Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je raspravu na temu izazova i rješenja koje donosi Europski akt o slobodi medija.
Uvodno su se sudionicima obratile voditeljica Ureda Europskog parlamenta Violeta Staničić, video-vezom direktorica Europske federacije novinara Renate Schroeder, te zastupnica u Europskom parlamentu Ramona Strugariu (Renew, Rumunjska) koja je poručila da “Parlament već dugo vremena poziva na značajan, suštinski mehanizam koji bi omogućio rješavanje ranjivosti u medijskom sektoru, posebice u državama članicama u kojima se pogoršava stanje vladavine prava. Posljednjih godina svjedoci smo izrazitog pogoršanja stanja slobode medija i medijskog pluralizma u EU-u. Komisijin prijedlog je dobar početak da krenemo u rješavanje ovog pitanja”.
Zastupnica smatra velikom iskorakom što prijedlog uređuje zabranu upotrebe špijunskog softvera protiv medija, te poručuje da je načelo zaštite novinarskih izvora ključ neovisnog novinarstva. Naglasila je i važnost transparentnog državnog oglašavanja kao i da javni novac ne smije ići nauštrb uređivačke neovisnosti. Pozdravila je prijedlog osnutka novog europskog odbora za medijske usluge, koji bi trebao jamčiti neovisnost nacionalnih regulatora, ali i zaključila da ima prostora za poboljšanje Komisijinog prijedloga.
U raspravi su sudjelovali Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara (EFJ), Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Jasna Vaniček-Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija pri Ministarstvu kulture i medija, Iva Nenadić, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Europski sveučilišni institut u Firenci (online) i Paško Bilić, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb.
Sudionici su pozdravili činjenicu što Europska komisija u prijedlogu prepoznaje novinarstvo kao javno dobro te da je sam prijedlog važan iskorak, no da su potrebne dorade u mnogim područjima kako bi se osigurala dobra primjena u državama članicama. Naglasili su da je primjena medijskih politika primarno u rukama država članica te je stoga u narednom razdoblju potrebno voditi raspravu o izazovima i mehanizmima osiguranja nacionalne provedbe. Sudionici su istaknuli transparentnost vlasništva medija, transparentnost državnog oglašavanja i koncentraciju medija kao ključna područja koja je potrebno bolje definirati. Smatraju i da budući europski odbor za medijske usluge treba imati veću neovisnost i ovlasti od predloženih. Što se tiče Hrvatske, u raspravi je spomenuto da će prijedlog novog Zakona o medijima, koji se planira uputiti u proceduru do kraja ove godine, uzeti u obzir aspekte prijedloga Europskog akta o slobodi medija te neke stvari i detaljnije razraditi, a namjera je implementirati i mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja – SLAPP tužbi.
