“Veliko mi je zadovoljstvo biti u društvu ljudi čije države i Hrvatska imaju uzorne i odlične odnose, a tome u dobroj i značajnoj mjeri treba zahvaliti i članstvu u Europskoj uniji”, izjavio je danas predsjednik Republike, Zoran Milanović, nakon sastanka šefova država Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Austrije i Italije koji je organizirala predsjednica Republike Slovenije, Nataša Pirc Musar, povodom obilježavanja 20 godina članstva Slovenije u Europskoj uniji.
Predsjednik Milanović rekao je kako je prije 20 godina sa zadovoljstvom gledao kako Slovenija ulazi u Europsku te da je to bilo “bez imalo zavisti, računajući i nadajući se da će moja zemlja, moja Hrvatska slijediti taj put puno prije nego što je na kraju uslijedilo – trebali smo čekati još devet godina”. Pritom je dodao kako se pokazalo da nije sve u ispunjenju kriterija koje traži EU, već da je puno toga i u politici, a što se i danas vidi u činjenici da nema širenja EU na jugoistok Europe.
Kazao je kako stav hrvatskih ljudi o Europskoj uniju ukazuje na to da su zadovoljni Europskom unijom i da je Hrvatska svakako imala koristi od članstva u Europskoj uniji.
“Ali, Hrvatska nije iskoristila članstvo u EU ni blizu dovoljno koliko je mogla iskoristi, a moramo iskoristi jer ćemo se uskoro naći u društvu onih država koje više ne dobivaju nego daju. Hrvatsku ne vidim kao zemlju koja stoji, nego kao zemlju napreduje cijelo vrijeme“, dodao je Milanović.
Govoreći o Europskoj uniji, hrvatski Predsjednik je rekao da je Unija jedinstven prostor vrijednosti koji u velikoj mjeri čine nacionalne države, stari identiteti, narodi i nacije koje postoje jako dugo.
“To nitko ne može izbrisati. I zato kada govorimo da bi Europska unija trebala govoriti jednim glasom, onda treba definirati čiji je to glas, čija glava, jer mislim da to nije realno. Moramo naći nekakav srednji put razuma između, s jedne strane, dogme i slijepe vjere u nešto i s druge strane ekstremne skepse. Nekakav put razuma, da se s nečim što je dobro za sve nas zadovoljimo, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana. O tome kako ćemo shvatiti tu stvarnost i o tome koliko ćemo shvatiti i prihvatiti srednji razvojni put ovisi i naša budućnost“, poručio je.
Na pitanje novinara postoji li politička volja u izvršnoj vlasti u ovih pet država da se kontrole na granicama više ne produljuju i je li se našlo neko drugo rješenje kako zadržati i osigurati sigurnost, a da ne uključuje suspenziju Schengena, predsjednik Milanović je rekao kako je on “svakako za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih članica Schengena”.
“Međutim, Schengen je vrlo delikatna struktura i potrebno je da samo malo puhne vjetar pa da se svi prehlade. I to se upravo dogodilo. Slovenija je reagirala na način da je pritvorila granice. Iskreno, razumijem i ne osuđujem, ali moramo se vratiti na tvorničke postavke, a to je da se slobodno putuje“, rekao je, dodavši kako između Hrvatske i Slovenije apsolutno nema nikakvih otvorenih pitanja jer nas “previše dobrih stvari veže”.
Komentirao je i najavljene promjene u načinu odlučivanja EU o sigurnosnoj i vanjskoj politici, posebno u području obrane.
“To su neki od temelja sustava i u Hrvatskoj nije nitko za to da se to mijenja i da se odlučuje bilo kakvom kvalificiranom većinom, nego jednoglasno. Tako misle mnogi u srednjoj i istočnoj Europi. To su kriteriji po kojima smo ušli u Europsku uniju i bili su važni“, rekao je.
Na pitanje novinara čime će se voditi prilikom sazivanja konstituirajuće sjednice Hrvatskog sabora, predsjednik Milanović je rekao da je hrvatski Ustav vrlo jasan.
“Rok je 20 dana i neću nikoga pogurivati. Kada se približi 20 dana onda ću morati sazvati Hrvatski sabor na prvo zasjedanje bez obzira kakva atmosfera bila. Postane li jasno i bude li naznaka da je to moguće i ranije, bit će ranije. Ali, u svakom slučaju postoje okviri kojih se moram strogo držati. Tako vidim Ustav i tako se tumači Ustav. Ustav se ne može izmišljati“, istaknuo je predsjednik Milanović.
OCIJENI TEKST