U Hrvatskoj se svakih 15 minuta dogodi nasilje nad ženama, a prema broju ubojstava žena Hrvatska je treća zemlja u Europskoj uniji. Kako bi se senzibilizirala javnost na problematiku nasilja nad ženama, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Ured Europskog parlamenta i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj danas su u Zagrebu organizirali predstavljanje kampanje ‘Štit‘.
Hvalevrijedna kampanja ‘Štit‘ nastoji potaknuti institucije na značajniji angažman prilikom zaštite žena od nasilja, posebno u kontekstu prevencije. Također nastoji ohrabriti žene da traže psihološku i pravnu pomoć.
> Samsung: Tjedni nevjerojatnih ponuda
Inicijatorica kampanje je pjevačica Ida Prester koja je napisala i izvodi istoimenu pjesmu. Kampanju prati i videospot u čijoj je realizaciji sudjelovalo više od 40 javnih osoba i aktivista za prava žena iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Među sudionicima videospota su primjerice bivši košarkaš Dino Rađa, manekenka Viktorija Rađa, književnik Miljenko Jergović, glumica Jadranka Đokić, glumac Goran Bogdan, novinar Aleksandar Stanković, novinarka Mojmira Pastorčić, aktivistica Lana Nikolić, aktivistica Maja Mamula, voditeljica Marijana Batinić, vaterpolist Filip Filipović, alpinist Tomislav Cvitanušić, psihologinja Danijela Ostojić, glumica Tihana Lazović i drugi. Spot je režirao Romano Nikolić iz organizacije Arterarij, a produkciju spota potpisuje Leptir produkcija.
Kampanju su financijski podržali francuska veleposlanstva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Regionalni ured za suradnju mladih (RYCO), Heartefact Fund i Inicijativa mladih za ljudska prava ( YIHR).
Autorica i izvođačica pjesme ‘Štit’, Ida Prester je rekla da ju je na istoimenu kampanju potaknuo femicid u Gradačcu u BiH, koji se dogodio ove godine u kolovozu, a to ubojstvo žene je ubojica prenosio na Instagramu. Naglasila je da je na taj tragičan događaj instinktivno reagirala.
“Nisam mislila da će se to pretvoriti u neku kampanju. To je bio neki moj umjetnički izraz da pokažem koliko me je to šokiralo. Kad sam objavila na Instagramu dobila sam milijun poruka, javili su mi se aktivisti i žene u problemu koje nikom nisu rekle svoj problem zbog straha. Stoga sam dobila motivaciju da napravim nešto više”, rekla je Prester.
Spomenula je da su se u kampanju uključili ljudi iz raznih sfera, a bitno je bilo da se uključe i muškarci jer, kako je rekla, nasilje nad ženama nije samo ženska priča.
“Ideja nam je bila da izađemo iz miljea boraca za ljudska prava i uključimo ljude koji su nova lica na ovakvoj sceni i oni će povući ljude koji njih prate na Instagramu. Svi se moramo ujediniti protiv nasilja nad ženama na svakom nivou, ne samo na nivou institucija, nego na medijskom nivou, nivou svakodnevne komunikacije, sve poruke koje šaljemo kroz kampanju moraju biti u cilju da se žene zaštite”, istaknula je Prester.
Neovisna konsultantica za suzbijanje nasilja nad ženama, Dunja Bonacci Skenderović, podsjetila je kako je još 2013. godine Svjetska zdravstvena organizacija objavila istraživanje o globalnim procjenama nasilja nad ženama, te je navedeno da je to nasilje javno zdravstveni problem koji pogađa više od jedne trećine svih žena u svijetu. Spomenula je da od početka pandemije Covida-a broj poziva na SOS linije, ne samo u Hrvatskoj nego globalno porastao i obiteljsko nasilje se tada nazvalo pandemijom u sjeni .
“Nasilje nad ženama je specifično. Prema podacima godišnjeg izvještaja o femicidu UN-ovog ureda za drogu i kriminal, u svijetu je prošle godine namjerno ubijeno gotovo 89 tisuća žena i djevojčica, što je najveći zabilježeni broj u posljednja dva desetljeća. Dostupni podaci sugeriraju da je na globalnoj razini broj ubojstava počeo padati, ali se i dalje broj ubojstava djevojčica i žena ne smanjuje. Većina tih ubojstava su rodno motivirana i u prošloj godini oko 48 tisuća žena i djevojaka diljem svijeta ubili su njihovi intimni partneri ili drugi članovi obitelji. To znači u prosjeku da više od 133 žene ili djevojke su svaki dan ubijene od nekoga iz njihove obitelji”, navela je Bonacci Skenderović.
