Agresija Rusije na Ukrajinu je samo u nekoliko dana uzrokovala nezapamćena materijalna razaranja,stradanja nedužnih civila i humanitarnu katastrofu s kakvom se Europa desetljećima nije suočila. U pokušaju da zaustavi agresiju, Europski parlament je ovaj tjedan na izvanrednom zasjedanju zatražio strože sankcije prema Rusiji te bržu isporuku oružja i vojne opreme Ukrajini.
U rezoluciji o ruskoj agresiji europarlamentarci su istaknuli da ruski napad na Ukrajinu od EU-a i NATO-a zahtjeva da budu spremni na sve mogućnosti, a zatražili su i da se Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU.
O političkim, gospodarskim i humanitarnim posljedicama ruske invazije govorilo se na panelu “Europska unija i agresija na Ukrajinu”, koji je u petak u Zagrebu organizirao Ured Europskom parlamenta u Hrvatskoj. Eurozastupnik Tonino Picula (SDP,S&D) je istaknuo kako je ruska agresija na Ukrajinu prijelomni događaj novije europske povijesti čije dalekosežne posljedice se ovog trenutka ne mogu predvidjeti, ali se kratkoročne već vide. Dodao da su brzom reakcijom na agresiju neki čimbenici iznenadili cijeli svijet.
“Nitko nije mogao očekivati da će EU samo u tri do četiri dana ostaviti neke tabue koji vladaju o njeznom funkcioniranju i orijentiranosti. Ne samo da je EU uspjela u kratkom roku dogovoriti zajedničku politiku u vanjskopolitičkim i obrambenim aspektima, što je prije bilo problematično u ekstremnim krizama, nego su neke države članice za koje se vjerovalo da ne odstupaju od svoje vanjskopolitičke orijentiranosti, prije svega Njemačka, preko noći promijenile vanjskopolitički kurs i okrenule se politici koja zasigurno ima za cilj da se osigura više fizičke sigurnosti za vlastite građane”, rekao je Picula.
Dodao je da drugi aspekt koji utječe na brzinu reagiranja je energetska kriza, a treći aspekt je sigurnost opskrbe hranom.
“U svega nekoliko dana EU je uspjela dovesti se do razine unutarnje koherentnosti koja ako ništa drugo ovog trenutka jamči da će Europa od Kremlja biti daleko ozbiljnije shvaćena nego prije”, zaključio je Picula.
Što se tiče načina na koji EU može pomoći Ukrajini Picula je rekao kako nema nikakve diskusije o tome da Ukrajince treba naoružati “do zuba”.
“To su ljudi koji se bore za svoju zemlju i pravo da odlučuju što žele. Jedna od najvećih rasprava je pitanje zabrane zone letenja nad Ukrajinom, mnoge su to kolege tražile,ali pitanje je provedbe, tko će ruskoj avijaciji onemogućavati da leti iznad Ukrajine”, rekao je Picula te je istanuo kako bi to Putinu dalo izliku da optuži Zapad za izravnu agresiju prema Rusiji i moglo bi dovesti do eskalacije rata u Europi.
Smatra da osim dostavom oružja Ukrajincima se može pomoći i snažnim ekonomskim sankcijama protiv Rusije jer će se time oslabiti i Putinov režim .
Viša znanstvena suradnica Instituta za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo- Šabić je ustvrdila da je Putin na neki način dao novi smisao NATO-u koji je bio doveden u pitanje nakon Afganistana, a vidljivo je da se i njemačka politika značajno promijenila. Smatra da smo na početku jedne duge iscrpljujuće faze preslagivanja odnosa na međunarodnoj sceni.
Osvrnula sei na ruski utjecaj na zapadnom Balkanu koji je tvrdi uvijek bio polarizirajući.
“Ili ste bili za Rusiju ili protiv. Ako ste bili za Rusiju, doći će trenutak kada ćete se morati odlučiti. Pozicije neutralnosti ili na više strana usmjerene vanjske politike više neće moći proći i u ovom dijelu svijeta doći će do preslagivanja”, tvrdi Šelo- Šabić
Stručnjak za energetiku Davor Štern je rekao kako Ukrajina ne bi bila međunarodnoj zajednici toliko interesantna da nije krvotok cjevovoda, naftovoda i plinovoda koji snabdijevaju Europu.
“Ovo što se sada tamo događa je ispit za Europu koja je prekasno krenula u zelenu tranziciju”, istaknuo je Štern te je dodao da je Europa sebi zadala velike ciljeve u toj tranziciji koji su skupi. Smatra da Europa nije spremna preko noći ostati bez energenata iz Rusije,jer bi to dovelo do urušavanja njezinih ekonomija.
“Kad bi se resursi zatvorili, a jednim potezom ventila Putin to može napraviti bojim se da bi došlo do jednog nejedinstva u Europi, nažalost je to realnost. Što se tiče ostatka svijeta u tom cijelom sukobu i Kina ima interese, bila je i suzdržana u Vijeću sigurnosti UN-a, ona računa na velike resurse Rusije u energetici, njezin razvoj isključivo ovisi o energetici Rusije.Ostale zemlje s Rusijom imaju bilateralne odnose koji su vrlo širokog spektra. Način na koji se ostatak svijeta odnosi prema sukobu u Ukrajini govori da Rusija još uvijek ima saveznike, možda ne otvorene, ali pritajene”, rekao je Štern.
