U organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, danas je u u Zagrebu otvorena dvodnevna konferencija “Integracija osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita – prijenos dobrih praksi ne europskoj i međunarodnoj razini”. Međunarodna konferencija dio je projekta “INCLuDE – Međuresorna suradnja u osnaživanju državljana trećih zemalja”, koji je sufinanciran iz Fonda za azil, migracije i integraciju Europske unije.
Cilj konferencije je razmjena primjera dobrih praksi kako bi se postojeći sustavi uskladili i unaprijedili.
U uvodnom govoru ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH Alen Tahiri ocijenio je da je Hrvatska ostvarila visoke standarde u integraciji osoba iz trećih zemalja. Naglasio je da su ove osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj zaštiti ostvarile gotovo sva prava kao i hrvatski državljani, ali da se još više može raditi na unaprjeđenju kako bi Hrvatska bila društvo koje je primjereno jednoj članici Europske unije.
Naveo je da Ured kontinuirano provodi aktivnosti informiranja i senzibilizacije lokalne i stručne javnosti o zajamčenim pravima u sustavu integracije, primjeni antidiskriminacijskih načela, te uspješnim modelima međuresorne suradnje, kulturnim i tradicijskim posebnostima državljana trećih zemalja i prednostima kreiranja društva dobrodošlice.
“Dugogodišnje rasprave o važnosti integracije novopridošlih skupina ljudi u europsko društvo dovele su do svojevrsnoga konsenzusa oko shvaćanja pojma integracije kao dvosmjernoga i višedimenzionalnog procesa. Uzajamnost je moguća jedino u slučaju kada su ove osobe uključene u gospodarstvo i društvo zemalja u koje se integriraju s jednakim prilikama za dostojanstven život”, rekao je Tahiri.
Naglasio je kako je iznimno važno senziblizirati domicilno stanovništvo da nove sugrađane prepozna kao potencijal koji sudjeluje i pridonosi gospodarskom, političkom, kulturnom i društvenom životu jedne zajednice. Ustvrdio je da uspjeh njihove integracije će u konačnici utjecati da društvo bude bolje i solidarnije.
Spomenuo je da Akcijski plan Europske unije za integraciju i uključivanje navodi kako je potrebno osigurati da migranti, ali i građani Europske unije migrantskog podrijetla nesmetano ostvaruju svoja prava i ravnopravno sudjeluju u socio-ekonomskom životu svojih novih zajednica, ostvarivši pri tomu osobni i profesionalni potencijal u korist razvoja država članica i Europske unije u cjelini.
Kao prioritetna područja djelovanja navodi se rana integracija na tržištu rada, podizanje razine zapošljivosti i zaposlenosti, učinkovitije priznavanje profesionalnih vještina, nesmetan pristup svim uslugama u sustavu zdravstvene zaštite s posebnim naglaskom na zaštitu mentalnog zdravlja, jačanje integracijskih kapaciteta lokalne zajednice, uključivanje lokalnih vlasti te državljana trećih zemalja u kreiranje integracijskih politika i praksi, korištenje novih digitalnih rješenja za pružanje informacija i usluga te bolje praćenje evaluacije integracijskih politika.
Važnu ulogu u integraciji osoba pod međunarodnom zaštitom ima Integracijska kuća Hrvatskoga crvenoga križa, čiji je rad predstavila Maja Kadoić, voditeljica Odsjeka za podršku izbjeglica u Službi za zaštitu migranata.
“U Integracijskoj kući HCK-a osobe pod međunarodnom zaštitom mogu na jednome mjestu dobiti informacije vezano primjerice za obrazovanje, zaposlenje, zdravstvenu zaštitu. S obzirom da je tim ljudima najveći problem jezik dobivaju i pratnju u određene institucije da bi mogli ostvariti svoja prava. Također se pruža pomoć kod upisa djece u školu ili dječji vrtić. Uspostavljena je suradnja i s poslodavcima koji su pokazali interes za zapošljavanje tih osoba, čime je omogućena njihova daljnja integracija u društvo”, ispričala je Kadoić za Medias.
Predstavnik trgovačkog lanca Ikea za Jugoistočnu Europu, Nikola Simonović, rekao je kako se nakon završene edukacije osobe pod međunarodnom zaštitom mogu se i zaposliti u IKEA-i. Naglasio je da je u protekle dvije godine zaposleno 30 osoba.
“Posao u IKEA-i jako puno za njih znači i više su nego zadovoljni, jer su nailazili na velike problem u traženju posla. Zaposleni su u njezinom restoranu, kontakt centru te prodaji, a posao ovisi o poznavanju engleskog ili hrvatskog jezika. Ulaže se i u njihovu edukaciju kako bi napredovali na radnome mjestu”, rekao je, naglasivši kako se zapošljavanje migranata pokazalo korisno i za njih i za tvrtku.
“Ljudski je da se tim osobama pomogne u njihovoj integraciji kroz zapošljavanje, a njihovim zapošljavanjem IKEA je dobila kvalitetnu radnu snagu, te čak neke nove ideje što će nam pomoći da se unaprijedi”, rekao je Simonović.
