Svoje kandidature za predsjednika SDP-a predali su Mladen Kešer, Mirando Mrsić i Siniša Hajdaš Dončić, da bi zatim svoje programe predstavili na konferenciji za novinare.
‘SDP – zajedno za čovjeka’
Načelnik općine Kalnik, Mladen Kešer, svoju kandidaturu za predsjednika stranke predao je prvi još u srijedu. U fokusu djelovanja će mu biti – čovjek. Poručio je da SDP mora dobiti novi zamah, mora imati novu snagu koja će ujediniti stranku bez obzira na različita mišljenja.
“SDP je uvijek cijenio različitosti. Načela ću pretvoriti u ciljeve, a to su ekonomski razvoj, socijalna jednakost, socijalna pravda, održivi razvoj, zaštita okoliša, demokratizacija društva i vladavina prava”, poručio je, istaknuvši kako svoju kandidaturu nije izvukao i šešira, već iza njega stoje godine i godine uspješnog djelovanja, kako u SDP-u tako i na lokalnoj razini.
“Događa se da smo polarizirali stranku na one koji su se predbilježili kad su se rodili da budu saborski zastupnici, da budu ministri. SDP ću svakako maknuti od toga da SDP postane OPG. SDP nije OPG. SDP je jedna ozbiljna stranka koja mora biti na svojim zdravim načelima. Svakako ću se posvetiti osnivanju temeljnih ogranaka stranke. Stranka je toliko jaka koliko je jak njezin najmanji ogranak”, rekao je.
‘Mrsić: Vrijeme je da gradimo mostove’
Mirando Mrsić u četvrtak je putem e-pošte predao kandidaturu za predsjednika SDP-a, objavljeno je na službenim stranačkim stranicama, dok je na svojim društvenim mrežama objasnio razloge kandidature.
“Želim svoje dosadašnje bogato stranačko, društveno i životno iskustvo upregnuti u boljitak naše stranke i života naših građana. SDP treba duboku i sveobuhvatnu promjenu političke, ideološke i organizacijske paradigme. Bitan preduvjet za ovu promjenu jest odmak od dosadašnje oporbene politike i djelovanja koje je odgovaralo samo dijelu stranačkog vodstva”, napisao je Mrsić, dodavši kako smatra da je vrijeme staviti stvarne teme na stol s kojima se kao građani suočavamo.
Kandidaturu za predsjednika SDP-a predali Major, Paunović i Ranko Ostojić
“Vrijeme je da gradimo mostove ali i perspektivu za državu i društvo s nešto više od 3,6 milijuna duša. Želim da napustimo poziciju vječitih stranačkih svađa, ispraznih polemiziranja na nebitnim temama, koje građane zapravo ne zanimaju niti im donose boljitak u njihovim životima. Stranka treba promjene. Ne možemo biti niti Radnička fronta, niti Fokus, niti Možemo. SDP može biti samo SDP. U proteklim izbornim ciklusima izgubili smo iz vida koga mi zastupamo, tko su naši glasači. Očito dosadašnja oporbena politika ne daje uspjeha i nije dovoljno prepoznata”, poručio je.
Dodao je kako stranku treba od temelja kadrovski obnoviti i uključiti i starije, bivše i mlade, buduće kadrove da zajednički stvaraju i vrate SDP u političku utrku.
‘Hajdaš Dončić: Prvi, a ne drugi’
Potpredsjednik stranke i potpredsjednik Hrvatskog sabora, Siniša Hajdaš Dončić, u na Iblerovom trgu je predao svoju kandidaturu za funkciju predsjednika stranke, poručivši kako se veseli demokratskoj političkoj utakmici.
“Što se tiče programa koji je namijenjen članicama i članovima stranke, to je drugačiji način, recimo, upravljanja SDP-om. To ću komunicirati sa članicama i članovima stranke što radim iz zadnjih mjeseca u razgovoru našim članstvom”, rekao je.
Objasnio je zašto se njegov program zove ‘Prvi, a ne drugi’.
“Aktivno se politikom bavim od 2009. godine, član sam SDP-a od 2005. godine. Tad sam prvi put pobijedio na neposrednim izborima za župana Krapinsko-zagorske županije. Od tada, bio prvi ili zadnji na listi nikada nisam izgubio izbore. Prvi put, i to je moje obećanje, kad izgubim nacionalne izbore neću se više baviti nacionalnom politikom”, rekao je, dodavši kako će naglasak staviti na ekonomske politike.
“Prava manjina su duboko u našem krvožilnom sustavu i to je ono što mi branimo. Tu nema popuštanja, ali što se tiče mojeg glavnog fokusa, to su umirovljenici, to je poljoprivreda, to je energetika i to je promet. Tako vidim SDP u sljedećih četiri godine”, dodao je.
“Pokušat ću u javni diskurs, umjesto riječi rast staviti riječi razvoj, jer bez dijela državnog intervencionizma, ali i ekonomiju, nažalost, naša depopulacijska područja neće uspjeti i preživjeti ovu utakmicu. Dakle, razvoj, a ne rast. Naši prijatelji su i sindikati, ali naši prijatelji su i mali i srednji poduzetnici, koji su zapravo radnici. Oni imaju veće poslovne probleme nego što možda imamo mi ovdje, pošto je većina stvari rade sami, a država i sustav, organizacije nisu pravilne prema njima. Naravno da se ovdje otvara i pitanje poreza na nekretnine, naravno da se otvara ovdje pitanje i poreza na ekstraprofit”, naglasio je.
