Hrvatsko društvo pisaca sinoć je u Zagrebačkom kazalištu mladih obilježilo 20. obljetnicu svoga postojanja. Svečanosti su nazočili predsjednik Republike Zoran Milanović, istaknuti pisci, te predstavnici kulturnih institucija. Program je obogaćen čitanjem poezije i glazbenim nastupom poznatog umjetnika Rade Šerbedžije.
U prigodnom govoru predsjednik Milanović je istaknuo da nema većih individualaca od pisaca te je pohvalio napore u njihovom radu. Izrazio je zadovoljstvo da pisci svoj napor daju za nešto za što ne dobiju niti nagradu niti naknadu. Spomenuo je da kritiziramo “hladni” Zapad, ali trebamo biti realni jer, kako je rekao, što se volonterstva tiče hrvatsko društvo je zadnja rupa na svirali.
“Sebično smo društvo, kod nas ljudi vrlo malo volonterski doprinose i općenito gledaju svoj posao što je u ljudskim odnosima dobro, međunarodnim odnosima posebno dobro, ali kad je u pitanju odnos prema susjedu, bližnjem to je sebično”, rekao je predsjednik Milanović.
Naglasio je da su Hrvati jedino srčani i spontani te sebe daju u dobrovoljnom darivanju krvi, a takvi ljudi zaslužuju priznanje.
Predsjednik Milanović je spomenuo da se danas malo čita, možda zato što postoje alternative koje su loše.
“One su površne, grozno efemerne, zamučujuće su te ne pružaju pravu sliku. Moje djetinjstvo je bilo puno igre i trke, ali i čitanja”, rekao je Milanović. Piscima je zaželio daljnji uspjeh u radu te bolju financijsku situaciju jer, kako je rekao, ne može biti sve na volonterskoj bazi. Pozvao je resorno ministarstvo da pokaže senzbilitet prema piscima i financijski im pomogne.
Predsjednik Hrvatskog društva pisaca Zoran Ferić je istaknuo kako je Društvo nezaobilazno za sve one koji se žele baviti književnošću. Spomenuo je da su njegovi članovi značajni pisci za hrvatsku kulturu kao što su Velimir Visković, Branimir Donat, Ante Tomić, Ivo i Tena Štivičić, Nadežda Čačinović, Andreja Zlatar-Violić…
Naglasio je kako je tijekom dvadeset godina Hrvatsko društvo pisaca radilo vrlo agilno.
“Danas Hrvatsko društvo pisaca ima 355 članova i članica. Aktivno je u izdavaštvu, izdaje pet časopisa, te priprema tri međunarodna festivala. Svake godine Društvo ima nove projekte. Od 2020. godine Društvo ima svoj portal za kritiku i književnost”, naveo je Ferić.
Bivši predsjednik Hrvatskog društva pisaca Velimir Visković je rekao kako je utemeljitelj tog Društva bio Slobodan Šnajder, koji je ujedno bio i ravnatelj Zagrebačkoga kazališta mladih.
“Ovo Društvo je u proteklih dvadeset godina okupilo neke relevantne književnike, ali neprekidno dolaze nove generacije. Tako da je Društvo očito vrlo privlačno onima koji tek ulaze u hrvatsku književnost”, kazao je Visković.
Bivši predsjednik Hrvatskog društva pisaca Nikola Petković kao veliki uspjeh Društva za vrijeme njegovog mandata izdvojio je jednomječnu razmjenu hrvatskih i danskih pisaca, te je profesionalizirano zvanje spisatelj, spisateljica i književni prevoditelj.
“Bili smo samo hobisti, amateri, a sada smo upisani unutar gabarita akademske zajednice. Dobili smo zvanje, okvire za napredovanje. Sada imamo logistiku, taktiku i infrastrukturu da otvaramo odjele pri fakultetima, da otvaramo škole kreativnog pisanja”, rekao je Petković.
Nikola Petković je za Medias istaknuo kako je položaj hrvatskih pisaca danas bolji nego što je bio prije deset ili petnaest godina, ali se još uvijek ne može biti zadovoljno.
“Nismo se uspjeli izboriti za nekakvu minimalnu cijenu kartice teksta kao u nekim drugim državama. No profesionalizacijom zvanja spisatelj, pisci imaju mogućnost ukoliko imaju inicijativu da se uključe u rad akademske zajednice. Pisci moraju imati neki siguran posao, primjerice sveučilišni sam profesor u Rijeci. Naime, vrlo je hrabro biti slobodan umjetnik, teško je živjeti samo od pisanja ukoliko ne prodate scenarij za film ili kazališnu predstavu”, rekao je Petković.
Na položaj pisaca osvrnula se mlada spisateljica Martina Vidajić iz Zadra.
“Profesionalno se pisanjem bavim jedanaest godina. Napisala sam do sada šest knjiga, četiri zbirke poezije i dva romana. U životu nisam imala odluku da postanem spisateljica, to se jednostavno dogodilo. Nisam zadovoljna današnjim položajem pisaca u Hrvatskoj. Najveći problem je što je hrvatsko tržište malo, ne može se živjeti od pisanja. Ljudi jako malo kupuju knjige i malo ih čitaju. No s tom situacijom se morate pomiriti kao pisac u Hrvatskoj. Srećom radim i drugi posao”, rekla je za Medias mlada spisateljica. Naglasila je da planira na proljeće iduće godine izdati novu zbirku poezije.
Goran Čolak-Hodžić je objavio dvije zbirke poezije, a u zadnje vrijeme se posvetio književnom prevođenju. Prije sedam godina osvojio je i nagradu “Goran” za mladog pjesnika.
“Pisanjem poezije počeo sam se baviti u osnovnoj, a nastavio u srednjoj školi, to je bio moj hobi. No tek sam s 24 godine odlučio objaviti svoju poeziju”, rekao je mladi pisac. Smatra da je danas težak položaj pisca u bilo kojem društvu ukoliko nije napravio određene kompromise u smislu komercijalnosti.
