Pred društvom Brodosplit održali su konferenciju za medije županijska organizacija Domovinskog pokreta i nezavisni Ivica Kukavica te Ivan Šipić, postavljajući pitanje o stanju u brodogradilištu Brodosplit i nacionalnoj sigurnosti zbog nedovršene gradnje obalnih ophodnih brodova.
Splitski gradski vijećnik Martin Pauk osvrnuo se na kronologiju propadanja Brodosplita te utjecaj njegova propadanja na deindustrijalizacija Dalmacije i socijalnu problematiku.
“U Brodosplit je Republika Hrvatska do sada uložila milijarde proračunskih kuna. Njegova privatizacija i pokušaji sanacije ogledni su primjer propasti hrvatske industrije. Domovinski pokret je prvi reagirao nakon što je objavljeno kako Brodosplit ide u stečaj. Tada smo kazali kako je važnost Brodosplita neizmjerna za grad Split i Dalmaciju. Pored činjenice kako je na ovoga nekadašnjega giganta vezano direktno preko 1500 zaposlenih, o njemu ovise i stotine malih kooperanata. Brodosplit je bio posljednji trag metalne industrije u Dalmaciji i prilika, da je privatizacija provedena kako treba, za revitalizaciju ovoga segmenta industrije. U priopćenju smo tada naznačili – Ovaj grad treba škver, a škverani danas trebaju grad. Nažalost, ni vlada ni grad nisu reagirali kako su trebali i danas škver i škverani proživljavaju agoniju”, naglasio je Pauk, dodavši kako je pritom u cijeloj priči najmanje bitan vlasnik, koji snosi najveću odgovornost za stanje u škveru.
“Bitni su radnici i ono što je škver mogao biti da je bilo mudrosti i strategije u njegovoj privatizaciji”, dodao je Pauk.
Županjski vijećnik Ivica Kukavica iznio je probleme koju su nastali propadanjem Brodosplita po pitanju nacionalne sigurnosti, kao i prijedlog kako riješiti problem obalnih ophodni brodova koji su ostali na navozima Brodosplita
“Naime, od javnosti se uporno pokušava sakriti činjenica kako su na navozima Brodosplita ostala ne završena četiri obalna ophodna broda Hrvatske ratne mornarice. Serija od pet brodova trebala je biti završena još prije nekoliko godina. U međuvremenu projekt je nekoliko puta mijenjan, dodavani su aneksi ugovora, radovi su poskupjeli…. A na koncu je zaplovio samo ‘Omiš’. Ostala četiri broda još uvijek su na navozima. Trenutno se odvija pravna bitka između Tomislava Debeljaka i MORH-a o tome tko je vlasnik brodova. MORH se nije zaštitio i Debeljak se upisao na brodove – kao vlasnik. Smatramo kako je to sramotan propust nadležnih službi u Ministarstvu obrane te kako je zbog toga ugrožena nacionalna sigurnost Republike Hrvatske”, rekao je Kukavica.
Dodao je kako od Vlade i Ministarstva obrane RH traže da se projekt ne završenih obalnih ophodnih brodova razmatra kao – pitanje nacionalne sigurnosti, da se donese poseban zakon lex specialis, kojim se neće ulaziti u pravni spor između Debeljaka i MORH-a, a kojim će se obalni ophodni brodovi izuzeti iz Brodosplita i završiti u nekom drugom brodogradilištu, te da odlaganje reakcije po ovom pitanju svakim danom narušava pomorsku sigurnost i obrambene sposobnosti RH.
Kukavica je postavio pitanje kako je moguće da se civilna osoba/tvrtka upiše kao vlasnik broda u upisnom listu na brod koji je opremljen automatskim topom i strojnicama, što je protivno hrvatskom Zakonu o posjedovanju oružja
Ivan Šipić, bivši gradonačelnik Trilja i saborski zastupnik, iznio je podatke o utjecaju propasti Brodosplita na socijalne prilike u Cetinskoj krajini –
“Na vrhuncu razvoja Brodosplita u njemu je radilo više tisuća stanovnika iz Cetinske krajine. U trenutku kada je Debeljak preuzeo Brodosplit bilo ih je oko 1000, propast Brodosplita dočekalo ih je oko 500. Ovdje govorimo o 500 obitelji koje su ti ljudi hranili. Nakon gašenja brodogradilišta većina njih je, kao visokokvalificirani radnici, potražila zaposlenje u inozemstvu. Tako da ovdje možemo govoriti i o ogromnom demografskom odljevu iz Cetinske krajine”, zaključio je Šipić.
Marko Žaja, županijski vijećnik i povjerenik DP-a za SD županiju, osvrnuo se na povezanost ne završetka obalnih ophodnih brodova s potencijalnom novom migrantskom krizom.
“Najava Vlade Republike Italije kako će postrožiti kontrolu ulazaka i migracija u Italiju otvara mogućnost eskalacije migrantske krize na istočnoj obali Jadrana. Nažalost, kapaciteti HRM-a i Obalne straže nisu dostatni za osiguranje hrvatskih pomorskih granica i interesa RH na moru. Stoga je žuran završetak izgradnje obalnih ophodnih brodova jedno od strateških pitanja nacionalne sigurnosti u ovom trenutku”, kazao je Žaja.
