Čelnik zagrebačkog HDZ-a, Mislav Herman, danas se na konferenciji za novinare osvrnuo na drugi rebalans proračuna Grada Zagreba za ovu godinu i proračun Grada Zagreba za 2024. godinu, s projekcijama za 2025. i 2026. godinu, a koji će se naći na dnevnom redu ovotjedne sjednice zagrebačke Gradske skupštine.
Najavio je također amandman Kluba gradskih zastupnika HDZ i HSLS-a. Kako je rekao, taj amandman odlučuje o dugoročnoj financijskoj sudbini građana Grada Zagreba. Amandman se odnosi na odluku o visini poreznih stopa na godišnji porez na dohodak. Gradski zastupnici HDZ i HSLS-a protive se maksimalnim stopama poreza na dohodak i očuvanju prireza te žele da se prirez ukine kako je poreznom reformom zamišljeno od strane Vlade RH. Herman je pritom dodao da sve građane u Gradu Zagrebu od 1. siječnja 2024. očekuju maksimalne stope na dohodak.
“Grad Zagreb će biti jedini grad u Republici Hrvatskoj koji će imati maksimalno dozvoljene stope poreza na dohodak. Jedini grad koji neće ukinuti prirez, već će ostaviti prirez na maksimalne vrijednosti. To se neće napraviti niti u Splitu, niti Rijeci, a pogotovo ne u Osijeku u kojem se prirez kao takav ukida”, kazao je Herman.
Naglasio je da Prijedlog izmjena i dopuna proračuna Grada Zagreba za 2023. godinu, takozvani rebalans proračuna ukazuje kako prihodovna strana proračuna u dijelu poreznih prihoda ponovno raste.
“Prihodovna strana proračuna raste za 37 milijuna eura, s milijardu i 7 milijuna eura na milijardu i 44 milijuna eura, drugi put ove godine. Analizom poreznih prihoda koji su ostvareni u prethodnim razdobljima utvrđeno je kako se u 2023. nastavlja pozitivan trend koji postoji već godinama. Ako gledamo 2021. tada je Grad Zagreb od poreza imao 749 milijuna eura , u 2022. godini taj priljev je porastao za gotovo 19 posto, pa smo već bili na 890 milijuna eura, da bi u 2023. godini se dodatno povećao za 17,3 posto pa smo već na milijardu i 44 milijuna eura”, naveo je Herman.
Smatra da je to uspjeh HDZ-ove Vlade koja je, kako tvrdi, nakon očuvanja radnih mjesta, očuvanja poduzetništva tijekom korona krize i energetske krize potaknula snažan gospodarski rast, koji lančanom reakcijom dovodi do pozitivnog poslovnog okruženja, povećane potrošnje, povećanih investicija, do veće zaposlenosti.
Ustvrdio je da, ukoliko je veća zaposlenost, imamo veći prihod od strane poreza na dohodak, što ubire Grad Zagreb. Istaknuo je da gradonačelnik Grada Zagreba, Tomislav Tomašević, prstom nije makao za dobrobit građana.
“Što se tiče proračuna Grada Zagreba za 2024. godine, on pokazuje kako prihodi ponovno rastu u 2024., u odnosu na rekordnu 2023. za dodatnih 12,5 posto. Vjerojatno ćemo imati ponovno rebalanse proračuna u 2024. godini, gdje se očekuje trend daljnjeg porasta prihodovne strane od strane poreza, od strane dobrog rada Vlade Republike Hrvatske. Prihodova strana raste za novih 12,5 posto što je sada je milijardu i 133 milijuna eura”, naveo je Herman.
Naglasio je da se Prijedlogom proračuna propušta se dodatno povećanje prihoda od poreza na dohodak. Naveo je da jedini način ako želimo povećati prihode od poreza na dohodak moramo sniziti stope poreza na dohodak.
“To smo već mogli napraviti i u 2023. godini jer su postojali financijski uvjeti za to, a svakako je to trebalo napraviti nakon porezne reforme u 2024. godini. Zadržavanje maksimalne stope poreza na dohodak se omogućuje takozvana porezna evazija, odnosno da će ljudi mijenjati svoja prebivališta jer u Zagrebačkom prstenu stope poreza na dohodak će biti daleko niže. Grad Samobor najavljuje da s 20 posto planira porezno opterećenje građana smanjiti na 18 posto. Slično čine gradovi Zaprešić, Sveta Nedjelja, Velika Gorica. Manje će ljudi biti zaposleno i manje će plaćati porez u Gradu Zagrebu. Ono što će se dogoditi paradoksalno da porastom porezne stope ćemo imati smanjenje prihoda od poreza na dohodak”, rekao je Herman.
