Rastući troškovi života najveća su briga za 93 % Europljana, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, a objavljeno je danas u cijelosti. Istovremeno, građani i dalje izražavaju snažnu potporu EU te očekuju da Unija nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje učinaka kriza.
U svakoj državi članici EU-a preko sedam od deset ispitanika zabrinuto je zbog sve većih troškova života. Najviše zabrinutih je u Grčkoj (100 %), Cipru (99 %), Italiji i Portugalu (98 %), a u Hrvatskoj ta brojka iznosi 91 %. Rast cijena, primjerice energije i hrane, osjeti se u svim sociodemografskim kategorijama kao što su spol ili dob, te u svim obrazovnim i socio-profesionalnim skupinama. Druga briga koju građani Europske unije najčešće spominju je prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti (82 %), a u Hrvatskoj to smatra 87 % ispitanika. Zatim slijede klimatske promjene i širenje rata u Ukrajini na druge zemlje (81 %).
Građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje složenih učinaka uzastopnih kriza koje su pogodile kontinent.
Nezadovoljstvo prema vladajućima
Kada je u pitanju rješavanje krize rastućih troškova života, građani nisu zadovoljni poduzetim mjerama ni na nacionalnoj ni na razini EU. Samo trećina Europljana izražava zadovoljstvo mjerama koje su poduzele njihove nacionalne vlade ili Europska unija. U Hrvatskoj 72 % ispitanika nije zadovoljno mjerama na nacionalnoj razini vezano uz rješavanje rastućih životnih troškova, a mjerama na razini EU-a nije zadovoljno 62 % hrvatskih građana.
Kada je riječ o financijskom stanju građana, istraživanje pokazuje da se sve više osjete posljedice polikrize. Gotovo polovica stanovništva (46 %) navodi da se njihov životni standard već pogoršao od posljedica pandemije COVID-19, ruskog agresorskog rata u Ukrajini i krize uslijed rasta životnih troškova. Nadalje, 39 % ispitanika još nije osjetilo smanjenje životnog standarda, ali očekuju da će to biti slučaj u godini pred nama, što daje prilično sumorne izglede za 2023.
Brojke su iste i kod hrvatskih ispitanika. Još jedan znakovit pokazatelj rastućih ekonomskih ograničenja je porast broja građana, njih 39 %, koji se suočavaju s teškoćama u plaćanju računa “većinu vremena” ili “povremeno”. Radi se o povećanju od devet postotnih bodova u odnosu na jesen 2021. kada je brojka iznosila 30 %. U Hrvatskoj čak 59 % ispitanika navodi da “povremeno” ili “većinu vremena” ima teškoća s podmirivanjem računa.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je ustvrdila kako su građani zabrinuti zbog sve većih troškova života što je, kaže, razumljivo.
“Vrijeme je da isporučimo rezultate; da svoje račune stavimo pod kontrolu, suzbijemo inflaciju i činimo sve da naša gospodarstva rastu. Moramo zaštititi one najranjivije u našem društvu”, poručila je.
Najvažnija tema za Hrvate – nova radna mjesta
Višestruke geopolitičke krize proteklih godina i dalje dovode građane i kreatore politika pred velike izazove. S obzirom da je inflacija dosegnula najvišu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća, građani žele da se Europski parlament usredotoči na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (37 %). Javno zdravlje i dalje je važno za mnoge građane, njih 34 % – kao i daljnje djelovanje protiv klimatskih promjena (31 %). Visoko na ljestvici je i potpora gospodarstvu i otvaranju novih radnih mjesta (31 %) a za hrvatske građane to predstavlja najvažniju temu (42 %). Ispitanici u Hrvatskoj potom navode borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (40 %) a treće mjesto zauzima javno zdravlje (31 %).
“Važno je članstvo u EU”
Istodobno, nedavne krize, osobito rat Rusije protiv Ukrajine, jačaju potporu građana Europskoj uniji: 62 % ispitanika smatra članstvo u EU-u kao dobru stvar, što predstavlja jedan od najboljih rezultata zabilježenih od 2007. godine. U Hrvatskoj ta brojka iznosi 54 %. Dvije trećine Europljana (66 %) smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 72 % smatra da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva u EU-u. U tom kontekstu, mir se vraća u svijest građana kao jedan od glavnih i temeljnih razloga Unije: 36 % Europljana navodi da je doprinos Europske unije održavanju mira i jačanju sigurnosti glavna prednost članstva u Uniji, što predstavlja povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na jesen 2021.
Nadalje, Europljani također smatraju da EU olakšava suradnju među državama članicama (35 %) i doprinosi gospodarskom rastu (30 %). U Hrvatskoj 55 % ispitanika smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 80 % smatra da je Hrvatska ostvarila koristi od članstva. Za hrvatske ispitanike nove mogućnosti zapošljavanja predstavljaju daleko najveću prednost članstva Hrvatske u Uniji (51%, a EU prosjek iznosi 23 %). Zatim navode doprinos održavanju mira i jačanju sigurnosti (34%) a na trećem mjestu su doprinos gospodarskom rastu zemlje (32%) i poboljšanje životnog standarda (također 32 %).
O istraživanju
Jesensko istraživanje Eurobarometra provela je agencija Kantar za Europski parlament u razdoblju od 12. listopada do 7. studenog 2022. u svih 27 država članica EU-a. Istraživanje je rađeno metodom osobnog intervjua, te nadopunjeno video-intervjuima u Češkoj i Danskoj. Ukupno je provedeno 26 431 intervju. Rezultati na razini Unije ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj državi članici.
