Na inicijativu Hrvatskog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju Hrvatskog liječničkog zbora, u Hrvatskom saboru je održana sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku na temu “Stanje dječje psihijatrije u RH”. U raspravi su sudjelovali dječji psihijatri, nadležna ministarstva, udruge roditelja djece s poteškoćama te institucije Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Pravobraniteljice za djecu i pučke Pravobraniteljice.
Naglašeno je da u Hrvatskoj još uvijek nema dovoljan broj stručnjak u dječjoj psihijatriji, nedostaje broj stacionarnih kreveta, a nije donesen niti nacionalni strateški plan razvoja dječje i adoscelentne psihijatrije.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, Renata Sabljar Dračevac, istaknula je da djeca s problemima mentalnog zdravlja predstavljaju najranjiviju skupinu. U području zaštite njihovog mentalnog zdravlja postoji niz teškoća koji su vezani za neodgovarajuće uvjete liječenja.
“Odbor UN-a za prava djeteta 2014. godine Republici Hrvatskoj preporučio je da poduzme sve potrebne mjere kako bi se osigurala odgovarajuća potpora djeci kojima je potrebna zaštita mentalnog zdravlja”, rekla je Sabljar Dračevac. Podsjetila je da je i saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku 2018. godine održao sjednicu “Dječja i adolescentna psihijatrija, gdje smo sada?”.
No gorući problemi nisu riješeni, niti zaključci sa tadašnje sjednice još nisu implementirani. Sabljar Dračevac je navela da se radi o potrebi povećanja broja raspisanih specijalizacija u dječjoj psihijatriji u nekim sredinama, povećanju broja stacioniranih kreveta, donošenju nacionalnog strateškog plana za razvoj dječje i adolescentne psihijatrije te formiranju pet dijagnostičkih centara za ranu dijagnostiku autizma.
Predsjednik Hrvatskog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju HLZ-a, prof dr.sc Ivan Begovac je istaknuo kako je za dječju psihijatriju specifično to što je potreban dodatan rad s roditeljima. Također, dječja psihijatrija uključuje više resora djelovanja, ne samo zdravstvo nego i socijalnu skrb, odgoj i obrazovanje, odnosno poštivanje ljudskih prava i dostojanstvo odnosno prava djece. No Begovac je upozorio da ta koordinacija različitih resora u pravilu izostaje.
“Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja je nedavno donesen i u njemu kao jedan pod-dio bi trebao biti strateški plan razvoja dječje psihijatrije koji je 2016. predložen, a do danas nije donesen. Zašto nije donesen? Povjerenstvo je sve napravilo da do toga dođe”, rekao je Begovac.
Osvrnuo se na prostorne uvjete liječenja djece. Naglasio je kako postoje samo četiri ustanove koja su ovlaštene za stacionarno liječenje djece, odvojeno od punoljetnih pacijenata. To su KBC Zagreb, KBC Osijek, KBC Rijeka te Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Zagrebu.
“U Hrvatskoj trenutno imamo 60-ak kreveta za dječju psihijatriju , a trebalo bi ih više od 120”, naveo je Begovac.
Pravobraniteljica za djecu Helenica Pirnat Dragičević je istaknula da, vezano za zaštitu mentalnog zdravlja djece, njezin se Ured već niz godina zalaže za uspostavu stručnih timova koji će obuhvatiti više škola. Naglasila je kako su potrebni stručni djelatnici koji će biti dostupni svakom djetetu, bez obzira u kojem dijelu Hrvatske živi.
“Na stanje u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji upozoravamo niz godina. Apelirali smo na osiguranje dostatnih kapaciteta za stacionarno liječenje djece. Još uvijek na području Hrvatske jedina bolnica u kojoj se djeca mogu liječiti uz primjenu nužnih mjera odvajanja i ograničavanja, je Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Kukuljevićevoj ulici u Zagrebu. U nju se upućuje veliki broj djece i mladih s područja cijele Hrvatske, odnosno veliki je pritisak pacijenata. Koliko smo upoznati, od strane djelatnika bolnice od strane pacijenata, odnosno osnivača Grada Zagreba u toj bolnici postoje brojni problemi koji se rješavaju u suradnji Grada Zagreba i Ministarstva zdravstva. Međutim, za sada nema očekivanih pomaka”, rekla je Pirnat Dragičević.
Navela je kako je u 2022. godini ured Pravobraniteljice dao preporuku Ministarstvu zdravstva za povećanje broja specijalizacija za dječju i adolescentnu psihijatriju, istaknuvši da se ne zna zapravo koliki je točan broj dječjih psihijatara, ali je poznato da ih je premalo, a trebalo bi na području cijele Hrvatske biti stotinjak dječjih psihijatara.
“Rečeno je da će svaka specijalizacija biti prihvaćena, međutim postavlja se pitanje gdje smo sada. Znamo koliko te specijalizacije dugo traju. Također smo dali preporuku da se osim u bolnici u Kukuljevićevoj ulici u KBC-u Zagreb, KBC Osijek i KBC-u Rijeka stvore uvjeti, odnosno odjeli otvore na koje bi se djeca mogla smjestiti i liječiti odvojeno od punoljetnih osoba. Zaprimili smo odgovor Ministarstva zdravstva da će se to napraviti, ali treba vremena”, istaknula je Pirnat Dragičević.