Naglasio je kako, nažalost, gradska vlast očito nije prepoznala pozitivne trendove u gospodarstvu, pozitivne trendove na tržištu rada već u 2023. godini i propustila je da Grad Zagreb postane poželjno prebivalište radno aktivnog stanovništva Republike Hrvatske. Osvrnuo se i na amandman Kluba gradskih zastupnika HDZ-a i HSLS-a, istaknuvši da je taj amandman vrlo učinkovit i nije populistički nego je realan jer je odraz politika Hrvatske demokratske zajednice na razini cijele Hrvatske.
“Porezna reforma je napravljena s jednim ciljem da se građanima poveća neto plaća, da više se digne s bankomata kada sjedne plaća nego što bi trebali dizati. Nažalost, u Gradu Zagrebu se to neće dogoditi. Zbog porezne reforme koja u Gradu Zagrebu očito ne znači ništa donosimo amandman prema kojem za niže prihodovne cenzuse, za godišnju zaradu manju od 50.400 eura predlažemo da se porezne stope smanje s maksimalnog opterećenja od 23,6 na 20 posto što je ekvivalent ukidanju prireza , a to je odlukom Vlade i bilo zamišljeno. U višem prihodovnom cenzusu za one koji zarađuju više od 50.400 eura godišnje maksimalna porezna stopa na dohodak se treba smanjiti na razinu ukidanja prireza, odnosno s 35,4 na 30 posto”, istaknuo je Herman.
Spomenuo je da Grad Zagreb ima također subvencioniranu cijenu energenata od strane Vlade čime se indirektno smanjuje inflacija, Grad Zagreb plaća i najjeftiniju struju u Europskoj uniji te koristi sredstva iz europskih fondova, osim Fonda solidarnosti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti . Ustvrdio je da Vlada RH osim što Gradu Zagrebu povećava prihode od strane poreza na taj način smanjuje inflaciju.
“U Gradu Zagrebu vlada jedan kaos. Osim osim ovoga što se događa na Jakuševcu ,tempirane bombe koja je odraz katastrofalne zelene politike, Grad Zagreb u financijskom smislu propada odnosno ne dozvoljava se da građanima život bude ljepši, a financijska primanja veća”, rekao je je Herman.
Zaključio je da Grad Zagreb indirektno vodi Vlada RH. Smatra da nikada ne bi bilo zagrebačkog Dinamovog stadiona da se nije uplela Vlada jer kako je rekla Zeleno-lijeva aktivistička klika ne bi nikada postigla dogovor s Crkvom zbog svojih poznatih stajališta. Spomenuo je da je i nakon odrona smeća na Jakuševcu za što je kako je rekao odgovoran Grad Zagreb u pomoć je pozvana Vlada.
“Kada stvar zapne onda se ide plakat Andreju Plenkoviću da riješi problem jer nije problem Grada Zagreba, sada odlagalište na Jakuševcu postaje nacionalan problem”, rekao je Herman.
Osvrnuo se i na jučerašnji prosvjed građana Resnika, istaknuvši da je zagrebački HDZ protiv toga da lokacija budućeg Centra za gospodarenje otpadom bude u Resniku i nikada nije glasao da taj Centar bude u Resniku. Kako je rekao, i sam gradonačelnik Tomašević je protiv toga bio kao aktivista.
Poručio je Herman kako HDZ smatra da Centar za gospodarenjem otpadom ne može biti niti u jednom području gdje žive ljudi. Zaključio je da u Gradu Zagrebu, ali i u Zagrebačkom prstenu postoji lokacija gdje se može takvo postrojenje sagraditi, a to će opet na kraju kako je rekao riješiti Vlada RH.
Alen Lochert iz zagrebačkog HSLS-a se osvrnuo na odlagalište otpada Jakuševac, istaknuvši da je on tragedija, simbolika onoga što se događa u Gradu Zagrebu. “Ova gradska vlast koja se naziva Možemo, zapravo bi se trebala zvati Ne možemo i Ne znamo pa improviziramo. Nikada oni ne bi došli na vlast da nije bilo neriješenog pitanja Jakuševca. To je bio njihov glavni adut”, tvrdi Lochert.
Spomenuo je da je bivši gradonačelnik Milan Bandić ostavio je projekt na kojem je sadašnja gradska vlast mogla raditi i riješiti problem odlaganja otpada. Naglasio je da dvije i pol godine od mandata Tomislava Tomaševića nije se išlo naprijed nego unazad zbog tragedije koja se dogodila 4 prosinca na Jakuševcu. Poručio je da treba naći alternativnu lokaciju za Jakuševac.
