Ministar financija Marko Primorac i potpredsjednica Europske investicijske banke (EIB), Teresa Czerwinska, danas su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture potpisali Ugovor o financiranju za projekt ‘Revitalizacija željezničkog sustava’. Ovim ugovorom će se realizirati prvi dio zajma u iznosu od 400 milijuna eura. Za projekte usmjerene na poboljšanje željezničke infrastrukture i putničkog prijevoza, od okvirnog zajma predviđeno je ukupno 900 milijuna eura.
Potpisivanju ugovora su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Ivan Kršić, i predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza, Željko Ukić, sa suradnicima.
U uvodnom govoru potpredsjednica EIB-a je rekla da je potpisivanje ugovora bitno za ekonomski rast Hrvatske. Naglasila je da se radi o najvećoj investiciji EIB-a u Hrvatskoj za javni sektor. “Promet je globalni problem s globalnim posljedicama. Želimo siguran, pametan i održiv način putovanja”, poručila je Czerwinska.
Ulaganje u gospodarski razvoj Hrvatske
Ministar financija je izrazio zadovoljstvo i čast što potpisuje Ugovor između Republike Hrvatske i EIB-a. Naveo je da je Hrvatska u proteklih nekoliko godina ostvarila brojne uspjehe, od ulaska u eurozonu, Schengensko područje, a to je kako je rekao, učinjeno uz odgovornu fiskalnu politiku, očuvanje gospodarskog rasta i zaposlenosti.
“To su prepoznali i naši međunarodni partneri i rejting agencije koje su Republici Hrvatskoj dodijelile povijesno najveći kreditni rejting”, rekao je ministar Primorac.
Naglasio je da je Hrvatska, prolazeći kroz značajnu ekonomsku tranziciju tijekom 30-ak godina, svjesna značaja ulaganja u prometnu infrastrukturu, te poticanja gospodarskog rasta i razvoja povezivanjem prometnog sustava. Stoga je u tom smislu Hrvatska predana investicijama u infrastrukturu i infrastrukturne projekte.
“To smo pokazali ne samo financiranjem sredstava iz državnog proračuna, nego i kroz iskorištavanje sredstava Europske unije, kroz suradnju s našim međunarodnim partnerima, međunarodnim financijskim institucijama”, istaknuo je ministar Primorac. Što se tiče današnjeg Ugovora, ministar Primorac je rekao da je dio jednog šireg okvirnog sporazuma od 900 milijuna eura, što je povijesno najveći iznos od strane Europske investicijske banke Republici Hrvatskoj.
Osvrnuo se i na suradnju s EIB-om, istaknuvši da od 2001. godine ukupna alokacija za Republiku Hrvatsku je bila oko 7,7 milijardi eura. Ustvrdio je da je ulaganje u prometnu infrastrukturu itekako značajno, a to ulaganje je dio šireg ulaganja i šireg procesa. Naglasio je da se ne radi samo o željezničkoj infrastrukturi, nego i o pomorskom prijevozu, cestovnom prijevozu, javnom gradskom prijevozu, ali i o prijevozu koji je vezan uz unutarnje vode i zračnom prijevozu.
“Ukupan iznos sredstava koji je namijenjen za provedbu ovog projekta iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali i iz državnog proračuna je 2,6 milijardi eura. To je prilično značajan iznos”, kazao je ministar Primorac.
Spomenuo je da je ministar Butković najavio renesansu ulaganja u hrvatske željeznice i razvoja željezničkog prometa, te općenito prometnog sustava. Naglasio je da suradnja sa EIB-om za Hrvatsku značajna i zbog suradnje s privatnim sektorom, provedbe zelene i digitalne tranzicije. Također, EIB ostvaruje suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, ali i poslovnim bankama te je u prošloj godini uloženo oko 400 milijuna eura, a 350 milijuna se odnosi na ulaganja u privatnom sektoru. Suradnja s EIB-om značajna je za Hrvatsku i zbog tehničke pomoći koju pružaju njezini stručnjaci Hrvatskoj u javnom i privatnom sektoru.
“Drago nam je što EIB kao europska zelena banka podržava ulaganja u zelenu tranziciju. Sigurni smo da će i ulaganja u željezničku infrastrukturu pridonijeti zelenoj tranziciji i smanjenju emisije stakleničkih plinova, smanjenju općenito ekološkog otiska prometne industrije, te očuvanju i izgradnji održivog sustava prijevoza roba i ljudi”, zaključio je ministar Primorac.
Obnova više stotina kilometara lokalnih i regionalnih pruga
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je rekao kako se ugovorom o zajmu EIB-a ostvaruje ono što se i najavljuje, a to je da će se nakon velikih ulaganja u prometnu infrastrukturu, uglavnom u cestovnu mrežu, u luke i zračne luke krenuti u realizaciju velikih ulaganja u željezničku infrastrukturu. Naglasio je da se radi o desetljeću ulaganja u željeznicu. Spomenuo je da Hrvatska istovremeno nije mogla ulagati u infrastrukturu u svim segmentima prometa.
