Porezna reforma Plenkovićeve Vlade svoju okosnicu ima u uvođenju poreza na nekretnine. Cilj ovoga poreza je, osim punjenja državnog proračuna, i aktivacija 600 tisuća praznih stanova u RH, što bi trebalo dovesti, smatraju u Vladi, do pada cijena nekretnine.
U prijevodu porez na nekretnine trebao bi povećati ponudu nekretnina na tržištu što bi onda prema osnovnim ekonomskim zakonima ponude i potražnje trebalo omogućiti povoljnije rješavanje ‘stambenog’ pitanja za građane RH. Vlada ovim potezom ‘lopticu prebacuje’ građanima, a pritom zaboravlja ili prešućuje da i sama u svojem (državnom) vlasništvu ima pozamašnu kolekciju nekretnina čija trenutno iskoristivost nije na zavidnoj razini.
Nekretnine u vlasništvu RH
Prema podacima Središnjeg registra državne imovine, RH u svojem vlasništvu ima, između ostalog, 1.292 stana, 2.467 poslovna prostora i 48 rezidencijalnih nekretnina. Njihova iskoristivost je prema dostupnim podacima vrlo niska.
Primjera radi, od 1.292 stana u vlasništvu RH 6 ih je u zakupu, 339 u najmu, 12 ih je dodijeljeno na korištenje, a 31 se bespravno koristi. Za preostala 904 stana korištenje ‘nije evidentirano’, piše Narod.hr.
Sličan postotak iskorištenosti vrijedi i u slučaju poslovnih prostora. Situacija kod rezidencijalnih nekretnina još je zanimljivija: ni za jednu od 48 rezidencijalnih nekretnina korištenje ‘nije evidentirano’.
Država i njezina (ne)briga
Stanovi u vlasništvu RH vrlo su često u derutnom i de facto neupotrebljivom stanju. O jednom takvom, koji se nalazi u samom središtu Zagreba, pisala je 2021. jedna agencija za nekretnine. Njihov suradnik Darko, koji je u to vrijeme obilazio državne stanove na natječaju, ovako ih je opisao:
“Ono što gledam preko natječaja, stanovi su smeće, podrum, prizemlje i tavan, devastirano, nisu pripremljeni stanovi, namještaj bi trebalo skloniti pa prodavati tako da sam totalno razočaran. Jednu i pol godinu intenzivno tražim i sve je gore od goreg u zadnje vrijeme. Ne samo da je u nekim stanovima koje prodaje država stari namještaj ili odjeća, već i ostaci hrane koji stoje mjesecima, nitko ih nije bacio prije no što je stan pustio u prodaju”, kazao je Darko.
Čak i onda kada država neku imovinu uspije prodati kako bi joj se udahnuo novi ‘sjaj’, to često na kraju ne ispadne onako kako je zamišljeno. Najbolji primjeri toga su nekadašnji turistički kompleksi Kupari kod Dubrovnika i Haludovo na otoku Krku koji i danas vape za obnovom.
Strategija upravljanja državnom imovinom
U Strategiji upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019.-2025. postavljen je strateški cilj upravljanja državnom imovinom koji glasi: održivo, ekonomično i transparentno upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu RH.
Strateški cilj upravljanja državnom imovinom se ostvaruje putem sedam posebnih ciljeva upravljanja državnom imovinom. To su:
1. Učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.
2. Nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu RH i unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za RH.
3. Učinkovito upravljanje pokretninama koje su trajno oduzete zbog počinjenja kaznenog djela.
4. Harmonizacija i prijedlog novih propisa.
5. Vođenje, standardizirani razvoj i unaprjeđenje sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
6. Priprema, izrada i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja u upravnom području upravljanja državnom imovinom.
7. Jačanje ljudskih potencijala, informacijsko-komunikacijske tehnologije i financijskih potencijala u upravljanju državnom imovinom.
Prihodi RH od nekretnina u 2021. godini
Prema posljednjim dostupnim podacima, Izvješću o provedbi godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2021. godinu, RH je na ime raspolaganja nekretninama zaradila sljedeći iznos:
- Prihodi od upravljanja i raspolaganja nekretninama u nadležnosti MPGI-a 151.481.272,06 HRK.
- Prihodi od upravljanja nekretninama prenesenih na upravljanje trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o. 113.386.124,00 HRK.
