Premijer Andrej Plenković na početku današnje sjednice Vlade osvrnu se na aktualne događaje. Spomenuo je da je ovaj tjedan u Zagrebu održan Svjetski židovski kongres, te je ocijenio da je to važan međunarodni skup. Naglasio je da su poruke sa tog skupa u vezi terorističkog napada Hamasa na Izrael odaslane iz Zagreba.
Premijer Plenković je rekao i da se na video sastanku Europskog vijeća razgovaralo o terorističkim napadima u Francuskoj, o ubojstvu švedskih navijača u Belgiji.
“Ova situacija je izazvala ogromnu zabrinutost kod niza kolega u članicama Europske unije, gdje su pitanja nacionalne sigurnosti itekako dignuta na visoku razinu”, rekao je Plenković
Naglasio je da jedna od posljedica situacije na Bliskom istoku nakon napada Hamasa na Izrael je i odluka pojedinih država članica Europske unije da zbog prijetnji terorizmom i pitanja nacionalne sigurnosti dodatno poduzimaju mjere poput ovih koje je najavila Italija Sloveniji, a i mjera koje je Slovenija jučer najavila Hrvatskoj. Radi se o tome da će i Italija prema Sloveniji uvesti privremenu graničnu kontrolu na unutarnjim granicama, a istovjetan postupak će Slovenija primijeniti prema Hrvatskoj.
Plenković je spomenuo je da je Italija jučer obavijestila Sloveniju o privremenom režimu kontrola na granici. Odluka Italije bi trebala stupiti na snagu 21. listopada i to na rok od deset dana s mogućnošću produljenja.
“Privremeno uvođenje granične kontrole na unutarnjim granicama moguće je temeljem zakonika o Schengenskim granicama i to ako se u području bez nadzora unutarnje granice pojavi ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. U slučaju neposredne opasnosti koja zahtjeva hitno djelovanje granične kontrole se mogu uvesti jednostrano, ovo što je Italija napravila prema Sloveniji, a Slovenija namjerava danas na sličan način učiniti prema Hrvatskoj, ali i Mađarskoj”, pojasnio je Plenković.
Nadzor na unutarnjim granicama u Schengenskom području trenutno primjenjuje devet država članica, većinom zbog pojačanih migracijskih kretanja i prijetnji terorizmom.
“Ovaj teroristički čin napad Hamasa na Izrael i destabilizacija na Bliskom istoku pokazuje svoje posljedice u Europi. Stoga i naše sigurnosne službe pozorno prate cijelu sigurnosnu situaciju u zemlji u ovako promijenjenim sigurnosnim globalnim okolnostima. Hrvatska i Slovenija imaju zajednički cilj sprječavanja nezakonitih migracija i jačanja sigurnosti naših građana”, istaknuo je Plenković.
Spomenuo je da uvođenje graničnih kontrola nije novitet, do njega dolazi zbog migracijskih trendova i procjenama o pojačanim sigurnosnim prijetnjama zbog terorizma. Napomenuo je da ovo privremeno uvođenje granične kontrole treba ostati iznimka koja se uvodi samo kao posljednja mjera koja treba biti podložna strogim uvjetima posebno u pogledu primjene i trajanja.
“Prije odluke nadzora granica država članica koja to uvodi obavezno se treba konzultirati i surađivati sa susjednim državama na koje se granične kontrole odnose. Na današnjem sastanku naš ministar Božinović će razgovarati s talijanskim ministrom te je ideja da se hrvatski, slovenski i talijanski ministar vrlo brzo nađu i rasprave novu situaciju kao i da utvrde privremenost mjera, te da zajedničkom suradnjom spriječe eventualne prijetnje koje su vezane za ugroze od terorizma. Isto tako da porade na suzbijanju nezakonitih migracija”, rekao je Plenković
Od drugih aktualnih tema osvrnuo se na sastanak oko afričke svinjske kuge. Na sastanku je uz zastupljenost znanstvene i stručne zajednice ponovljeno sve što se trenutno radi od početka izbijanja epidemije u cilju zaštite svinjskog fonda, a time i ekonomske zaštite svinjogojaca.