“Nakon realizacije velikih cestovnih projekata, Pelješkog mosta i drugih brzih cesta, autocesta, nužno je da se nastave ulaganja u željezničku infrastrukturu”, kazao je ministar Butković. Naglasio je da su iz europskih fondova na raspolaganju velika sredstva za izgradnju željeznica, ali isključivo na koridorima. No, Hrvatska ima puno lokalnih i regionalnih pruga koje treba obnoviti, ali za njih se ne mogu dobiti europska sredstva.
Dodao je da će se zajmom od EIB-a obnoviti lokalne i regionalne pruge koje su u lošem stanju i nisu na zadovoljavajućoj razini. Najavio je da će se zajmom, koji ukupno iznosi 900 milijuna eura, obnoviti oko 500 kilometara lokalnih i regionalnih pruga te trideset kolodvora i stajališta. Spomenuo je da je obnova željezničke infrastrukture i nabava vlakova jedan dobar paralelan proces. Zahvalio je Ministarstvu financija i Europskoj investicijskoj banci na potpori.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Ivan Kršić, izrazio je zadovoljstvo što je potpisan ugovor o kreditu za financiranje obnove lokalnih i regionalnih pruga u Hrvatskoj. Naglasio je da HŽ Infrastruktura već duže vrijeme povlači velika sredstva iz EU fondova, a trenutno je u tijeku oko 1,5 mililijardi eura vrijednih projekata.
“Sva sredstva koja povlačimo iz europskih fondova se ulažu na glavne pravce, konkretno od Rijeke preko Zagreba do granice sa Mađarskom ili od Slovenije do Srbije. Ta dva glavna koridora čine otprilike 600 do 700 kilometara pruge. Imali smo paradoks da sve lokalne pruge su jednostavno propadale jer nemamo dovoljno sredstava za obnovu tih pruga”, rekao je Kršić. Zadovoljan je što će se ukupnim iznosom zajma obnoviti oko 500 kilometara pruga.
Koje dionice će se obnoviti?
“To su pruge prvenstveno prema Slavoniji, Podravska magistrala, zatim Zadar, Knin, nešto oko Karlovca, a već je natječaj u tijeku za oko 200-tinjak kilometara. Ovim kreditom ćemo nabaviti rezervnu opremu, rezervne materijale, strateške materijale i redovno poslovanje će nam biti puno fleksibilnije, efektivnije. Zbrinut ćemo drvene pragove koji se tretiraju kao opasni otpad. Kreditom ćemo puno toga ubrzati i poboljšati u redovnom poslovanju”, naveo je Kršić.
Spomenuo je da je HŽ Infrastruktura raspisala ili su u pripremi natječaji za nekoliko kolodvora u Istri kao što su u Puli, Buzetu, Vodnjanu. Također se radi o kolodvorima u Sesvetama, Virovitici, Pleternici. Kršić je rekao da je tridesetak kolodvora i stajališta u planu, a još će se vidjeti koliko će se se još isprojektirati i obnoviti.
“Efekti radova će se brzo vidjeti jer su to radovi koji ne podliježu građevinskim dozvolama. Tako da je ugovaranje i provedba puno brža nego projekata na glavnim koridorima. Već ove godine na barem 200-tinjak kilometara ćemo početi raditi, a sljedeće godine će se vidjeti efekti tih radova i na nekakvih dvadesetak kolodvora i stajališta”, rekao je Kršić.
Nastavak modernizacije željezničkog sustava
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza, Željko Ukić, rekao je da se potpisivanjem današnjeg Ugovora nastavlja projekt modernizacije cijelog željezničkog sustava. Naglasio je da je uz obnovu pruga u sklopu projekta sigurno i nabava novih vlakova. Izrazio je uvjerenje da će se nabavom novih vlakova paralelno s obnovom pruge dići kvaliteta usluge i brzina putovanja.
“HŽ Putnički prijevoz osigurava sredstva za nabavu četrnaest novih vlakova. Od njih je šest za daljinski promet, za povezivanje Zagreba i Splita”, kazao je Ukić.
Od preostalih osam vlakova dio njih je na alternativni pogon, to su elektrobaterijski i baterijski vlakovi za dalmatinske i istarske pruge.
“Ovi elektrobaterijski vlakovi su za povezivanje okolice Zagreba, Bjelovar-Zagreb i Krapina-Zagreb. Na taj način nastojimo skratiti, ubrzati vrijeme vožnje kao što je najavljeno. Iz Bjelovara, Krapine do Zagreba moći će se putovati za nešto manje od sat vremena. Prvi baterijski vlak je već ugovoren iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. HŽ Putnički prijevoz ugovorio je šest punionica i dva baterijska vlaka, jedan je klasični baterijski, a jedan elektrobaterijski. Prema ugovoru isporuka je u rujnu ove godine”, rekao je Ukić.
