Nezapamćen zločin dogodio se prije 23 godine kada je na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu policajac Mato Oraškić tijekom brakorazvodne parnice ubio suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, sutkinju Ljiljanu Hvalec, te teško ranio sudsku zapisničarku Stanku Cvetković
U povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama predsjednik SDP-a Peđa Grbin i SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac ispred zgrade Općinskog građanskog suda položili su cvijeće i zapalili svijeće u spomen na tri ubijene žene.
Grbin je u izjavi medijima rekao kako ubojstvo triju žena, nažalost, nije niti prva niti zadnja velika tragedija. No, ustvrdio je da je ova tragedija pomogla da se hrvatsko društvo osvijesti koliko je prisutno nasilje prema ranjivim skupinama, nasilje prema ženama.
“Kao društvo moramo učiniti puno da osvijestimo ljude, da ih educiramo i osiguramo da nasilja u našem društvu bude što manje. Pogotovo nasilja usmjerenog prema obitelji i prema ženama. U tome društvo može napraviti puno, ali samo ako hoće, ako je svjesno te ako je spremno”, rekao je Grbin.
Naglasio je kako je jedan od velikih koraka u borbi protiv svakog oblika nasilja obrazovanje, odnosno građanski odgoj. Poručio je da zločin na Općinskom građanskom sudu mora natjerati da se svi u društvu mijenjaju.
“Ako se ne promijenimo, ovakvi dani su samo dani kada ćemo položiti cvijeće i zapaliti svijeće, očistiti malo savjest i u konačnici nećemo napraviti ništa”, tvrdi Grbin.
Saborska zastupnica Glasovac je podsjetila da je u Hrvatskoj ove godine ubijeno dvanaest žena od svojih partnera, a taj trend se iz godine u godinu ne mijenja. Naglasila je da to govori o učinkovitosti države u borbi protiv nasilja nad ženama. Kada se govori o nasilju prema ženama, smatra da država nema pravo pogriješiti, nema pravo zatvarati oči i nema pravo probleme mesti pod tepih.
“Jedino odlučnim reakcijama i nedvosmislenim političkim porukama te djelovanjem možemo spriječiti nasilje. Nije nedvosmisleno političko djelovanje i politička poruka kada kazne koje su propisane zakonom se u načelu izriču najniže? Nije nedvosmisleno političko djelovanje kada i dalje dozvoljavamo da žrtve s djecom moraju tražiti spas u skloništima, a nasilnici ostaju u obitelji? Nije nedvosmisleno političko djelovanje kada već godinama ne dozvoljavamo da građanski odgoj i obrazovanje uđe u škole? Nije nedvosmisleno političko djelovanje jedno govoriti, a drugo činiti”, zapitala se Glasovac.
Pozvala je Vladu RH i premijera Andreja Plenkovića da borbu protiv nasilja nad ženama stave kao prioritetni problem društva umjesto,, kako je rekla, da se bave imaginarnim širiteljima mržnje i imaginarnim militantnim skupinama koje se organiziraju kako bi sruše Vladu.
“Nasilnici su među nama, nemojmo dozvoliti da svojim nečinjenjem neka žena pati te da njoj sutra polažemo vijenac i palimo svijeće”, poručila je Glasovac.
Smatra kako je svaki pomak dobrodošao, te je podsjetila da su i sada u zakonu, nakon usvajanja Istanbulske konvencije, pooštrene mjere i kazne koje se mogu izreči nasilniku. No, iz nekog razloga sudska praksa je takva da se u načelu izriču minimalne kazne i na taj način institucije šalju određenu poruku.
“Slovo zakona je jedno, a njegova primjena je drugo. Trebamo uvoditi i one mjere koje će pomoći boljoj prevenciji i snažnijem sankcioniranju nasilja u obitelji ili nasilja prema ženama. Međutim, ono za što se moramo brinuti danas je da postojeće zakone adekvatno primjenjujemo, te da ukoliko treba da se danonoćno radi na edukaciji sudaca i svih u sustavu koji je vrlo kompleksan i traži suradnju brojnih institucija kako bi to profunkcioniralo”, kazala je Glasovac.
Naglasila je kako ne nalazi niti jedan razlog zašto u Hrvatskoj još uvijek u pet županija ne postoji sklonište za žene žrtve nasilja.
“Bilo vremena i novaca, ali očito nema dovoljno političke volje i sluha o kakvom se velikom problemu radi za Hrvatsku i za ženu”, zaključila je Glasovac.
Na naš upit se osvrnula na porast nasilja općenito u Hrvatskoj, a kao primjer je nedavno ubojstvo u karlovačkom predgrađu Lemić Brdo.
“Možemo očekivati lošu situaciju vezano za mentalno zdravlje hrvatskog stanovništva, posebno nakon covida koji je na neki način utjecao na psihu svih nas. Osim toga, Zagreb i neka područja Hrvatske dodatno su bili izloženi potresu. Međutim, Ministarstvo zdravstva ne čini apsolutno ništa da se sustavno radi na mentalnom zdravlju stanovništva, što je najviše potrebo i djeci. Također je nužan građanski odgoj i obrazovanje te zdravstveni odgoj i obrazovanje. Od malih nogu se treba raditi prevencija i učiti djecu drugačijem načinu života i načinu ophođenja”, rekla je Glasovac.
Naglasila je da će nažalost nasilja u Hrvatskoj biti sve više, a onaj tko to ne vidi je slijep.
“U Saboru upozoravamo da je potrebno napraviti ozbiljnu strategiju kroz koju će se baviti mentalnim zdravljem djece i odraslih te da se radi na tome da ljudi nađu načine kako da kanaliziraju probleme i kako da se rješavaju njihovi problemi ako ljudi to ne mogu sami”, rekla je Glasovac.