“Ne postoji cjepivo za afričku svinjsku kugu niti lijek. Da postoji bilo gdje u svijetu cjepivo ili lijek već bi ga Hrvatska nabavila. Trenutno afrička svinjska kuga postoji u Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji i BIH. Nije riječ o posebnosti Hrvatske, nego je činjenica koja se događa i u našem susjedstvu”, istaknuo je Plenković.
Do sada je eutanazirano oko 26 tisuća svinja, a to je oko 2,5 posto ukupnog fonda svinja u Hrvatskoj. Plenković je rekao da mjere Vlade su usmjerene ne samo na suzbijanje širenja epidemije nego i na podršku i kompenzaciju svinjogojcima. Vlada je tako do sada donijela mjere u iznosu od 30 milijuna eura za svinjogojce, a premijer Plenković je obećao da će se donositi kako bi se oporavili svinjogojci.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog odluke o prodajnim objektima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo za određene proizvode na dan blagdana Svih svetih. Ova odluka u skladu je sa Zakonom o trgovini i Zakonom o blagdanima.
Predlaže se da za blagdan Svih svetih omogući rad specijaliziranim prodavaonicama i drugim oblicima prodaje izvan prodavaonica, gdje se prodaju tradicionalni proizvodi na dan Svih svetih kao što vijenci, lampaši, cvjetni aranžmani i cvijeće.
Između ostalih točaka dnevnog reda usvojen je Prijedlog zaključka u vezi s energetskom obnovom obiteljskih kuća i višestambenih zgrada na području Republike Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade Branko Bačić je rekao da energetska obnova zgrada ima središnju ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Naime, zgradarstvo je najveći potrošač energije u Republici Hrvatskoj i troši oko 50 posto ukupne potrošnje energije, a primjerice sektor prometa koristi 30 posto. Ta činjenica dovoljno govori koliko je nužna energetska obnova zgrada.
“Ovaj zaključak je pripremljen kako bi se energetskom obnovom smanjila potrošnja energije u Republici Hrvatskoj i time doprinijelo dekarbonizaciji Hrvatske, a s druge strane energetskoj neovisnosti Hrvatske“ rekao je potpredsjednik Vlade Bačić.
Zaključkom se predlaže da se prihodi od prodaje jedinica stakleničkih plinova upotrebe na način da se obnove obiteljske kuće i višestambene zgrade u Hrvatskoj. Obnovilo bi se tim sredstvima oko tisuću obiteljskih kuća koje su u energetskom siromaštvu.
Zaključkom je zaduženo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine da do kraja godine pripreme uvjete kako i na koji način početkom iduće godine raspisati javni poziv.
Ovim pozivom će se omogućiti prijava vlasnika i upravitelja višestambenih zgrada, te vlasnika obiteljskih kuća da u ukupnom iznosu od 225 milijuna eura pripreme projekte kako bi ušli u energetsku obnovu svojih zgrada.
Osim 225 milijuna eura Vlada je osigurala dodatnih 904 milijuna eura za obnovu višestambenih zgrada i obiteljskih kuća na području koje je stradalo u zagrebačkom i petrinjskom potresu.
“Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ukupno za energetsku obnovu u Republici Hrvatskoj će se 2 milijarde eura i kad se tome pridoda 225 milijuna eura planiramo do lipnja 2026 godine u Hrvatskoj obnoviti milijun i 700 tisuća metara stambenog prostora”, kazao je potpredsjednik Vlade Bačić.
Zaključio je da će se tako doprinijeti smanjenju potrošnje energije u Hrvatskoj, smanjenju emisije stakleničkih plinova, a time i povećanju kućnog budžeta svakog građana koji će ovakvom obnovom smanjiti troškove i izdatke za potrošnju energije.
