Saborska zastupnica Mosta, Marija Selak Raspudić, danas je na konferenciji za novinare izvijestila da je prije ljetne stanke predložila Hrvatskom saboru izmjenu Kaznenoga zakona uvođenjem pojma “ekocid” za najteže kazneno djelo protiv okoliša. Naglasila je kako u Mostu očekuju da će taj prijedlog podržati svi saborski zastupnici.
“Ovo nije pitanje partikularnoga političkog interesa ili onoga što se naziva ideologijom. Ovo je pitanje strateškog interesa Republike Hrvatske. Očekujemo da inicijativu svesrdno podrže svi koji se deklarirano bave zelenim politikama, od onih koji se nazivaju zelenom ljevicom do onih koji vole govoriti o očuvanju strateških interesa Republike Hrvatske, poput vladajućeg HDZ-a”, pozvala je Selak-Raspudić.
Ustvrdila je da će usvajanjem zakonskog prijedloga Hrvatska ne samo biti jedna od zemalja koja u praksi pokazuje brigu o zaštiti okoliša, nego će prednjačiti u Europi i svijetu u prepoznavanju nužnosti zaštite prirodnih resursa.
“Svi ćemo se složiti da su prirodna bogatstva najveće bogatstvo Republike Hrvatske. U tom smislu zaštita okoliša ključni strateški interes, a o njemu ovisi gospodarski razvoj, uključujući turizam kao jedne od grana koja doprinosi hrvatskom BDP-u više od 20 posto. Nakon borbe za isključivi gospodarski pojas, nakon prepoznavanja važnosti da Hrvatska bude slobodna od GMO-a, vrijeme je da se učini treći korak prema zaštiti prirodnih resursa uvođenjem pojma ekocid u naše kazneno zakonodavstvo”, istaknula je Selak-Raspudić.
Spomenula je da su neke zemlje, koje dugoročno i strateški razvijaju zelene politike, nedavno uputile svojim parlamentima rezoluciju vezanu za ekocid, a jedna od tih zemalja je i Belgija. Najavila je da će i Most raditi na takvoj rezoluciji koju će uputiti u Hrvatski sabor.
Kao najpoznatiji primjer ekocida u svijetu, Selak-Raspudić je navela primjer 2010. godine i izljev nafte u Meksičkom zaljevu.
“Ako u Hrvatskoj govorimo o ekocidu opravdano se postavlja pitanje, ukoliko se izmijeni zakonski okvir, može li se pod ekocid smatrati u Brodsko- posavskoj županiji izljev različitih vrsta otpada u tlo poljoprivrednog zemljišta, zbog čega je dugotrajno zagađeno ili ono što se nedavno dogodilo u Istri, zagađenje tla sa više od 400 tisuća tekstilnog otpada. To su primjeri onečišćenja koji imaju dugoročne posljedice i o tome treba razgovarati kroz pojam ekocid koji će pružiti garanciju da prepoznamo najteža kaznena djela protiv okoliša, ali bi taj pojam služio i u preventivne svrhe”, kazala je Selak-Raspudić.
Smatra da će biti puno manje djela kojima se ugrožava okoliš ukoliko se Hrvatska kroz progresivno zakonodavstvo, zaštitom zelenih politika jasno deklarira kao zemlja koja osuđuje ekocid.
“Regulacijom ekocida Hrvatska bi se svrstala među vrlo moderne države, koja bi služila ne samo zaštiti okoliša na svom području nego bi predvodila razvoj na međunarodnoj razini kako bi zaštita okoliša shvaćena u širokom smislu dobila svoj pandan najtežim zločinima kao što su protiv čovječnosti ili ratni zločini”, rekla je prof. dr.sc Sunčana Roksandić s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Naglasila je da bi nacionalne Vlade trebale pokrenuti inicijativu da se okoliš zaštiti ne samo u nacionalnom zakonodavstvu nego da je njegovo ugrožavanje i međunarodno kazneno djelo koje će biti u nadležnosti Međunarodnoga kaznenog suda.
“Ključan je trenutak da Hrvatska oživotvori svoja nastojanja kao turistička zemlja, da zaštiti svoja prirodna bogatstva, da prevenira štetu i proglasi ekocid djelom koji je pandan zločinu protiv čovječnosti”, kazala je Roksandić.
Naglasila je da bi se počinitelji ekocida trebali kazniti dugotrajnom zatvorskom kaznom ili kaznom od najmanje pet godina zatvora.
