Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su danas dodatke kolektivnim ugovorima kojima se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini. Dodatke temeljnom kolektivnom za javne službe i kolektivnom ugovoru za državne službe potpisali ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Miletić, čelnici devet od ukupno 11 sindikata javnih službi te dva sindikata državnih službi.
Plaće u javnim i državnim službama povećavaju se za šest posto od 1. listopada ove i dva posto od 1. travnja iduće godine.
Također je predviđeno povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, regresa za 2023. godinu s 1500 na 1750 kuna, dara za djecu sa 600 na 754 kune te početak pregovora o novom povećanju osnovice plaće u idućoj godini, najkasnije u trećem tjednu rujna.
Nakon potpisivanja održana je konferencija za novinare. Predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je sindikatima na povjerenju, razumijevanju i postignutom kompromisu.
“Ovo nisu razgovori u kojima bi jedna strana trebala biti pobjednik ili druga strana gubitnik. Ovo su razgovori o najvažnijem pitanju koje je zadaća hrvatske Vlade stalno, a to je da unaprjeđuje ekonomski i socijalni standard naših građana”, rekao je premijer Plenković.
Naglasio je da su kompleksne okolnosti koje su prisutne oko tri godine zahtijevale snažne intervencije Vlade. Spomenuo je da su Vladine mjere u vrijeme covida obuhvatile 800 tisuća radnika u privatnom sektoru koji su dobili plaće iz državnog proračuna.
“U šest mandata Vlade materijalna prava, pa i povećanje plaća samo kroz osnovicu kada se računa i 2 posto od 1. travnja 2023. godine rasla su za 33 posto. To je trećina”, istaknuo je premijer Plenković.
Ustvrdio je da to dovoljno govori o političkoj volji, namjeri Vlade da unaprijedi standard zaposlenika u javnim i državnim službama. Naglasio je da ovaj dogovor s sindikatima od 6+2, božićnica i regres sa 1500 na 1750, dar za dijete sa 600 na 753 kune je jedan zalog u kvalitetniji početak 2023. godine, a najavio je i ponovne pregovore u rujnu iduće godine.
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem je istaknula da su ovo jedni od najkraćih pregovora Vlade i sindikata, ali su bili krucijalni.
“U ove pregovore smo izašli sa zahtjevom od rasta osnovice 8+5, da smo tražili razliku zaostajanja plaća i pregovore u ovoj godini za 2022. godinu kao i rast osnovice za 2023. godinu. Naravno, predmet pregovora su uvijek i materijalna prava. Jesmo li kao sindikati ostvarili zahtjev, a to je 8+5? Nismo. Stoga je i dio nezadovoljstva naših članova jasan”, rekla je Šprem. Naglasila je da ono što se ovim pregovorima realiziralo se može razumijeti kao temelj i nadogradnju koja će se graditi sljedeće godine.
Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić je rekao da ovaj Sindikat i Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a su potpisali u ime državnih službi dodatak Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
“Ovim potpisom završen je jedan dio pregovora, ali nastavljaju se razgovori s Vladom. Moramo razgovarati o Zakonu o plaćama koji bi se trebao reformirati, trebao bi se reformirati cijeli sustav, a treba razgovarati i o koeficijentima, gdje bi se zaštitili naši najugroženiji zaposlenici, najranjivija polulacija”, rekao je Jagić. Naglasio je da je jedan od ciljeva sindikata državnih službi da se kroz Zakon o radu počne raditi na članku 53., koji se odnosi na biti član ili ne biti član sindikata.
“Smatramo da svi članovi koji jesu bili za potpisivanje ovoga dodatka i koji nisu bili trebaju imati malo veća prava od onih koji nisu članovi sindikata, bez obzira koliko to diskriminatorno zvučalo ili ne, ali to je stajalište Sindikata policije Hrvatske”, rekao je Jagić.
