U organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj danas je na zagrebačkom Europskom trgu tradicionalno obilježen Dan Europe. Tom prigodom održan je Festival vještina budući da je Europska komisija 2023 proglasila Europskom godinom vještina. Kroz izloške na štandovima brojni posjetitelji mogli su upoznati bogatstvo i različitost država članica Europske unije, te informirati se o programima mobilnosti.
Na štandovima su svoje radove predstavili učenici hrvatskih obrtničkih škola koje su ambasadorice Europskog parlamenta. Također su održane radionice, predavanja i kvizovi.
U prigodnom govoru predsjednik Vlade Andrej Plenković je rekao da ruska agresija na Ukrajinu ugrožava sigurnost cijelog kontinenta te je na određen način dovedena u pitanje ostavština europskog projekta koja je izgrađena u proteklih 73 godine. Smatra da je važno da Europska unija, sve njezine članice i one koje imaju ambiciju postati dio Europe u potpunosti osvijeste ugroze s kojima smo suočeni danas.
Plenković je rekao da je Hrvatska u deset godina svog članstva u Europskoj uniji realizirala dva strateška cilja, a to su dublje integracije u Schengenski prostor i u euro područje.
“Jedina smo u povijesti nova članica koja je istog dana pristupila u ove dublje integracije. To je bilo 1. siječnja 2023., omogućujući nama, ali isto tako i svima koji žele posjetiti Hrvatsku i investirati u našoj domovini, nove okolnosti, nove povoljnije uvjete. Konkretne učinke ove dvije dublje integracije osjećat ćemo godinama. Prije sedam godina bili smo na 59 posto razvoja EU-a, a sada smo na 73 posto”, rekao je Plenković.
Naglasio je kako Hrvatska ima snagu da je politički za stolom među onima koji najkonkretnije odlučuju o sudbinama naših života, našeg ekonomskog statusa i gospodarskog razvoja.
“Takav osnažen međunarodni položaj Hrvatske po meni najbolje opisuje koncept modernog suverenizma jer smo riješili strateška nacionalna pitanja poput povezivanja državnog teritorija s Pelješkim mostom, koji će ostati kao najvidljiviji projekt koji smo realizirali u prvih deset godina članstva”, rekao je Plenković.
Naglasio je da se raduje što se na deset godina članstva u EU možemo osvrnuti kao na deset godina snaženja hrvatske demokracije, institucija, gospodarstva. Izrazio je uvjerenje da ćemo naše iskustvo prenijeti našim susjedima, osobito na jugoistoku Europe, ali i prijateljima u Gruziji, Ukrajini i Moldaviji.
Čestitajući Dan Europe gradonačelnik grada Zagreba Tomislav Tomašević je izrazio zadovoljstvo što se na Dan Europe prisjećamo zajedničkih europskih vrijednosti. To su vrijednosti demokracije, mira, tolerancije, jednakosti, ali prije svega solidarnosti.
Pozdravio je odluku Europske komisije da 2023. godina bude Europska godina vještina jer su vještine, pogotovo digitalne, potrebne da se zatvori jedan jaz koji postaje sve veći među generacijama. Naglasio je da su različite vještine potrebne da bi primjerice obnovili Zagreb nakon potresa. Ukazao je i na važnost cjeloživotnog obrazovanja, konstantno prilagođavanje novim okolnostima kako bi Hrvatska i Europa prošle kroz zelenu i digitalnu tranziciju.
“U tom smislu vjerujem da Europa koja ima zajedničke vrijednosti, koja je solidarna, Europa gdje se regije zajedno razvijaju, Europa u kojoj građani imaju jednakost šansi je takva Europa, gdje će kvaliteta života svih građana u Uniji biti bolja”, poručio je Tomašević.
Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev je istaknuo da gotovo nema države u Europi u kojoj nedostaju stručnjaci i kvalificirana radna snaga. Tako više od tri četvrtine tvrtki u Uniji ima poteškoća u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama dok samo 37 posto odraslih redovito pohađa osposobljavanje.
“Ključno je osigurati vještine relevantne za potrebe tržišta rada u cijeloj Europskoj uniji. U tom procesu računamo na podršku svih aktera prilikom transformacije radnih mjesta u skladu s zelenim i digitalnim politikama EU-a koje su visoko postavljene na agendu Europske komisije”, rekao je Zlatev.
Spomenuo je da je ovaj Dan Europe poseban jer se obilježava i svijetlu deset godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. “Ponosni smo na sve prilike koje je Hrvatska iskoristila i na uspjehe koje je postigla zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji”, istaknuo je Zlatev.
Spomenuo je da je potaknuta obnova i izgradnja važnih infrastrukturnih projekata, ubrzao se proces digitalizacije i zelene tranzicije. Također je važno pridruživanje Hrvatske ove godine Schengenskom prostoru i eurozoni.
