Iako imaju plaće koje su dvostruko ili trostruko veće od hrvatskog prosjeka, Nijemci, Francuzi, pa i Slovenci moraju za velik broj namirnica u trgovinama izdvojiti od 30% do čak 40% manje novca nego što mi moramo za iste proizvode. Primjerice, u prosincu prošle godine, klasična potrošačka košarica u Sloveniji stajala je oko 45 eura, dok je u Hrvatskoj stajala 51 euro, što je čak 15% više.
Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine HGK, kaže da ovo ovisi o lancima nabave, uvoznicima i distributerima koji rade svoje kalkulacije, te da se tu ne radi o problemu s trgovcima.
“Slovenija ima niže porezno opterećenje većine proizvoda dnevne potrošnje i osnovna stopa PDV-a je niža nego u Hrvatskoj, a posebno su niže stope PDV-a koje se odnose na prehrambene proizvode koje su 9,5 posto, dakle značajno niže nego u Hrvatskoj”, kazuje Damir Novotny, ekonomski analitičar.
“Zato što kod nas slabašno gospodarstvo mora na leđima nositi veliki teret neefikasnog javnog sektora i države, koja je preskupa za gospodarstvo koje je na ovom stupnju razvoja, i sve se to mora ugraditi u cijene i u niži standard građana”, kaže za RTL Slobodan Školnik, stručnjak za cijene u maloprodaji.
Otegotni je faktor i što smo gotovo potpuno zanemarili prerađivačku industriju, i što smo ovisni o uvozu, što dodatno poskupljuje cijenu hrane kao i visoki logistički troškovi…
“To znači da je lakše opskrbiti Slovensko tržište od Hrvatskog tržišta. Bitne su razlike u cijenama između recimo Osijeka i Dubrovnika – cijene se mogu kretati 1 naprema 3 zbog logističkih troškova”, dodaje Novotny.
“Neki prate, neki ne prate. Neki pogriješe i odrede previsoku cijenu i poslije je mora korigirati, ali tržište prije ili kasnije rješava sve tamo gdje postoji konkurencija, a u hrvatskoj postoji žestoka konkurencija”, dodaje Školnik.
