Ilustracija 📸 Pixabay/dianaparkhouse

HZJZ objavio preporuke za zaštitu od velike hladnoće

Vikend nam donosi pravu zimu, snijeg i minuse, stoga je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio preporuke za građane te podsjetio kako se zaštititi od velike hladnoće i kako se sačuvati od mogućih zdravstvenih problema.

Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod.

Kako bi se zaštitili, pridržavajte se sljedećih preporuka:

  • Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.
  • Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.
  •  Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporučuje se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.
  • U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju.
  • Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.
  • Pomognite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.
  • Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.
  • U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporučuje se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati: Hitnu medicinsku službu – 194 ili Centar za žurne službe – 112

Mjere zaštite zdravlja starijih osoba zbog hladnoće

  • Starije osobe zbog sniženog bazalnog metabolizma i promjena u organima i organskim sustavima tijekom fiziološkog starenja te nedostatne fizičke aktivnosti pripadaju rizičnoj skupini pučanstva, koja je osobito osjetljiva na hladnoću.
  • Starijim se osobama preporučuje da izbjegavaju izlaganje hladnoći, posebice u ranojutarnjim, večernjim i noćnim satima, a to se osobito odnosi na gerijatrijske bolesnike oboljele od srčanih, respiratornih i endokrinih bolesti  te oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija.
  • Odjeća treba biti slojevita i ne preuska, vanjski sloj nepropusan na vjetar i vlagu, po mogućnosti od vune, polipropilena i svile koja zadržava više topline, a obuća treba biti udobna i otporna na vlagu, nižih peta da se spriječe padovi i ozljede.
  • Po hladnoći treba u pravilu izbjegavati izlazak te prilikom izlaska zaštititi glavu kapom, ruke rukavicama i obavezno prekriti usta šalom da se spriječi direktno udisanje hladnog zraka.
  • Ako se osoba pojačano znoji, potrebno je presvući vlažnu odjeću koja uzrokuje gubitak topline i osloboditi se suvišne odjeće.
  • U slučaju da se zbog predugog izlaganja hladnoći pojavi drhtavica, ona je znak za hitan povratak u unutrašnji zatopljeni prostor.
  • Potrebno je izbjegavati teži fizički rad na otvorenom i aktivnosti koje mogu uzrokovati ubrzano disanje na hladnoći (osobito čišćenje snijega zbog najučestalijeg rizika nagle smrti starijih u odnosu na srednju dob).
  • Valja izbjegavati hodanje po zaleđenoj površini da se spriječe mogući padovi i ozljede.
  • Nužno je unijeti dovoljno tekućine u organizam, posebice u obliku toplih čajeva ili juha te izbjegavati alkoholna pića i više od dvije šalice kave dnevno.
  • Starije osobe tijekom starenja gube mogućnost osjeta promjena temperatura, te im se preporučuje da prate vremensku prognozu i imaju termostat u kući (najniža temperatura prostora u kojem boravi starija osoba ne smije biti niža od 18 °C).
  • U slučaju da se pojave simptomi poput trnjenja prstiju i gubitka osjeta uz izrazito blijedu, a pri utopljenju izrazito crvenu kožu,  potrebno je kontaktirati izabranog liječnika opće/obiteljske medicine.
  • U vrijeme hladnih mjeseci je nužno češće kontaktirati stariju osobu, koja treba uvijek uz sebe imati svoje osobne podatke: ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja i broj telefona osobe za kontakt, kojoj se može javiti u vezi s tom starijom osobom.

Preporučene mjere zaštite zdravlja starijih osoba zbog hladnoće/niskih temperatura zraka izradio je Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba – Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.