U organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održiv razvoj, danas je u Zagrebu održana 14. konferencija o održivom razvoju na kojoj su dodijeljene petnaestu godinu zaredom nagrade Hrvatski indeks održivosti. Konferenciji je nazočio i predsjednik Republike Zoran Milanović, podsjetivši da je Hrvatska već deset godina članica Europske unije.
“Nakon deset godina treba podvući crtu i pitati kako stojimo. Mi smo nakon deset godina članstva u EU opsjednuti monetarnom percepcijom koliko smo dobili, koliko smo dali, koliko smo u plusu. Bilo bi strašno da nismo u plusu. Taj plus je toliko mali, toliko sitan novac, da kada se sve zbroji i oduzme, to je 5 milijardi kuna”, rekao je Milanović. Naglasio je kako za to nije kriva Vlada, jer bitno bolje se ne može, može se malo bolje.
Ustvrdio je da je cijeli sustav dizajniran tako da oni koji imaju puno, koji imaju najviše i jako puno ostanu tamo gdje jesu, a oni koji su ispod otprilike ostanu gdje im je mjesto. Naglasio je da je tu naša mala Hrvatska, dodavši da nas se nitko neće sjetiti ako se ne pobrinemo za sebe i ne bude nam stalo do države.
Osvrnuo se i na rat u Ukrajini te je istaknuo kako je sabotiranje Sjevernog toka 2 zločin jer će unazaditi europsku ekonomiju za ovu godinu.
Smatra da ljudi koji su ove godine dolazili u Hrvatsku i kojih je bilo manje nego prošle godine, ali su ostavili više novaca tih novaca će sljedeće godine imati manje i trošit će manje.
“Tako će naš održivi razvoj postati vjerojatno neka vrsta stagnacije. Nemam dobre vijesti, odnosno možda netko to vidi kao dobre vijesti. Veliki problemi se moraju rješavati kolektivno i načelu napora rješavanja tih problema uvijek stoje oni koji su ih izazvali, a to su veliki i onda oko sebe u jednoj paradnoj formaciji globalnih mažoretkinja okupljaju sve da nas bude više, to se zove solidarnost”, rekao je Milanović.
Naglasio je da male zemlje moraju biti lukave i sebične, kako je rekao, ne kao Ahil ili Hektor nego kao Odisej, tražiti svoju obalu i ne gurati se u prvi red. Poručio je da ova zima neće biti zima smrzavanja, ali će biti zima sažimanja, ulaženja u sebe.
“Ekonomska aktivnost pod ovim uvjetima ne može biti veća, nego samo manja, a s obzirom da smo ovisni o tim tržištima kad oni dobiju blažu prehladu i mi kišemo. To je ono na što se moramo spremiti i na kraju sve će ovisiti samo o nama. Svijet je takav i kao ’91. i nekih ranijih godina. Nitko nam ništa nije dao. Osim Ukrajine koja prolazi kroz katastrofu i kalvariju , pitanje je što će od nje ostati nakon ovoga,jedina zemlja koja je prošla taj užas je BiH i Hrvatska .Ta generacija koja je toga svjesna je i danas aktivna”, rekao je Milanović.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg je upozorio da je Hrvatska jedna od tri zemalja uz Češku i Mađarsku koja trpi najgore posljedice od klimatskih promjena po glavi stanovnika.
“Našli smo se na točki preokreta i današnja generacija političara i drugih nositelja odluka u javnom i privatnom sektoru mora provesti ključne korake koji će imati uistinu učinak na postizanje sedamnaest ciljeva održivog razvoja za koje smo se svi obvezali da će se postići do 2030. godine”, rekao je Šiljeg.
Stoga je, dodaje, Hrvatska vlada sve svoje politike usmjerila na preobrazbu Hrvatske prema zelenom i niskougljičnom održivom gospodarstvu i razvoju.
“Trebamo definitivno ohrabriti i potaknuti promjene u našem društvu. Vjerujem da će se one i dogoditi uz pomoć novog ciklusa financiranja iz fondova Europske unije”, kazao je Šiljeg. Iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti Hrvatska planira izdvojiti gotovo 39 posto sredstava, odnosno preko 8 milijardi kuna za ostvarenje klimatskih ciljeva, smanjenje stakleničkih plinova te prilagodbe klimatskim promjenama.
Direktorica sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac-Domac je rekla da održivost nije fraza, posebno ne u vrijeme krize, nego je ključna tema našeg vremena i temelj budućnosti. Smatra da najveći teret leži na leđima industrije i poduzetnika u promjeni poslovnih modela zbog globalnih kriza i poremećaja. Stoga im je potrebna pomoć državnih tijela, lokalnih zajednica, strukovnih i poslovnih udruženja.
Među tvrtkama koje se nagrađene za društveno odgovorno poslovanje je tvrtka Ericcson Nikola Tesla.
“Nagrada nam puno znači. Ericcson Nikola Tesla je i u prethodnim godinama dobio nagrade za održiv razvoj. Strateško opredjeljenje za održivost je jako bitno i ono počinje od kvalitetnog koorporativnog upravljanja”, rekla je za Medias Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericcson Nikola Tesla.
Naglasila je da je koorporativno upravljanje u toj tvrtki put koji kontinuirano traje godinama.
“Definirali smo visoke standarde poslovanja kada se radi o etičnosti, moralnom pristupu u svemu što radimo, u definiranju kvalitetnih politika, principa, načina rada. Strateški fokus na održivo znači da nudimo rješenja i proizvode koji imaju izuzetno pozitivan utjecaj na život ljudi i okoliš. Osiguravamo uvjete rada zaposlenicima na način da ulažemo izuzetno velika sredstva za razvoj kompetencija kako bi se osigurala održivost u narednim godinama”, navela je Kovačević.
