Predsjednik SDP-a Peđa Grbin je na konferenciji za novinare u središnjici stranke komentirao političke događaje koji su obilježili 2022 godinu. Pohvalio je izgradnju Pelješkog mosta,ulazak Hrvatske u euro-područje i Schengen te je zahvalio svima na doprinosu u ostvarivanju ovih ključnih ciljeva.
“To nije uspjeh jedne osobe, nego brojnih ljudi koji su naporno i predano radili da se to ostvari”, rekao je Grbin.
No, naveo je i događaje koje su 2022 godinu obilježile s negativnog aspekta. Prije svega to je inflacija, strahovit porast cijena proizvoda koji je počeo još krajem 2021. godine,a agresijom Rusije na Ukrajinu taj porast je bio veći.
“Dok u europskoj zoni inflacija pokazuje znakove usporavanja, pa čak i smanjenja u određenoj mjeri u studenom, u Hrvatskoj nastavlja rasti. Zašto? Zato jer ova Vlada unatoč brojnim samohvalama na svoj račun posao nije napravila kako treba. Nije se u potpunosti posvetila borbi protiv inflacije i nije iskoristila sva sredstva koja su stajala na raspolaganju kako bi pomogla hrvatskim građanima. To se najbolje vidjelo na primjeru rebalansa. Dodatni prihodi iznosili su 5 milijardi kuna, država je ostvarila 5 milijardi kuna ekstra, a od toga je građanima kao pomoć za borbu protiv inflacije vratila samo 1 milijardu kuna”, pojasnio je Grbin.
Naglasio je kako je najgore da u proračunu za 2023 godinu sredstva za borbu protiv inflacije predviđena su samo do kraja mjeseca ožujka.
“Inflacija pogađa sve, ali ne na isti način. Stoga je mjera poreza na dohodak bila izuzetno važna , da se pomogne ljudima koji prije svega imaju manja primanja da im ostane više novca u novčaniku kako bi se s inflacijom mogli nositi. SDP je to predlagao, a Vlada je to odbila. Predlagali smo još jednu stvar koja je izuzetno bitna za građane koji imaju mala primanja, prije svega umirovljenike. To je promjena načina obračuna mirovina”, rekao je Grbin.
Podsjetio je da početkom 2022 godine SDP je predložio da se promijeni formula i da se inflacija koristi kao glavni faktor u ovako teškim godinama, odnosno da se mirovina obračunava ili prema porastu inflacije ili prema porastu plaće ovisno koji je od ta dva faktora veći . Tako bi u vremenima inflacije osigurali da mirovine ne gube na svojoj vrijednosti, a u vremenima kada je dobro, kada standard raste da taj rast prate i mirovine. Vlada je i to odbila .
Grbin se osvrnio i na Zakon o radu.
“Kao što su odbili povećati neoporezivu osnovicu na dohodak u Vladi su odbili niz naših prijedloga koji su kroz Zakon o radu trebali osigurati bolju zaštitu radnika , bolje uvjete rada i više plaće . Vlada je jedan naš prijedlog prihvatila, To je da se za rad nedjeljom plaća više i prihvatila je da se to napravi na jedini prihvatljiv način, a to je kroz Zakon o radu ,jer nedjeljom rade i u trgovini, ali isto tako i u ugostiteljstvu, u prerađivačkoj industriji, a i u medijima rade nedjeljom i svi za to imaju pravo biti adekvatno plaćeni. To povećanje mora biti upisano u Zakon o radu”, rekao je Grbin.
No, postavio je pitanje što je s drugim posebnim uvjetima rada, što je s prekovremenim radom jer je veći broj hrvatskih građana koji rade prekovremeno nego onih što rade nedjeljom.
Naime, Vlada za njih nije pristala odrediti minimum povećanja.
“Nije se pomoglo onima koji rade prekovremeno jer se Vlada fokusirala na ono što je za njih ideološko pitanje, a ne na ono što je stvarni problem svih hrvatskih građana. Kao što je kod poreza na dohodak propustila pomoći građanima da im plaće budu veće tako je propustila i kroz ova uvećanja. Mogli smo osigurati da već od 1 siječnja slijedeće godine građani imaju više novca na svojim računima kroz porez na dohodak barem 200 ili 300 kuna, a kroz ova zajamčena uvećanja za koja smo tražili da u privatnom sektoru budu kakva su ispregovarana za javni sektor da građani imaju još barem toliko . Bilo bi im onda puno lakše podnijeti porast cijena”, istaknuo je Grbin.
Osvrnuo se i na zdravstvo te je ustvrdio da zdravstvena zaštita u Hrvatskoj nije na razini koju građani zaslužuju. Spomenuo je da dugovi rastu, ali rastu i lište čekanja.
“Vladin odgovor na to je puzajuća privatizacija zdravstva i podizanje naknada koje će građani morati plaćati . Prijedlogom Zakona o zdravstvenom osiguranju predviđeno je da neke naknade konkretno maksimalna participacija koju će građani plaćati ako nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje, raste duplo. Najmanji porast naknada koji je predviđen Zakonom obveznom zdravstvenom osiguranju je trećina, za 33 posto se ide gore. To znači da će usluga i dalje biti loša, da će za nju građani morati plaćati više, a da se liste čekanja neće smanjiti”, kazao je Grbin.
Naglasio je da se ljude gura u privatni zdravstveni sektor, ali privatno zdravstvo ne može priuštiti sebi svatko. Stoga smatra da će u Hrvatskoj biti kao što vidimo u filmovima, čitamo u medijima i nad čime se zgražamo u SAD-u, a to je da će adekvatnu zdravstvenu zaštitu i kvalitetno liječenje moći priuštiti samo bogati.
“Rezultati hrvatskog zdravstva se mogu svesti na tri indikatora. To su jedna od najvećih smrtnosti u svijetu i EU od korone, jedna od najvećih smrtnosti u Europi od onkoloških bolesti i treći što je posebno poražavajuće za jedan sustav, je jedna od najvećih smrtnosti u EU od bolesti koje se mogu liječiti i gdje se smrt mogla spriječiti kvalitetnom prevencijom i kvalitetnim sustavom zdravstvene zaštite”, zaključio je Grbin.
Spomenuo je da je SDP ponudio prijedlog zdravstvene reforme, te je ukazao da je HDZ ukinuo neke preventivne programe.
Kritizirao je i obnovu nakon potresa. Spomenuo da u Zagrebu nije izgrađena niti jedna zamjenska kuća dok na Baniji samo njih dvanaest, a novac je osiguran bilo u proračunu ili sredstvima Europske unije.
“Tragedija je da je novac iz fondova Europske unije dan na raspolaganje, ali vladajući ne koriste da pomognu građanima zemlje već ga koriste da ga izvlaće i da se njime bogate pojedinci koji su na svaki način povezani s HDZ-om”, rekao je Grbin.
Naglasio je da kad govori o tome ne mrzi HDZ nego voli Hrvatsku i želi osigurati da novac hrvatskih građana, poreznih obveznika, ali i europskih bude iskorišten za ono za što je namjenjen, a to je da se pomogne da Hrvatska dosegne standard EU-a.
Grbin je na kraju zaključio da je 2022 godina bila godina uspjeha , onih sportskih i određenih političkih uspjeha. No to je prije svega i godina poraza u kojem je kako je rekao HDZ hrvatskim građanima zabio niz golova i na kraju im se nasmijao u lice.
