Međunarodnom znanstvenom konferencijom “Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina” 1. i 2. prosinca u Zagrebu se obilježava dokument koji je pripadnike manjina, njihove udruge i političke predstavnike učinio vidljivim u društvu.
Konferenciju je danas prigodnim riječima otvorio predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je izrazio zadovoljstvo da Vlada već sedmu godinu ima strukturiranu, partnersku i iskrenu suradnju s nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. Naglasio je da je ova suradnja prije svega s izabranim predstavnicima nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru koji su dio vladajuće parlamentarne većine.
“Ovaj Ustavni zakon od prije dvadeset godina vratio je broj zastupnika nacionalnih manjina s pet na osam što je bila jedna bitna i važna poruka u trenutku kada se gleda širina političkih zbivanja i kontinuitet. Nacionalne manjine su bile zastupljene u Hrvatskom saboru i 90-ih godina, u vrijeme velikosrpske Miloševićeve agresije na Hrvatsku. To je jedna ključna poruka u smislu pravne stečevine Hrvatske”, rekao je Plenković.
Naglasio je da se strukturirana suradnja s nacionalnim manjinama gradi ne samo povjerenjem, nego i dodatnim dokumentima koje je Vlada usvajala, uz program Vlade i operativni Program za nacionalne manjine, a znatno su povećana i sredstava za praćenje projekata nacionalnih manjina. Primjerice 2021. godine uložena su sredstva u iznosu od 300 milijuna kuna dok prijašnjih godina su uložena skormnija sredstva.
“To činimo namjerno, svjesno kako bi smo omogućili manjinama da riješe pitanja koja godinama nisu bila rješavana na adekvatan način u pogledu standarda i nekih civilizacijskih dosega, kulture življenja u Hrvatskoj koja su jako dugo neopravdano bila zanemarivana i stavljena u drugi plan te u praksi su ljudi dovedeni u nejednak položaj”, rekao je Plenković.
Ustvrdio je da referendumske inicijative dovedu u pitanje prava manjina u Hrvatskoj, a kako je rekao, to je konkretna manifestacija da postoje akteri koji se ne mogu identificirati s onim što je zajednička pravna stečevina, te se ona prevodi u političku akciju.
“To nije nešto apstraktno što na kavi netko priča, nego ima konkretne posljedice. Ovi pokušaju koji su po meni gotovo programatski, artikulirani u hrvatskom društvu zavrjeđuju da se akteri, a tu ubrajam HDZ kao najznačajniju političku snagu, čvrsto pozicioniraju i da budu politički štit, brana onome što je politički mainstream u Hrvatskoj. To je ono što radimo i činit ćemo dalje”, istaknuo je Plenković.
Spomenuo je da je na Ustavnom sudu Prijedlog izmjene Ustavnog zakona i Prijedlog izmjene Ustava RH.
“Izmjenama Ustava predlaže se smanjenje broja potpisa za referendum sa 360 tisuća na 250 tisuća, olakšava se pokretanje referendumskih inicijativa, a istovremeno jača legitimitet odlučivanja uvođenjem kvoruma. Izmjenama Ustavnog zakona želi se uvesti prethodna ocjena ustavno pravne dopuštenosti referendumskog pitanja i definirati koja pitanja nisu dopuštena, a to su pitanja koja nisu u skladu s najvišim vrjednotama ustavno pravnog poretka. U postupak izmjena Ustava i ustavnog zakona krenuli smo jer želimo dodatno zaštiti prava zajamčena Ustavom, uključujući i prava nacionalnih manjina”, pojasnio je Plenković
Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić je rekla da je usvajanje Ustavnog zakona prekretnica na hrvatskom putu zaštite prava nacionalnih manjina, a u cilju osiguranja prava i sloboda svih građana.
“Odluka da se obilježi obljetnica održavanjem konferencije svjedoči o značaju Ustavnog zakona, ne samo za hrvatski pravni sustav, već i za društvo u cjelini. Ujedno se pokazuje predanost i odlučnost koji su potrebni da bi se jasno naznačio napredak koji je postignut, ali i potrebni daljnji koraci da puno usvajanje i ostvarivanje prava postane stvarnost na dobrobit svakog pojedinca, pripadnika nacionalne manjine. To je jedna od ključnih misija Vijeća Europe komisije”, rekla je Pejčinović-Burić.
Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Anja Šimpraga je istaknula da je Ustavnim zakonom definiran širok spektar prava nacionalnih manjina, od služenja manjinskim jezikom i pismom, obrazovanja i kulture do političke zastupljenosti na lokalnoj i državnoj razini.
“Ustavnim zakonom stvoreni su novi instituti za zaštitu i promicanje prava nacionalnih manjina, Vijeća, odnosno predstavnici nacionalnih manjina čime se glas manjina počinje čuti i u lokalnim zajednicama, u mjestima gdje nacionalne manjine žive. Uspostavljen je i Savjet za nacionalne manjine, krovno tijelo nacionalnih manjina koje povezuje institucije i interese nacionalnih manjina na državnoj razini”, navela je Šimpraga.
Spomenula je da se može biti zadovoljno s onim što je postignuto u dvadeset godina od usvajanja Ustavnog zakona, ali postoje i određeni elementi koji nisu na zadovoljavajućoj razini. Postoje i poteškoće u provedbi određenih odredbi Ustavnog zakona. Naime, pripadnici nacionalnih manjina i dalje u određenim sredinama susreću se s poteškoćama i kršenjem njihovih prava koja su zagarantirana Ustavnim zakonom te drugim zakonima i propisima.
“Unatoč pozitivnom stavu Vlade RH uočen je nedostatak političke volje u nekim jedinicama lokalne samouprave i nekim područjima da se dosljedno provode odredbe Ustavnog zakona. Drago mi je da na državnoj razini imamo kvalitetan sustav podrške nacionalnim manjinama, što se očituje kroz program Vlade RH, ali i kroz donošenje operativnih programa za nacionalne manjine”, rekla je Šimpraga.
Naglasila je kako je popis stanovništva 2021. godine pokazao negativne trendove za pripadnike nacionalnih manjina. U odnosu na 2011. smanjen je postotak ukupnog broja nacionalnih manjina u stanovništvu sa 7,7 posto na 6,2 posto.
“Brojne manjinske zajednice suočene su s gubitkom ljudi, iseljavanjem i negativnim demografskim trendovima. Razvoj demografskih politika koje će uključiti i manjinske zajednice ključni je zadatak za opstanak nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ali i cjelokupne nacije. Potrebno je osigurati uvjete za razvoj i revitalizaciju područja naseljenih nacionalnim manjinama što Vlada i čini”, zaključila je Šimpraga.
Tijekom dvodnevne konferencije razmotrit će se postignuća u primjeni postojećega manjinskog okvira te će se razmotriti daljnji trendovi u provedbi politike koja se tiče nacionalnih manjina. Konferenciju su organizirali Pravni fakulteti u Rijeci, Zagrebu, Splitu i Osijeku, Ured potpredsjednice Vlade RH, Savjet za nacionalne manjine te Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