“To je poticaj daljnjem gospodarskom rastu Hrvatske, podrška hrvatskim izvoznicima i dodatan razlog zbog kojeg će više Europljana otkriti prirodne i kulturne ljepote Hrvatske. To su temelji za osnaživanje Hrvatske u snažnoj Europskoj uniji”, kazao je Zlatev. Naglasio je da je Dan Europe važna prilika da se podsjeti kako je Europska unija nastavila odlučno podupirati mir, sigurnost i demokraciju na europskom tlu, ali i diljem svijeta, osobito s obzirom na rusku agresiju.
Nazočnima su se obratili i državna tajnica za Europu Andrea Metelko-Zgombić, veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj Diana Helen Madunić i direktor za urede Europskog parlamenta u državama članicama Stephan Clark.
Na ovogodišnjem Danu Europe među državama članicama koje su se predstavile je Kraljevina Belgija. Iz belgijskog veleposlanstva Helene Kazalicki-Blary je istaknula da je Belgija osim čokolade i piva poznata po mnogim stručnim područjima.
“Belgija je središte europske institucije u Bruxellesu, a poznat je i naš grad Antwerpen kao grad dijamanta. Oko 90 posto trgovine dijamantima je u tom gradu”, rekla je Kazalicki-Blary za Medias. Naglasila je da postoji mogućnost školovanja stranih studenata u Belgiji, što ovisi o pojedinoj regiji.
“Belgiju treba svakako posjetiti. To je mala zemlja, ali je puna zanimljivosti. Ima more i prekrasne regije Mislim da će ljudi biti vrlo iznenađeni koji odluče posjetiti Belgiju. Biti će to ugodno iznenađenje za njh”, istaknula je Kazalicki-Blary.
Na štandu Mađarske posjetitelji su mogli na pismenom kvizu pokazati svoje znanje o toj susjednoj zemlji. U provjeri znanja građana sudjelovala je simpatična lektorica mađarskog jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci Ester Tomaško, koja već deset godina živi u Hrvatskoj.
“Danas promoviramo i mađarski jezik. Ljudi u Hrvatskoj misle da se taj jezik ne može naučiti, ali mi mislimo da se itekako može naučiti. U Hrvatskoj se mađarski uči na sveučilištima u Rijeci, Zagrebu i Osijeku. Interes studenata je jako veliki čak je to iznenađujuće. Nadamo se da će tako biti i dalje”, rekla nam je Tomaško. Naglasila je da uspjeh u učenju mađarskog jezika ovisi o motivaciji.
“Mladima pomaže učenje bilo kojeg jezika. Hrvatska i Mađarska su susjedne zemlje. Imamo intenzivne ekonomske i političke veze. Mislim da i kad naučite mađarski nećete biti bez posla u Hrvatskoj”, rekla je Tomaško.
Italija se predstavila trima izložbama koje obuhvaćaju umjetnički obrt u Italiji, a dijelile su se i razglednice koje promoviraju europske vrijednosti mladih talijanskih ilustratora. Od izložbi je zanimljiva izložba fotografija iz svemira koja je predstavljena u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.
“Prvenstveno se Talijanski institut bavi organiziranjem različitih događanja poput koncerata, izložbi i drugih različitih događanja vezanih uz kulturu. Uz to organiziramo tečajeve talijanskog jezika u suradnji s privatnom školom gdje su izvorni govornici. Radimo i na promociji putem dodjeljivanja stipendija za učenje talijanskog jezika u Italiji ,ali i za studiranje. To su državne stipendije, od Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije”, ispričao nam je direktor Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu Gian Luca Borghese.
Naglasio je da je veliki interes za Italiju i za učenje talijanskog jezika jer su Hrvatska i Italija kulturološki geografski i povijesno povezane. “Današnji događaj je jedinstvena prilika da se pridonese popularizaciji talijanske kulture. Italija ima nešto više za ponuditi od ostalih zemalja. Naime, u Italiji je preko 70 posto svjetske kulturne baštine”, kazao je Borghese.
Zanimljivim štandom predstavila se i Švedska, trenutna predsjedateljica Europskom unijom.
“Danas imamo zanimljivo natjecanje u sastavljanju Ikeinog namještaja. Naš tim studenti s Filozofskog fakulteta sudjeluju i u kvizu. Nudimo posjetiteljima i švedsku hranu, te našu kulturu na koju smo ponosni. Također nudimo i zanimljive materijale o studiranju u Švedskoj. Građanima Europe Švedska nudi svoju politiku koja uključuje puno promišljanja o zajedništvu unutar Europe, promicanje mira, novih tehnologija, promicanje znanosti”, ispričala nam je Lana Potočnjak iz Veleposlanstva Kraljevine Švedske u Hrvatskoj.
