Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek danas je na saborskom Odboru za pravosuđe predstavila izvješće o radu državnih odvjetništva u 2021. godini.
Već na samom početku sjednica je započela burno.
Saborski zastupnik Mosta, Nikola Grmoja, istaknuo je kako je skandalozno da oporbeni saborski zastupnici trebaju prikupljati potpise kako bi se raspravilo izvješće Glavne državne odvjetnice.
“Još je poraznije što državni dužnosnici slijede smjer kojeg je nametnuo Andrej Plenković i vladajuća većina, i to državni dužnosnici koji dolaze iz tijela koje bi trebalo biti potpuno neovisno od Vlade RH. Iako je vladajuća većina izabrala Glavnu državnu odvjetnicu, nedopustivo je da i nakon što saborski zastupnici prikupe potpise pred jedno saborsko tijelo koje se bavi praćenjem borbe protiv korupcije ne dođe Glavna državna odvjetnica i da se opravda time da ima ranije preuzete obveze”, istaknuo je Grmoja.
Saborski zastupnika Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović upozorio je Odbor na kazneno djelo. Uručio je kaznenu prijavu protiv saborskog zastupnika SDP-a Peđe Grbina, za kojeg Zekanović tvrdi da je uzeo nepripadajuću materijalnu korist u iznosu od 50 tisuća kuna.
Zatražio je da Državno odvjetništvo postupi po toj prijavi i izvijesti o svojim izvidima. Zbog toga je Zekanović zaradio i opomenu.
U predstavljanju izvješća Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek je istaknula da su u 42 državna odvjetništva zaposlene 1842 osobe. Pred sudovima je 725.628 predmeta. Strukturu čine 227.000 novih predmeta. Riješeno je 227.750 predmeta, odnosno više nego 2020. godine. Zadržana je stopostotna ažurnost te se, kako tvrdi Hrvoj Šipek, nastavlja trend smanjenja predmeta.
Nakon predstavljanja izvješća oporbeni saborski zastupnici su Zlati Hrvoj Šipek postavili brojna pitanja o aferi SMS vezano za Hrvatske šume i aferu Softver.
Saborski zastupnik Nikola Grmoja je rekao da je Glavna državna odvjetnica u svom izvješću zataškala da su službene osobe DORH-a 2021. godine kršile obvezujući zakonodavni akt Europske unije kako bi od Europskog ureda za borbu protiv prijevara prikrile dokaze o prijevarama HDZ-ove ministrice Gabrijele Žalac.
“Razotkriveni ste da ste lagali o predmetu Žalac. Nadzorom je utvrđeno da ste o tom predmetu održali sastanak s ravnateljicom Uskoka. Znali ste da DORH protuzakonito zataškava o malverzacijama Žalac te ste sudjelovali u zataškavanju tih prijevara. Jeste li svjesni da možete kazneno odgovarati”, upitao je Gmoja.
Glavna državna odvjetnica odgovorila je da nikada nije lagala u slučaju bivše ministrice Žalac.
“Ovo neprekidno ponavljanje neistine u javnosti pretvarate u istinu”, rekla je Hrvoj Šipek. Naglasila je kako je totalna neistina da je spis držan u ladici i da je zaustavila istraživanje. “Sporni natječaj za nabavu informatičkog programa Ministarstvo je provelo 2018. godine, a Uskok je sa izvidima počeo 2019. godine i dovršio ih je u siječnju 2020.”, pojasnila je Hrvoj Šipek.
Zaključeno je da nema osnove o počinjenju kaznenog djela. Podsjetila je da je Uskok povodom upita Europskog ureda za borbu protiv prijevara 28. lipnja 2020. godine dostavio detaljno izvješće o izvidima u tom predmetu i o svojoj odluci. Naglasila je kako se nije sastala s ravnateljicom Uskoka zbog slučaja Žalac, nego s obzirom da je stupila na dužnost u Uskok, došla je kako bi se upoznala s predmetima kojima se bave, a između ostalog spomenut je i slučaj Žalac te je zatražila da ju se o tome pismeno izvijesti.
Na upit saborskog zastupnika Mosta Marina Miletića zašto nisu saslušani oni iz afere Hrvatske šume, istaknula je da je riječ o dinamici o kojoj odlučuje Državno odvjetništvo.
“Radi se o dokazima i izvidima koji teku. Kako će i kojim će se tijekom provoditi izvidi i dokazi je stvar o kojem odlučuje Državno odvjetništvo, a ne može odlučivati nitko izvan njega”, rekla je Hrvoj Šipek.
Saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin zatražio je da objasni zašto određene istrage i radnje staju, a predmeti završe u ladicama kada se u njima pojave inicijali AP.
“Predmeti se obrađuju onom dinamikom kako pristižu, kako se prikupljaju izvidi koji dolaze. Ovi izvidi i provođenje radnje ovise o brojnim objektivnim činjenicama. Ako mislite o zadnjem slučaju o porukama, znamo da preko tri milijuna iznose stranice digitalnih dokaza kopija su provedeni. Njihovo analiziranje, čitanje, uparivanje traje mjesecima i godinama. Zbog broja ljudi koje imamo nemoguće je očekivati da će se napraviti, a na tome se radi i izvidi se provode”, rekla je Hrvoj Šipek
Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović upitala je Hrvoj Šipek smatra li da se vrši pritisak na DORH od strane oporbe kao i od predsjednika Vlade. S obzirom da su postupanjem europskoga javnog tužitelja procurile nove informacije vezano za SMS poruke, Ahmetović je zanimalo smatra li Hrvoj Šipek pritiskom kritiku oporbe bog neadekvatnog postupanja DORH-a u aferi Žalac.
“Odredbom članka 6. Zakona o Državnom odvjetništvu propisuje se da se zabranjuje svaki oblik pritiska na DORH i da se za to koriste javni i medijski istupi. Da, ovo smatram pritiskom jer i sjednica koja je bila sazivana je bila oblik pritiska na Državno odvjetništvo kako bi se donijele odluke koje u ovom trenutku odgovaraju jednom dijelu političkih struktura. Očito je da počinje predizborna kampanja i da je to u funkciji ovoga”, kazala je Hrvoj Šipek.
Na upit saborske zastupnice Socijaldemokrata što DORH I USKOK radi u smislu prevencije koruptivnih kaznenih djela, Hrvoj Šipek je odgovorila da se Državno odvjetništvo i pravosuđe bavi posljedicama je li počinjeno kazneno djelo, je li pokušano počinjenje kaznenog djela.
Tvrdi da Državno odvjetništvo vrlo malo može utjecati na prevenciju.
“Ako govorimo s teoretskog stajališta o generalnoj prevenciji kaznenih postupaka, onda imamo cijeli niz presuđenih postupaka protiv sveučilišnih profesora, liječnika, a koji nisu prihvaćeni kroz društvenu osudu i tim ljudima se ništa nije dogodilo. Prema tome, sa svim našim naporima koje ulažemo u dokazivanje i dovršetak tih postupaka prevencija leži na nekoj drugoj strani, a mi se nažalost bavimo posljedicama i ne možemo rješavati uzroke. Oni su na drugoj strani i trebali bi biti od interesa za cijelo društvo da se bori”, rekla je Hrvoj Šipek.
