Plenković: “Vlada ne vrši pritisak na pravosuđe, niti DORH ili bilo koju drugu instituciju”

Preslika 📸 YouTube

Premijer Andrej Plenković na početku današnje sjednice Vlade od aktualnih događaja izdvojio je u Banskim dvorima održan sastanak s predstavnicima pet krovnih liječničkih udruga. Po njegovom mišljenju, na jedan otvoren i konstruktivan način dogovoreni su koraci koji će se poduzimati u narednom razdoblju.

“Mislim da imamo jedno čvrsto razumijevanje da ćemo u okvirima mogućnosti koje imamo, vodeći računa o našem financijskom, ekonomskom položaju i pravima liječnika napraviti daljnje iskorake koji se odnose na liječnike i druge zdravstvene djelatnike, osobito kad je riječ o Uredbi o koeficijentima koju će Ministarstvo zdravstva za Vladu pripremiti do kraja travnja. Što se nas tiče, sve pretpostavke su da bilo kakvi štrajkovi liječnika nisu uopće potrebni. No, to je u konačnici na tijelima prije svega Hrvatskog liječničkog sindikata, ali mislim da je cijela atmosfera razumijevanja problema, sadržaja svih okolnosti i na koji način radimo kao i konstruktivno ozračje na sastanku bilo sasvim jasno. To se je vidjelo i u nastupima predstavnika liječnika nakon sastanka”, istaknuo je Plenković.

Spomenuo je da je prošli tjedan s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Davorom Filipovićem bio u Rijeci gdje je porinut luksuzni polarni kruzer Scenic Eclipse II koji je sjajan projekt kompanije Scenic.

Naglasio je da je to najmoderniji polarni kruzer na svijetu, a nakon što je prvi takav kruzer prije nekoliko godina napravljen u pulskom Uljaniku, ovaj drugi je napravljen u riječkom brodogradilištu “3. Maj” i to tri mjeseca prije roka u okviru proračuna.

“Sjajan proizvod i možemo reći jedna dodatna vrijednost hrvatskoj brodogradnji, a ona dolazi u kontekstu svih aktivnosti koje smo zajedno s ‘3. Majem’ radili u zadnje četiri godine. Ovo je u biti četvrti veliki brod čije smo isplovljavanje ispratili u zadnjih nekoliko godina”, rekao je Plenković.

U uvodnom govoru premijer Plenković se između ostalog osvrnuo i na palež automobila osječke sutkinje. Spomenuo je da nakon izvida policija uhitila osobu koja je zapalila automobil, te je pozdravio brzu reakciju policije u utvrđivanju počinitelja kaznenog djela.

“Vlada poštuje neovisnost i samostalnost pravosudnih tijela i dignitet sudaca. Dapače vodimo računa o tome kao izvršna vlast da se ne narušava ugled pravosuđa, ne kritiziramo pravomoćne presude, ne radimo pritisak na DORH pozivima na uhićenja, niti vrijeđamo pravosudne dužnosnike na profesionalnoj i osobnoj razini. Upravo suprotno redovito upozoravamo i osuđujemo takvu vrstu ponašanja koja nerijetko dolazi od predsjednika Republike i od oporbenih stranaka. Stoga pozivamo i predsjednika Vrhovnog suda da kada se javno očituje da se onda osvrne i na retoriku onih koji zaista obezvređuju sudbenu vlast i doživljavaju je kao trećerazrednu i narušavaju njezin ugled u javnosti. To sigurno nije Vlada, a niti prozvani ministar pravosuđa, a još manje ministar unutarnjih poslova, budući da je policija u roku 48 sati otkrila počinitelje”, rekao je Plenković.

Podsjetio je da se kao predsjednik Vlade vrlo jasno očitovao o ovoj temi u utorak navečer, ako je to propušteno na Vrhovnom sudu, a možda predsjednik Vrhovnog suda to nije primijetio. Također se ministar pravosuđa i uprave o tom slučaju paleža automobila očitovao jučer, dok je policija u ekspeditivnom roku obavila svoj posao.

