koliko se krucijalnih odluka donosi u županiji, a koje direktno utječu na kvalitetu i standard života građana u svim općinama i gradovima. Počevši od izrade prostornih planova temeljem koji se izrađuju lokalni planovi i koji moraju biti usklađeni sa županijskim, preko upravljanja znatnim dijelom pomorskog dobra, do školstva, zdravstva i javnog prijevoza.
Nažalost, ono što sam se uvjerila na svima razinama, pa tako i na razini županije, puno se važnih odluka donosi iza zatvorenih vrata, pogodujući odabranima, na štetu “malih ljudi” i s namjerom osobne koristi. Tako da se svugdje može prepoznati sličan princip štetnog upravljanja koji hitno treba mijenjati. Prvenstveno mislim da je prioritet politiku i ingerencije upravljanja približiti svim građanima i aktivnih, osobito mlade uključiti u političke procese. Naime, političari se često ponašaju kao su dobitkom pozicije dobili i dodatnu pamet pa rješenja za probleme ne traže među “običnim” ljudima niti vide bogatstvo uključivanja drugih dionika i kreiranja zajedničkih rješenja.
Ono čime sam se posljednjih godina prvenstveno bavila bila je zaštita pomorskog dobra i poticanje energetske tranzicije. To su dvije teme kojima ću se aktivno baviti i nakon izbora, kroz županijsku skupštinu ili kroz osobno djelovanje sa suradnicima poput otočana koji su nam dali podršku na ovim izborima. No puno će lakše biti za mene, a bolje za svih nas, da se ono što možemo napraviti institucionalizira odnosno da dobijemo izbore i sa što većim brojem županijskih vijećnika promjene radimo iznutra i sustavno. Osim navedenih tema prioritet mora biti i poticanje poljoprivrede te zajedničko brendiranje naših poduzetnika i proizvođača te poboljšanje javnih usluga. Posla svakako neće nedostajati, no prije svega je važno da se dogode promjene u svima nama i da prepoznamo one koji su sposobni i odgovorni ono o čemu govore i provesti u djelo.
















