Internet je danas sastavni dio našeg života, te je najčešća platforma komunikacije i poslovanja. No, nažalost, sve češće građani nasjedaju na različite vrste internetskih prijevara. Stoga je važno informirati građane o internetskim prijevarama i naučiti ih kako da ove prijevare prepoznaju.
Služba kibernetičke sigurnosti i Služba prevencije Ravnateljstva policije danas su u Zagrebu predstavile preventivnu kampanju ‘Web heroj’, pod sloganom ‘Ulovi lika s weba koji tvoje eure vreba’. Cilj kampanje je osvijestiti i educirati građane o nužnosti i načinima zaštite u virtualnom svijetu kako ne bi postali žrtve kaznenih djela. Preventivna kampanja se provodi u sklopu projekta MUP-a ‘Jačanje kapaciteta policije za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta’.
“Investicijske prijevare, prijevare putem online kupnje, phishing mrežna krađa identiteta, krađa identiteta SMS-om sve su to teme koje su aktualne putem virtualnog svijeta. Želimo kampanjom kroz set edukativnih alata, set preventivnih didaktičkih sredstava educirati građane da ne budu meta i žrtve kibernetičkog kriminaliteta. Prevencija ima izrazito važnu ulogu u senzibilizaciji pa tako i u ovoj kampanji. Kad je riječ o prevenciji usmjerili smo se na tri ciljane skupine, opću populaciju, poslovne subjekte i na najosjetljiviju skupinu, na djecu”, rekla je voditeljica Službe prevencije i voditeljica kampanje, Sandra Veber.
Istaknula je kako su u cilju prevencije, u sklopu kampanje, održane interaktivne radionice, snimljeni su radijski i televizijski spotovi, izrađena je internetska stranica web heroj webheroj.hr, izdana je brošura.
Voditelj Službe kibernetičke sigurnosti, Renato Grgurić, rekao je da je internet novi medij za zabavu, edukaciju i komunikaciju. No, nažalost brojne osobe zloupotrebljavaju internet, te putem njega nastoje od ljudi izvući materijalnu korist.
“Šteta u 2022. godini u ovo vrijeme od različitih oblika kibernetičkih napada, a to su najčešće internetske prijevare je bila 6 milijuna eura. U isto vrijeme ove godine šteta je preko 9 milijuna eura, odnosno 9.742.000 eura, dakle radi se o porastu za gotovo 50 posto. Tako veliki porast štete se nije očekivao. To ukazuje da je kampanja dobrodošla”, istaknuo je Grgurić.
Što se tiče različitih oblika internetskih prijevara, Grgurić je naveo primjerice da se neke pravno označuju kao računalne prijevare, a neke su takozvane obične, poput romantične prijevare.
“Ako uzmemo podatak da je šteta od običnih prijevara u ovoj godini 33 milijuna eura, dobit ćemo jednu frapantnu brojku od preko 42 milijuna eura štete od različitih oblika prijevara, gdje se uglavnom koristi internet kao medij. Ove godine zabilježili smo 1781 kibernetički napad, od koji 90 posto čine različiti oblici računalnih prijevara, to je porast od 11,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Kriminal raste za 11 posto, dok materijalna šteta za 50 posto”, naveo je Grgurić.
Spomenuo je kako je MUP zaprimio tijekom ove godine 40-ak kaznenih prijava na štetu građana i trgovačkih društava. Materijalna šteta od ovoga kaznenog djela prelazi 2 milijuna eura. Naime, počinitelji šalju lažne takozvane phishing poruke, najčešće putem elektroničke pošte ili SMS-a, navodno u ime hrvatskih poslovnih banaka.
“Počinitelji traže da se ažurira aplikacija za internetsko bankarstvo. No, internetska poveznica ne vodi na internetske stranice banaka, nego na lažne stranice banaka. Na tim lažnim stranicama, koje su gotovo vjerna kopija legitimnih stranica, traži se unos podataka o e mailu, broju telefona…. Počinitelji imaju punu kontrolu nad mobilnim bankarstvom i u nekoliko minuta građanima očiste račun. Sav novac otišao je u zemlje regije”, rekao je Grgurić.
Naglasio je da kako se u susjednim zemljama nalaze takozvani “call centri”, u kojima sepredstavljaju kao djelatnici banaka i navode građane da im daju podatke.
“Također, veliku materijalnu štetu građanima čine investicijske prijevare. Već kontinuirano godinama dobivamo prijave građana. Radi se o tome da građani sami pronalaze na internetu oglase o ulaganju u kriptovalute. Najčešće kriminalne skupine iz inozemstva se predstavljaju kao legitimna trgovačka društva i potiču građane da investiraju novac u kriptovalute te obećavaju brz porast vrijednosti kriptovaluta i višestruku zaradu. U stvarnosti kriminalci putem legitimnih aplikacija za udaljeni pristup računalima spajaju se na računala građana i otvaraju račune na kripto mjenjačnicama, gdje građani investiraju svoje eure, kriminalci imaju korisničke podatke i sav novac prebacuju na račune u inozemstvo”, istaknuo je Grgurić.