Pod ovogodišnjim motom “Ustanimo za slobodu/Rise for Feedom” na zagrebačkom Cvjetnom trgu danas je održana manifestacija “Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama”. Sudionici manifestacije su pjesmom i plesom pokazali da su protiv nasilja nad ženama, ali i svih oblika nasilja.
Hrvatska je među 200 zemalja koje sudjeluju u ovom globalnom pokretu. Tijekom deset godina kampanje svoj glas protiv nasilja nad ženama i djevojčicama digle su brojne osobe iz kulturnog i javnog života Hrvatske. Prema službenim podacima u Hrvatskoj je prošle godine ubijeno 13 žena. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić se osvrnula na broj kaznenih i prekršajnih djela.
“U 2022. godini broj prekršajnih i kaznenih djela se gotovo dodiruje što nikad nije bilo. Prekršajna djela su pala za 5 posto u odnosu na 2021. godinu, nešto je manje oko 8 tisuća prekršajnih djela. Kaznena djela su nam preko 7 tisuća već sada u statistici, odnos žrtava i počinitelja je uvijek isti. To je konstanta, dvije trećine počinitelja su muškarci, negdje oko 23 posto su počiniteljice žene”, rekla je Ljubičić.
Naglasila je da Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova prati što se događa s institucionalnim pristupom prema počiniteljima i žrtvama. Spomenula je da su svi svjesni da hrvatsko zakonodavstvo se mora unaprijediti prema međunarodnim standardima i europskoj sudskoj praksi. Međutim, postoji i dalje pitanje neizvjesnosti u implementaciji takvog zakonodavstva, kao i što se događa s institucijama koje bi trebale procesuirati počinitelje, zaštititi, dati pravnu pomoć žrtvama.
“Počinitelji su zadovoljni visinom kazne koju dobiju. Dio iz prekršajnih djela neminovno nam se seli u kaznena djela jer prekršajne odluke, odluke o uvjetnim kaznama, novčanim kaznama zaista daju poticaj da se ide u još veću brutalizaciju rodno uvjetovanog nasilja”, istaknula je Ljubičić.
Europarlamentarac Predrag Fred Matić je istaknuo kako ne želi živjeti u zemlji koja je samo kalendarski u 21 stoljeću, a mentalno u srednjem vijeku. Poručio je da za one koji žele tako živjeti neka gledaju filmove o srednjem vijeku.
“Ovo što se događa našim majkama, suprugama, kćerima, našoj djeci je nedopustivo u 21. stoljeću. Kao europarlamentarac i član Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena poručujem svima sve što se dobro događa prema ženama, prema našim sugrađankama to je ujedno i ponos svih nas muškaraca, sve loše što se događa prema ženama je na sramotu svih nas. Ustanimo borimo se protiv toga i nikada nam ne smije biti teško, niti se ne smijemo umoriti. Želim živjeti u društvu u kojem smo svi jednaki, u društvu jednakih mogućnosti. Nažalost, nismo svi ravnopravni, ali svi moramo biti jednakih mogućnosti”, kazao je Matić.
Regionalna koordinatorica akcije “Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama” Rada Borić je za Medias.hr rekla je da ženske udruge u Hrvatskoj se već 30 godina bore za prava žena. Tvrdi da se s jedne strane čini da je veća senzibilizacija za žene žrtve nasilja i žene prijavljuju nasilje, ali svjedočimo nažalost i brutalizaciji nasilja.
“Prošle godine je u Hrvatskoj ubijeno 13 žena, što je po broju stanovnika više nego ubijenih žena u Francuskoj. Cilj ove kampanje je da kreiramo kulturu bez nasilja, u kojoj će ne samo žene i djevojčice, nego i sve ranjive skupine osjećati dobro i prihvaćeno, neku kulturu u kojoj više imamo empatije i solidarnosti, a to smo na žalost izgubili”, kazala je Borić. Naglasila je da neke ranjive skupine, kao što su primjerice Romkinje i žene s invaliditetom, zapravo su trostruko diskriminirane.
