Putopisne kronike vodile su me obalom od Zadra do Splita, odakle sam se uputio vlakom prema Zagrebu. Ovo je moje, ne baš najpozitivnije iskustvo putovanja vlakom od Splita do glavnoga grada Hrvatske.
Uvodno ću podsjetiti, Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković još je 2022. najavio “desetljeće ulaganja u Hrvatske željeznice”, odnosno obnovu, modernizaciju i izgradnju željezničke infrastrukture. Plan je novcem iz europskih fondova do 2030. obnoviti veći dio glavnih koridora u Hrvatskoj.
“Moramo biti strpljivi, veliki su to projekti, traže i velika financijska sredstva, ali sljedećih desetak godina očekuje nas ulaganje oko 3 i pol milijarde eura uglavnom iz europskih fondova”, izjavio je ministar za HTV još u svibnju 2022. godine.
Neklimatizirani i prljavi vagoni
Međutim, osim modernizacije pruga, HŽPP-u je nasušno potrebna dodatna obnova voznoga parka. Nerijetko se u medijskom prostoru pojave neugodna iskustva putnika, pretežno na dužim dionicama. Loše iskustvo pratilo je i moje putovanje dva puta iz Splita prema Zagrebu. Pritom je, kada govorim o nedostacima, riječ o tradicionalnim vagonima 2. razreda klase “Bee” i “Bcl”. Tako u vagonu na vlaku Split – Zagreb (Osijek) nije bilo klime, a jednako se može ustvrditi za drugi vlak Split – Zagreb (Vukovar), u kojemu su rastrgani ležajevi za spavanje.
Istini za volju, HŽPP sve učestalije koristi niskopodne klimatizirane Končarove vlakove za gradske-prigradske linije, primjerice Zagreb – Ogulin (Rijeka) ili Zagreb – Vinkovci. Dijelu putnika vožnja elektromotornim vlakovima je odlična upravo iz razloga jer su novije proizvodnje, dok je još uvijek veliki broj onih korisnika koji se radije opredijele za vožnju u kupe vagonima. Dodajem i kako tijekom cijele godine iz Splita prema Zagrebu i obratno prometuje nagibni dizel-motorni brzi vlak, a pozitivna strana HŽ Putničkog prijevoza svakako je ljubazno osoblje.
Nedostatak mjesta za punjenje baterija
Kritika HŽ Infrastrukturi, pak, ide zbog nedostatka mjesta za punjenje baterija (mobitel, laptop) na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, koji je na koncu najfrekventniji. Doznao sam da su mnogi zlorabili utičnice tako da bi na jedan priključak spajali više mobitela. Zbog toga ih je HŽ nažalost, ali opet opravdano uklonio izuzev jedne vanjske. HŽ Infrastrukturi sam iznio prijedlog da se na kolodvorima postave ormarići s ključem za punjenje baterija, kao što je slučaj s onima za prtljagu. Ormariće bi koristili korisnici s kupljenom kartom i žetonima.
Splitski kolodvor, s druge strane, posjeduje nekoliko utičnica unutar čekaonice. Riječki kolodvor je novoobnovljeni, no svejedno bez mjesta za napuniti bateriju.
Obnavlja se pruga Zadar – Knin
S druge strane, veselim se vraćanju u promet pruge Zadar – Knin. Iz HŽ Infrastrukture su za XPress naveli kako je u lipnju odabran izvođač radova za obnovu 73 km pruge Knin – Zadar. Vrijednost radova iznosi oko 70 milijuna eura (+ PDV), a izvodit će ih tvrtka Swietelsky. Radovi će obuhvatiti kompletnu sanaciju gornjega pružnog ustroja (tračnice i pragovi), ugradnju skretnica u kolodvorima te sanaciju željezničko-cestovnih prijelaza.
Rok za završetak je četiri godine od uvođenja izvođača u posao. Projekt će se financirati iz državnog proračuna, odnosno kredita Europske investicijske banke (EIB) s kojom je ugovor o financiranju potpisala Vlada RH.
Kolodvori u Zadru i Šibeniku
Zgrada željezničkog kolodvora Zadar trenutačno nije obuhvaćena projektom rekonstrukcije pruge. U kolodvoru Zadar, u ovoj fazi, izvode se radovi na uređenju uredskih prostorija u prizemlju zgrade za potrebe djelatnika Sektora za promet te zakupnika, koji u zakupu ima dio prizemlja i prvi kat zgrade.
Izvode se radovi na unutarnjem uređenju prostorija, zamjeni dijela postojeće stolarije novom PVC i aluminijskom stolarijom, izgradnji sanitarnog čvora zajedno s novom instalacijom vode i odvodnje te prilagodba elektroinstalacije novoj dispoziciji prostora. Radovi su ugovoreni u svibnju ove godine, a vrijednost radova je 63.696,15 eura (+ PDV). Završetak radova planira se tokom kolovoza 2024. godine. Također, u budućem razdoblju je u planu sanacija dijela krovišta i preostalog dijela stolarije te obnova fasade.
Po završetku obnove i ponovnom uvođenju željezničkog prometa, ovisno o količini prijevoza i opsegu putnika, u planovima je i mogućnost revitalizacije zgrade kolodvora Zadar kroz redovno održavanje i investicije.
Nasuprot ovim najavama, otužan je pogled na željeznički kolodvor sagrađen na šibenskoj gradskoj periferiji. Zgrada iz austro-ugarskog razdoblja nije ogledna slika Šibenika, koji je danas sve popularnija destinaciji na turističkoj karti Hrvatske. Iz HŽ Infrastrukture kažu da će se za željezničku prugu Perković – Šibenik provesti analiza mogućnosti obnove cijele dionice s obzirom na povezanost s lukom Ražine, a samim time razmotrit će se mogućnost obnove i zgrade kolodvora Šibenik.
