Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i načelnik Uprave za granicu, Zoran Ničeno, komentirali su informacije o povratku migranata iz europskih zemalja u Hrvatsku.
Božinović je na početku naglasio da Hrvatska nije hotspot, niti da to može postati, te da je današnji broj migranata u Hrvatskoj oko 650.
“Hrvatska je od početka tvrdila da se ne može ne vidjeti činjenica da je riječ o ekonomskim migrantima koji pokušavaju izbjeći propise EU, a da za dolazak u zemlje koje su im krajnji cilj koriste krijumčare”, rekao je Božinović i dodao da je policija ove godine uhitila gotovo 300 krijumčara.
‘Postoji dogovor između dvije zemlje’
“Najvećem broju tih ljudi Hrvatska nije željena destinacija, i to znaju svi”, kaže Božinović te navodi da je ulazak u Schengen priznanje dobrom radu hrvatske policije, jer bi inače ilegalnih migranata bilo puno više.
Ministar je rekao da je Njemačka u ovoj godini najavila da će u Hrvatsku vratiti 1519 osoba, a da se vratila 401 osoba. Postoji dogovor između dvije zemlje da se do kraja godine vrati još 182 osobe, no Božinović očekuje da će to biti najviše 50-ak.
“Hrvatska je u ovoj godini smanjila broj nezakonitih prelazaka granice za gotovo 60 posto u odnosu na 2023.”, rekao je Božinović, a prenosi tportal.
Ministar je rekao da se od početka migrantske krize u Hrvatsku vratilo ukupno oko 3500 osoba, od čega se ove godine, do 30. rujna, vratilo 1157 osoba, od čega je čarter letovima došlo njih oko 70 posto. Napomenuo je da je ove godine, kroz sustav readmisija sa susjednim državama, iz Hrvatske vraćeno 6958 osoba.
‘Hrvatska bi znala odgovoriti’
Božinović je naveo da su velika većina migranata mlađi muškarci, najvećim dijelom iz Sirije i Afganistana, pa zatim Rusije, a prije je to bila Kina, Butan… zemlje koje imaju povoljan vizni režim s nama susjednim državama.
Hrvatska neće postati hotspot, ponovio je Božinović, a dodao je i da ako bi se krenulo prema tome, da bi Hrvatska znala odgovoriti, a na dodatno novinarsko pitanje, načelnik Ničeno je objasnio da postoje tzv. contingency planovi za slučaj potrebe, koje svaka članica EU-a s vanjskom granicom mora imati, te da bi Hrvatska bila spremna primijeniti ih.
OCIJENI TEKST