Plenković je istaknuo da Vlada ne vrši pritisak na pravosuđe niti kroz medije na DORH, niti Uskok ili bilo koju drugu instituciju.

“Očekujemo od drugih političkih aktera da se ponašaju isto u demokraciji kao mi”, poručio je Plenković

Osvrnuo se i na Eksperimentalni program cjelodnevne škole.

“Ministar Fuchs je obavio javno savjetovanje, predstavio cijeli koncept i pilot program diljem Hrvatske. Smatramo da je ovo dobar projekt koji ima za cilj da kroz cjelodnevnu školu i jednosmjensku nastavu digne kvalitetu obrazovanja i ishode rezultata naših učenika na višu razinu. Tako da budu konkurentni na domaćem i međunarodnom tržištu rada svojim cjelovitim obrazovanjem i specifičnim znanjem”, kazao je Plenković.

Među 15 točaka dnevnog reda Vlada je usvojila Nacrt prijedloga zakona o izmjeni Zakona o smanjenju mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju.

Ovim prijedlogom zakona nakon više od dvanaest godina predlaže se ukidanje posljednje takozvane krizne mjere iz 2009. godine s ciljem rasterećenja kategorije umirovljenika koji godinama snose teret financiranja mirovinskog osiguranja kroz smanjene mirovine. Ministar Marin Piletić je rekao da sve mirovine iznad 464 eura koje se sada smanjuju za 10 posto, želi se od 1. srpnja 2023. godine smanjiti taj krizni namet na 5 posto, a od 1. siječnja 2024. predlaže se potpuno ukidanje postotka od 10 posto na spomenute mirovine.

Predloženim izmjenama obuhvatilo bi se 96 343 korisnika mirovina, od čega više od 63 tisuće je hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i pripadnika HVO-a. Međutim tu su i mirovine djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika, pravosudnih službenika te radnika na poslovima razminiranja.

“U ovoj godini predviđeno je u državnom proračunu 23 milijuna eura, dok bi se u 2024. godini kada ovaj zakon više ne bi vrijedio osiguralo u proračunu 115 milijuna eura”, rekao je ministar Piletić.

Vlada je u saborsku proceduru uputila Nacrt prijedloga Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji je predstavio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

“Važeći Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira u odnosu na predviđene visine novčanih kazni ne postiže u punom opsegu opću svrhu izricanja prekršajno pravnih sankcija ovim izmjenama predlaže se izmjena zakona na način da se samo povećaju visine novčanih kazni za pojedine vrste prekršaja kako bi bile prilagođene zahtjevima vremena i imale odvraćajući učinak na počinitelje prekršaja. Na način da se usklađuju s visinom kazni za slične prekršaje iz drugih zakona te se predlaže propisati različite raspone kazni ovisno o težini prekršaja”, istaknuo je ministar Božinović.

Za najteže prekršaje novčane kazne su u iznosima od 700 do 4 tisuće eura, za teže prekršaje u iznosima od 300 do 2 tisuće eura i za lakše prekršaje u iznosima od 200 do tisuću eura.

“Ne predlaže se mijenjanje novčanih kazni propisane člancima koji se odnose na oštećenje ili omalovažavanje domaćeg novca u opticaju, neovlaštenu prodaju ulaznica za sportske i druge priredbe, skitnju, prosjačenje, odavanje prostituciji ili kršenje naredbe o zabrani pristupa ili zadržavanja, fotografiranja ili skiciranja na određenom mjestu. To će biti dio razmatranja posebne međuresorne radne skupine koja je osnovana za izradu novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a koja će raditi na temeljitoj reviziji njegovih odredbi, odnosno na izradi potpuno novog zakona usklađenog s zahtjevima vremena, potrebama struke i prakse, te promjenama u nizu drugih u međuvremenu donesenih zakona”, naveo je ministar Božinović.

Na sjednici Vlade usvojen je i Prijedlog zaključka o prihvaćanju Bečke deklaracije o unaprjeđenju suradnje u suzbijanju antisemitizma i poticanju prijavljivanja antisemitskih incidenata.