“Potrebno je govoriti i o jednoj skupini koja je nevidljiva u društvu, a to su žene starije životne dobi. Upravo u gradu Zagrebu radimo kampanju “Nevidljive”. Ono što zastrašuje da od 13 ubijenih žena prošle godine njih šest su ubili njihovi sinovi. Žene još prijave svoje nasilne partnere, ali jednoj majci je jako teško prijaviti sina jer se osjeća suodgovornom i osjeća sram”, izjavila je Borić.
Naglasila je da osim fizičkog nasilje nad ženama je psihološko i ekonomsko nasilje. Najčešće su ekonomskom nasilju izložene žene starije životne dobi zbog svoje ovisnosti o drugima. Također poznato je i nasilje na radnom mjestu, a nova vrsta nasilja o kojem posebno moraju voditi računa mlade žene, ali i roditelji je internetsko nasilje.
“Sve žene govore i o institucionalnom nasilju. To znači da kad prijave nasilje žene su ponekad i trostruko viktimizirane. Smatra ih se da su odgovorne primjerice za silovanje jer su obukle kraću suknju”, rekla je Borić. Spomenula je kako sve statistike pokazuju da su od 89 do 90 posto počinitelji nasilja muškarci jer, kako je rekla, “živimo u toksičnom patrijahatu”, ali zasigurno je da su žrtve nasilja i muškarci, iako je nad njima nasilje u manjem postotku nego nad ženama.
Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić nam je rekla da je u Hrvatskoj nasilje nad ženama s invaliditetom jako veliko, a riječ je uglavnom o verbalnom nasilju koje provode njihove obitelji zbog zasićenja pomagačkim aktivnostima.
Također žene s invaliditetom osjete i ekonomsko nasilje. Primjerice nad ženom takvo nasilje vrši njezin suprug.
“Nasilje nad ženama s invaliditetom je višestruko, ali ono što zabrinjava je da je nasilje nad tim ženama jako veliko u institucijama. Tamo se krše njihova prava, ograničava im se mogućnost prijema posjetitelja, diže ih se iz kreveta u vrijeme kad njima ne odgovara. Također postoji i fizičko nasilje nad ženama s invaliditetom, ali srećom je rjeđa pojava. Žena s invaliditetom je preko 200 tisuća u Hrvatskoj, a nasilje prijavljuje od 180 do 250 žena godišnje. Radi se o svim vrstama nasilja, od čega je 80 posto verbalno nasilje”, istaknula je Mirić.
Manifestaciji su podršku dali brojni građani. Zagrepčanka Bojana Ivanišević smatra da nasilje nad ženama je tema o kojoj se u Hrvatskoj puno ne razgovara. Spomenula je da je, nažalost, nasilje prisutno u svim društvenim krugovima.
“Iako je dosta pomaka u odnosu na prije dvadesetak godina, osnovani su neki uredi i konvencije su potpisane stalno se osjećaju napadi nekih konzervativnih struja koje bi zapravo i ono što je dobro htjeli poništiti i vratiti nas na neki početak”, rekla nam je Ivanišević. Naglasila je kako srećom nitko u njezinoj obitelji nije bio žrtva nasilja, a kad bi znala da je netko počinio nasilje bez razmišljanja bi takvu osobu prijavila.
Umirovljenica Vesna Dovniković smatra da hrvatsko društvo postaje sve konzervativnije, sve nasilnije i sve više nazaduje.
“Položaj žena je naravno u skladu s tim. Ono što smo postigli ćemo izgubiti ako ljudi ne budu češće dizali svoj glas kao što to čine danas”, rekla nam je Dovniković.
Mladi Zagrepčanin Tomislav Palala je rekao da ne odobrava nikakvo nasilje, pa niti nasilje nad ženama.
“Nasilja je puno u hrvatskom društvu. Potrebno je da se društvo promijeni. Najvažnije je da se s promjenama počne u vlastitom domu. Već u obitelji je potrebno djelovati na mlade generacije da ne podržavaju nasilje. Sve počinje od obitelji, od kućnog odgoja”, tvrdi Palala.