Spomenula je da je dom najnesigurnije mjesto za ženu. Od 55 slučajeva koje je analizirala, čak u 33 slučajeva su žene ubijene u kućanstvu koje su dijelile s počiniteljem.
“U Hrvatskoj su ove godine bila četiri intimna partnerska femicida i ukupno sedam ubojstava žena. U Srbiji je 26 femicida. Od kolovoza do danas u BiH bila su tri femicida”, navela je Bonacci Skenderović. Pojasnila je da do femicida dolazi kada žena odluči napustiti nasilnika i kada nasilnik shvati da je izgubio moć nad ženom te tim ubojstvom želi vratiti moć.
Spomenula je kako se unatoč određenom napretku žene još uvijek smatra manje vrijednim, seksualizira ih se, objektivizira, a nasilje koje žene trpe se banalizira i umanjuje.
“Ovakve kampanje su važne. Suzbijanjem nasilja nad ženama moramo se uhvatiti u koštac ne samo kroz zakonodavstvo, nego i kroz osvještavanjem javnosti”, rekla je Bonacci Skenderović. Zahvalila je Idi Prester na kampanji, izrazivši uvjerenje da će kampanja imati učinak na promjenu stava, odnosno odnosa prema nasilju nad ženama.
Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović je rekla da da u Europskoj uniji i širom svijeta svaka treća žena, djevojka ili djevojčica doživjela je fizičko ili seksualno nasilje, a mnoge od njih su primorane živjeti u tihom očaju. Spomenula je da je u Hrvatskoj u posljednjih dvadeset godina ubijeno gotovo 400 žena.
“Femicid je jedan od najekstremnijih oblika rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, ujedno je i krajnja točka kontinuuma nasilja kroz koje žene prolaze, prvenstveno u intimnim partnerskim vezama. Uz Hrvatsku, Cipar i Malta odlučile su da se femicid treba priznati kao samostalni zločin što Europska komisija pozdravlja”, rekla je Čović-Vidović.
Naglasila je da je Europska komisija ove godine donijela i Prijedlog direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Tim prijedlogom, koji se temelji na Istambulskoj konvenciji, u pravo Europske unije se ugrađuju minimalni standardi za kriminalizaciju rodno uvjetovanog nasilja, pristup pravosuđu, zaštitu i potporu žrtvama, bolju koordinaciju i suradnju među nadležnim tijelima država članica.
“Nasilje nad ženama, djevojkama i djevojčicama sramota je za naše društvo i mora prestati”, poručila je Čović Vidović.
Zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Predrag Fred Matić je rekao da nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava u svijetu.
“Procjenjuje se da je 736 milijuna žena, gotovo jedna od tri, bilo izloženo fizičkom i/ili seksualnom nasilju od intimnog partnera, seksualnom nasilju izvan partnerskog odnosa ili oboje, barem jednom u životu. Globalni podaci također govore da je gotovo 3 do 5 ubijenih žena ubijeno od strane njihovih partnera ili obitelji. Također procjenjuje se da je 15 milijuna adolescentica u dobi od 15 do 19 godina iskusilo prisilni seksualni odnos, odnosno govorimo da je 15 milijuna djevojaka bilo silovano. U Europskoj uniji 44 do 55 posto žena je iskusilo neki oblik seksualnog zlostavljanja. Dodatno, 72 posto svih žrtava trgovanja ljudima su žene i djevojke, većinski s razlogom seksualnog iskorištavanja”, naveo je Matić.
Naglasio je da ova statistika upozorava i obvezuje na djelovanje. Tako u Europskoj uniji su upravo pregovori o novoj Direktivi o suzbijanju nasilja nad ženama i djevojkama. Matić je rekao da je to prvi potpuni zakonodavni okvir s europske razine koji ima za cilj bolju prevenciju i potpuniju zaštitu žrtve nasilja. Spomenuo je da je u Hrvatskoj situacija vrlo zabrinjavajuća što se tiče nasilja nad ženama. Žrtve koje prežive nasilje pravdu moraju često tražiti i putem medija.
“Hrvatska je dodatno specifična po određenim propustima u prevenciji nasilja i skrbi za žrtve, od čega se ističe višestruka viktimizacija koju žene i djevojke proživljavaju. Prvo trpe nasilje od počinitelja, a potom i od sustava”, rekao je Matić.
Spomenuo je i primjere gdje su počinitelji nasilja policijski službenici te se postavlja pitanje kako očekivati od žrtava da traže zaštitu sustava, kada nasilnici rade u tom istom sustavu. Matić je izrazio zadovoljstvo što prisustvuje promociji kampanje Štit. Poručio je da ovakve kampanje osiguravaju da tema nasilja nad ženama ostane u fokusu javnosti, te često potakne i donosioce odluka na konkretne korake, ali najvažnije je da kampanja ženama šalje poruku da nisu same.
