Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas se u Banskim dvorima sastao sa saveznim kancelarom Republike Austrije Karlom Nehammerom, koji je u prvom službenom posjetu Hrvatskoj. Na sastanku se razgovaralo o energetskoj suradnji, a najvažnija tema bila je ulazak Hrvatske u schengensko područje. Naime, posljednjih dana izjava austrijskog ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera da se protivi ulasku Hrvatske, Rumunjske i Bugarske u Schengen izazvala je veliku zabrinutost.
No, austrijski kancelar Nehmman obećao je premijeru Plenkoviću da će Austrija podržati ulazak Hrvatske u Schengen.
U izjavi novinarima premijer Plenković je rekao kako je poznato da su Austrija i Hrvatska prijateljske zemlje koje su povezane u političkom, gospodarskom, kulturnom, povijesnom smislu. Naveo je da je prošle godine robna razmjena s Austrijom bila gotovo 3 milijarde eura, a ove godine samo u prvih osam mjeseci već je na 2,3 milijarde eura te je uvjeren da će se ta dinamika sigurno intenzivirati od rujna do prosinca.
Spomenuo je da je Austrija među prvih pet vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske i drugi je od 1993. do danas investitor u Hrvatskoj, a u Hrvatskoj su brojne austrijske kompanije. Naglasio je da je Hrvatsku ove godine posjetilo milijun i pol austrijskih turista s oko 8 milijuna noćenja što je, kako je rekao, još jedan primjer koliko su snažne veze dviju zemalja.
Plenković je rekao kako se austrijskom kancelaru danas pojasnilo što je Hrvatska sve učinila od 2016. do danas. Naglasio je kako Hrvatska je svjesna zabrinutosti austrijske Vlade vezano za širenje Schengena, s obzirom da je Austrija suočena snažnim porastom tražitelja azila, općenito dinamike ilegalnih migracija preko istočno-mediteranske i zapadno-balkanske rute. Spomenuo je da u ovoj godini oko 130 tisuća zabilježenih migranata.
“Ono što smo utvrdili da ljudi koji su došli u Austriju ne dolaze preko Hrvatske, već preko teritorija drugih zemalja”, rekao je Plenković.
Naglasio je kako je zadovoljan susretom, velikim razumijevanjem i potpori austrijskog kancelara da Hrvatska pristupi schengenskom prostoru.
“Kada Hrvatska bude članica tog prostora zajednički ćemo raditi prema Europskoj komisiji i drugim partnerima da se osnaži politika zaštite vanjskih granica Europske unije, te različiti oblici potpore onim zemljama koje imaju veći broj migranata na svom teritoriju. S te strane je ohrabrujuća najava Europske komisije koja je spremna napraviti poseban akcijski plan koji bi se odnosio na istočno-mediteransku i zapadno-balkansku rutu. Takva zajednička inicijativa bi zasigurno skinula pritisak s Austrije i onoga s čime se Vlada kancelara Nehammera suočava”, kazao je premijer Plenković.
Austrijski kancelar Nehammer čestitao je Hrvatskoj na primanje u eurozonu od 1. siječnja 2023. godine. Naglasio je da se Austrija nalazi pred jednim od najvećih izazova među svim članicama Europske unije zato što je ogroman pritisak zbog ilegalnih migracija. Spomenuo je da su već 2015. primili brojne migrante, a sada su u Austriji i ukrajinske izbjeglice. Naglasio je da mnogi migranti nemaju pravo na azil, a većina njih uopće nije registrirana.
Što se tiče proširenja schengenskog prostora, kancelar Nehammer je rekao da će se posebno glasati za Hrvatsku, a posebno za Rumunjsku i Bugarsku. Naglasio je da je sustav azila nefunkcionalan, nije se pokazao uspješnim te se mora promijeniti.
“Trebat će jedna nova direktiva da se migranti mogu puno brže vratiti u zemlje iz kojih su došli, ukoliko nije izgledno da će im zahtjev za izdavanje azila biti odobren. Imamo stotinu policajaca koje možemo poslati u druge zemlje kako bismo pojačali nadzor granica, primjerice u Sjevernoj Makedoniji ili Srbiji, a za to nismo dobili nikakvu podršku Europske komisije. Radi se o sigurnosnom problemu za koji treba iznaći rješenje. To smo dužni smo građanima Europske unije i zahvalan sam Hrvatskoj što možemo računati na suradnju”, rekao je Nehammer.