Navela je kako je Ministarstvo zdravstva najavilo osnivanje nacionalne zdravstvene ustanove za smještaj i liječenje maloljetnih psihijatrijskih pacijenata, odnosno za kroničnu dječju psihijatriju i forenzičnu dječju psihijatriju. Radi se o djeci počinitelja kaznenih djela.
“To je također jedna od naših preporuka. To bi bila bolnica u Popovači. No, nemamo dovoljan broj kreveta za djecu, a potrebe su sve veće”, istaknula je Pirnat Dragičević. Navela je da potrebu za stacionarnim liječenjem pokazuju i zabrinjavajući podaci o pokušaju pokušaj suicida djece, a 2022. godine je 160 djece do 18 godina pokušalo suicid . Također, prisutno je i samoozljeđivanje djece te su sve su teži oblici poremećaja kod djece vezano za prehranu.
Ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb, Goran Roić, rekao je kako je Klinika iznajmila 550 kvadrata za potrebe psihološke i psihijatrijske medicine.
“Tamo imamo dnevne krevete, nemamo stacionarni dio jer za to nemamo mogućnosti. Možemo povećati kapacitete za još desetak kreveta, međutim treba podrška resornog ministarstva”, rekao je Roić.
Mr.sc. Lora Vidović iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba je istaknula kako se slaže da se na ovaj problem mora gledati multidisciplinarno.
“Grad Zagreb za usluge mentalnog zdravlja ove godine izdvaja više od 6 milijuna kuna kako bi se spriječili i prevenirali daljnja progesija bolesti. U obrazovnim ustanovama kojima je osnivač Grad Zagreb imamo stručne timove”, rekla je Vidović.
Naglasila je kako se za Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež u Zagrebu povlače sredstva iz Fonda solidarnosti, te je ta bolnica u početku procesa obnove.
“Maksimalne napore smo uložili i s Ministarstvom zdravstva i u suradnji s Pravobraniteljicom za djecu. Pokušali smo osigurati uvjete, sigurna sam da ćemo ih imati, privremeno rješenje je u Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan u posve izdvojenom paviljonu, gdje će se maksimalno brinuti za sigurnost djece. Nakon što obnova završi očekujemo da će bolnica u Kukuljevićevoj i stvarno biti mjesto gdje će djeca imati najbolju moguću skrb. Radi se o 37 ugovorenih kreveta”, rekla je Vidović.
Prim.dr.sc Klementina Ružić iz KBC-a Rijeka je rekla da je od 30. siječnja 2023. godine u KBC-u Rijeka osnovano Povjerenstvo za unaprjeđenje rada i rekonstrukciju Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju.
“Sada imamo nekoliko idejnih rješenja koja će u skorom vremenu biti realizirana. Konzultira se struka, pravna i kadrovska služba, sve su strukture u KBC-u angažirane. Tražili smo devet subspecijalizacija, odobreno je i čeka se da nam taj papir stigne. U KBC-u Rijeka trenutno imamo šest specijalista psihijatrije i jednog sub-specijalistu koji rade na dječjoj i adolescentnoj psihijatriji. Trenutno rade na dva lokaliteta. Prostor gdje je Zavod je malen te radimo na kratkotrajnom rješenju problema, što znači da i ona dva kreveta koja su bila dislocirana od dječjeg odjela, bila su smještena na urgentnoj psihijatriji, sada bi pridružili Zavodu. Radi se stacionarno od deset kreveta ukupno. To ne pokriva potrebe, ali u trenutnim uvjetima smo to u mogućnosti osigurati”, rekla je Ružič.
Ravnateljica Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež Zagreb, prim. dr.sc Ljubica Paradžik, smatra nužnim i neophodnim da svi dionici sudjeluju u pružanju pomoći djeci s psihičkim poteškoćama.
“Trebamo se truditi da imamo multidisciplinarni, multimodalni i individualizirani pristup”, rekla je Paradžik.
Naglasila je da je bolnica u Kukuljevićevoj jedina s mjerama i ograničavanjima u Hrvatskoj, te se jedino u njoj liječe djeca koja su pokušala suicid, ponovila pokušaj suicida ili imaju psihotična stanja.
“Naša svakodnevnica je da imamo 17 hitnih, iznimka je da imamo 8 do 10 hitnih slučajeva, Jadan psihijatar nam pokriva hitnu, jedan psihijatar je dužan javiti se na sve telefonske pozive, pokriva bolnički odjel. Mi smo 2019. godine imali 1448 hitnih pregleda, a 2022. godine 2264 pregleda, što znači da je porast 56 posto”, navela je Paradžik.
Naglasila je da u bolnici imaju samo 37 kreveta, a u zadnja tri mjeseca su hospitalizirana i do 43 djeteta. “Moji kolege rade u enormno zahtjevnim uvjetima i pružaju najbolju moguću zdravstvenu zaštitu”, rekla je Paradžik.
