“Nismo razgovarali o uvođenju obveznog vojnog roka. Sve to saznajem iz medija što pokazuje jednu neozbiljnost i sklonost eksperimentiranju potpuno izvan ustavnih okvira. Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik sam bio i bit ću još 5 godina i bez vrhovnog zapovjednika se u ovakve stvari ne smije ići. To je još jedan od pokazatelja kako Plenković vidi hrvatski Ustav i kako ga provodi i tumači. Pozivam Plenkovića da se o tome razgovara. Ja nisam protiv vojnog roka, ali treba donijeti odgovarajuće akte i zapovjedi da se to provede. Mislite donositi zapovjedi bez mene? Kako ste to zamislili? Na silu? Preglasavanjem u Saboru? Tako da se šalju poruke preko medija? Koliko ljudi planiramo mobilizirati? Mobilizacijski planovi i aktivnosti su posao Ministarstva obrane, ali opće stanje vojske je moj posao, za koji ja odgovaram prema Ustavu, ne Plenković, a još manje Anušić“, rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović ,odgovarajući na pitanje je li se razgovaralo o uvođenju vojnog roka kojeg je ministar Anušić najavio s prvim danom iduće godine.
Nadalje, komentirajući uvođenje obveznog vojnog roka, predsjednik Milanović kazao je kako nije protiv takve ideje, te da će se Vijeće za obranu sastati.
“Ja mu predsjedam po Ustavu i zakonu te ćemo o tome razgovarati, a sazivamo ga Plenković i ja kao vrhovni zapovjednik. To je potpuno jasno. Ja nemam nikakav negativan odnos prema ideji, ali treba razmotriti kroz nekoliko prizmi. Što dobivamo, a što gubimo? Koliko ljudi angažiramo na tom poslu? Koliko nam u ovom trenutnu već kronično nedostaje dočasnika – pokoja tisuća da bismo uopće popunili predviđeni ustroj koji postoji prema planovima. Koliko smo daleko odmakli u formiranju pješačke brigade prema NATO standardima što smo dužni formirati – nismo i daleko smo od toga. To košta puno novaca, a nedostaje nam ljudi koji će sada biti prebačeni na osmotjednu obuku, što je odlučeno iz Kabineta, a ne iz Glavnog stožera“, istaknuo je, dodavši kako je osam tjedana baza koja se mora nadograđivati i specijalizirati.
Milanović se zapitao koliko će ljudi biti motivirano za vojni rok.
“Imali smo vojni rok koji smo ukinuli jer se zbog priziva savjesti nitko nije prijavljivao. Hoćemo li mi skupiti 4 000 vojnika godišnje, što je opet nečiji plan, a ne znam čiji? Stoga je valjano pitanje da li imamo mi te ljude? Ili to netko radi da bi se dopao nekom politički? Dakle, prvo Vijeće za obranu, a tek potom se mogu donositi naredbe i druge stvari. Nemojte se igrati s time, a stalno Plenković to radi, mimo Ustava pokušava na silu gurati neke stvari i onda drugima govori da krše Ustav. Ja Ustav branim pet godina i branit ću ga i dalje”, poručio je Predsjednik, dodavši kako nema žurbe s uvođenjem vojnog roka, osim ‘političke agende’. “Jedini motiv je što Primorac ide na izbore. A on o tome nema stav, kao što nema ni o čemu”, smatra predsjednik Milanović.
Također se i osvrnuo na činjenicu što Srbija kupuje francuske Rafale. “Njihova je to stvar, mi nemamo ništa s tim. Sve je to parada, tako i ovo s Rafaleima. Srbi se naoružavaju za tjedan dana fiktivnog rata koji nikada neće izbiti”, kazao je.
Milanović, na traženje novinara, komentirao je i otkrivanje podataka o budućim letovima državnim helikopterima štićene osobe.
“MUP, dakle Plenkovićevo ministarstvo je po službenoj dužnosti o toj pojavi obavijestilo SOA-u i VSOA-u. To je unutar sustava i istražuje se“, kazao je dodavši kako “postoje klasificirani podaci i zaštita takvih podataka nije bez veze. “Njihovim otkrivanjem ugrožava se sigurnost. To se može saznati naknadno, a ne prije“, pojasnio je.
Dotaknuo se i najavljenog poskupljenja plina za koje očekuje da će Vlada zadržati zaštitne mjere za građane. “Treba posebno penzionerima pomoći čiji status dramatično zaostaje“, upozorio je.
Govoreći o uvođenju poreza na nekretnine, kazao je kako Vlada treba biti oprezna. “Plenković nas ne može iznenaditi jer će prijedlozi uvijek biti politikantski i tu nema dubljeg promišljanja, to je sve PR“, naglasio je.
Nadalje, govoreći o najavljenom porezu, Predsjednik Republike kazao je kako se, za razliku od Amerike gdje se oporezuje nekretnina u kojoj se stanuje, u Hrvatskoj bi se uveo porez na prazne nekretnine.
“To zvuči dobro, ali to nema logike jer većina ljudi kupuje nekretninu da bi se u njima stanovalo ili ih rentalo. I kada se renta, plaća se porez. Hoće li to blagotvorno djelovati na tržište nekretnina i hoće li doći do pada cijena? To ovisi o nizu faktora, o ponudi i potražnji, a u Hrvatskoj se nedovoljno gradi. Jednokratnim mjerama se neće smanjiti cijene nekretnina, ako ih u Zagrebu nedostaje. Ljudi koji drže prazne stanove su manjina, mada onaj tko ima 10 praznih stanova je sumnjiv sam po sebi”, istaknuo je.
