U povodu obilježavanja Svjetskog dana srca, u Hrvatskom saboru je održana javnozdravstvena akcija mjerenja arterijskog tlaka i određivanja glukoze u krvi, kojoj su se odazvali saborski zastupnici te zaposlenici Sabora. Od liječnika i medicinskih sestara također su mogli čuti korisne savjete o očuvanju zdravlja.
Cilj ove javnozdravstvene akcije je upozoriti javnost na potrebu otkrivanja i liječenja rizičnih čimbenika koji pridonose kardiovaskularnom pobolu i smrtnosti. Akciju je na inicijativu Hrvatskoga kardiološkog društva organizirao saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku u suradnji s Hrvatskom ligom za hipertenziju, Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma, te Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga.
Prije početka javnozdravstvene akcije medijima se obratila predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac, koja je rekla da su kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok smrtnosti u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj. Naime, zbog kardiovaskularnih bolesti godišnje je 18,6 milijuna preuranjenih smrtnih slučajeva, a očekuje se da će taj broj 2030. narasti na 23 milijuna.
Sabljar-Dračevac je istaknula da se ljudi trebaju okrenuti zdravom načinu života jer, kako je rekla, briga za srce počinje razumijevanjem rizika kojima je izloženo ljudsko zdravlje.
Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, akademik Davor Miličić, podsjetio je da se Svjetski dan srca obilježava od 2000. godine, a Hrvatska je od samog početka sudjelovala u tom obilježavanju. Naglasio je kako je to obilježavanje važno s obzirom da od srčanožilinih bolesti umire najviše ljudi.
“Od početka je poruka Svjetskog dana srca da se mnogo bolesti od kojih se umire i obolijeva može spriječiti promjenom životnih navika, promjenom prehrane, tjelesnom aktivnošću, nepušenjem i pridržavanjem svih mjera i terapija koje propiše liječnik. Arterijska hipertenzija dijabetes, debljina, poremećaji masnoće u krvi čimbenici su koji utječu na razvoj arteroskleroze, a upravo je ona proces koji je odgovoran za infarkt miokarda, moždani udar, periferne vaskularne bolesti . Sve ono što čini dominantnu patologiju u kardiologiji”, upozorio je akademik Miličić.
Naglasio je kako sprječavanje bolesti, od kojih se najviše obolijeva i umire u 70 posto, ovisi o životnom stilu čovjeka i pridržavanju mjera i terapija koje nalaže suvremena medicina, a 30 posto ovisi o genetici.
“Poruka je da jako mnogo možemo učiniti za svoje zdravlje. Kao društvo možemo za dvadesetak godina promijeniti porazne podatke, odnosno bitno smanjiti smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Uzor mogu biti i razvijenije zemlje u tom pogledu, tamo su epidemiološki podaci mnogo povoljniji. To su zemlje Skandinavije koje su prije par godina imale najporaznije podatske s obzirom na pobol i smrtnost od srčanožilinih bolesti . Također i Slovenija ima bolju situaciju od Hrvatske, smrtnost od kardiovaskularnih bolesti je oko 30-ak posto, a u Hrvatskoj 37 posto”, kazao je akademik Miličić.
Predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju, akademik Bojan Jelaković, upozorio je da je hipertenzija glavni nezavisni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost kod onih oboljelih od cerebrovaskularnih bolesti, ali i za kroničnu bubrežnu bolest.
“Hipertenzija i dijabetes su loš brat i gora sestra koji čine temelj loše situacije s kardiovaskularnim bolestima u Hrvatskoj. Problem s hipertenzijom je taj što je neprepoznata i nazvana je tihi ubojica jer ne boli, ljudi je omalovažavaju i teško se odlučuju za korake koji bi mogli na vrijeme prevenirati nastanak kardiovaskularnih bolesti”, rekao je Jelaković.
Spomenuo je da učestalost hipertenzije u hrvatskoj raste i ta učestalost je veća nego prije desetak godina od 5 do 8 posto.
“To treba zabrinuti, a sramotno je što je takav podatak jer se bolest može prevenirati . Nastojimo podići svijest i poticati na promjene te poduzeti određene korake. Ono čime se Hrvatska može ponositi je Strategija za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli”; rekao je Jelaković.
Ustvrdio je da je to je najjeftiniji i najjednostavniji način kako se može smanjiti učestalost hipertenzije, te time i kardiovaskularni pobol. Spomenuo je da se i drugi čimbenici hipertenzije mogu prevenirati, a to su pušenje, pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, previše soli, premalo voća i povrća.
Nadalje, problem kod hipertenzije i svih kroničnih nezaraznih bolesti je loša ustrajnost uzimanja lijekova. Akademik Jelaković je istaknuo da je zadatak liječnika, ljekarnika i medicinskih sestara da podsjećaju bolesnike na redovito uzimanje lijekova i mjerenje arterijskog tlaka. Poručio je da se samo holističkim pristupom može spriječiti hipertenzija te kardiovaskularni pobol i smrtnost.
Predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora, Dario Rahelić, rekao je da se procjenjuje da je u Hrvatskoj preko 500 tisuća osoba sa šećernom bolesti, a od toga svega 330 tisuća je registrirano.
“Možemo reći da u ovom trenutku preko 200 tisuća osoba sa šećernom bolešću u Hrvatskoj radi, školuje se ili je u mirovini, a ne zna da ima šećernu bolest. Upravo šećerna bolest je zajedno s arterijskom hipertenzijom i dislipidemijom glavni rizični čimbenik za nastanak kardiovaskularnih bolesti. S obzirom da je šećerna bolest i treći uzrok smrtnosti, na tome treba ozbiljno poraditi”, kazao je Rahelić.
Naglasio je da unatoč modernoj terapiji i tehnologiji preko dvije trećine osoba sa šećernom bolešću umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti, a usprkos modernim postignućima većina osoba ne postiže dobru regulaciju arterijskog tlaka, dobru regulaciju šećera u krvi niti dobru regulaciju kolesterola.
“Zajedničkim snagama možemo postići nešto, a to je educiranje građana da preuhranjenost, pretilost, nezdravi način života vodi u šećernu bolest, ubrzanu arterisklerozu i kardiovaskularne bolesti”, poručio je Rahelić.
Jedan od saborskih zastupnika koji se je odazvao javnozdravstvenoj akciji je Zvane Brumnić.
“Od kada su mi ugradili stent pazim na svoje zdravlje više nego prije. Kontinuirano kontroliram tlak”, rekao je za Medias. Naglasio je kako nastoji da mogući stres zbog rada u Saboru ne utječe na njegovo zdravlje.
Saborska zastupnica Dalija Orešković je istaknula da ne pazi na svoje zdravlje onoliko koliko je potrebno.
“Tempo života je takav da čovjek sebe stavi na zadnje mjesto. Imam dvije djevojčice te stare i bolesne roditelje. Dok obavim sve što tijekom dana trebam obaviti zna mi se nekad dogoditi da sam propustila i tri obroka, a ne jedan. Svjesna sam da to moram mijenjati, da više nisam u dvadesetim godinama, da su vidljivi neki prvi tragovi. Stoga možda i ova današnja akcija potakne da počnem mijenjati stvari dok još nije kasno”, rekla je za Medias zastupnica Orešković.
