Glasnogovornik i član Državnog izbornog povjerenstva (DIP), Slaven Hojski, reagirao je na tekst “Javno Dobro: ‘Zakoni su nam neživotni i loši, a institucije slabe i/ili kontrolirane’”, objavljen na portalu XPress, u kojemu predsjednica i član vijeća stranke Javno Dobro, Vladimira Mascarell i Arsen Mujagić, problematiziraju provjeru potpisa u procesu kandidature za predsjedničke izbore.
Hojski je u svojevrsnom demantiju poručio da “način provjere potpisa niti je novina niti je to itko od članova DIP-a ikada rekao”, te je dodao “da su pravila ista kao i na prethodnim predsjedničkim izborima, s obzirom da je i zakonski okvir isti”.
Arsen Mujagić dostavio nam je reagiranje na prethodni osvrt DIP-a, koje prenosimo u nastavku.
“Slaven Hojski je u ime DIP-a reagirao na osvrt stranke Javno Dobro na nadrealan način, a da pri tome nije demantirao ništa, ali je potvrdio jednu konkluziju iz članka – da su nam zakoni loši i neživotni, a institucije slabe i/ili kontrolirane. Nadamo se da je DIP tek slab.
Tekst na koji je reagirao DIP nije baziran niti na jednoj premisi, odnosno pretpostavci. Tekst se temelji na činjenici da je Slaven Hojski uime DIP-a javno rekao, a to su prenijeli manje više svi mediji, da je novina ono što inače birači zaboravljaju da birač može dati potpis samo jednom kandidatu. Mi u JD smo svjesni da se izborni zakon nije mijenjao od 2014.. I tu činjenicu smo naveli u tekstu, zbog čega smo i reagirali.
‘Nekontroliranje potpisa žele pripisati zaboravnosti građana’
Ako se nije mijenjao izborni zakon, konkretno Zakon o izboru Predsjednika Republike Hrvatske, od 2014., znači da su ovo treći izbori koji se provode po tom zakonu i da se tek na ovim, trećim izborima uvodi novina jedan potpis jednom kandidatu. Jasno je da se na takvu izjavu, pa makar ona došla i od DIP-a, mora reagirati. U osnovi podle i obmanjujuće tvrdnje da birači zaboravljaju da mogu dati potpis samo jednom kandidatu jest želja da DIP sakrije da je on sam zaboravio provoditi izborni zakon na prethodnim izborima. Dakle, svoju veliku grešku da nisu kontrolirali dvostruke potpise (već samo broj potpisa) na prethodnim izborima žele pripisati zaboravnosti građana. Naravno da građani nisu zaboravili na zakonsku odredbu o jednom potpisu, jer građani ni ne znaju za tamo neku odredbu čl.9. st. 2. , a niti ju moraju znati. Ali tu odredbu čl.9. st. 2. morao je znati DIP. I znao je, ali je tu odredbu zaboravio. Dakle DIP je – a ne građani – zaboravan! Sad kad se sjetio te odredbe, za zaborav optužuje birače. Krasna institucija.
Isto tako, na žalost DIP-a, građani nemaju pamćenje zlatne ribice pa pamte dulje od zadnje tri sekunde. Tako mnogi pamte da su na prethodnim izborima davali potpise svakome tko je tražio potpis, uz uvjeravanje da je to moguće. Na prethodnim izborima DIP je šutio o tome.
‘DIP utječe na izborni rezultat’
U osnovi skandalozna izjava DIP koja je bila povod našeg članka nije pretpostavka kao što tvrdi DIP, već je to činjenica koja je lako provjerljiva. Izjava je dana u razgovoru na N1 televiziji 21.11.2024.g. u 19.04. sati. Dokaz za to se nalazi na linku. U razgovoru koji je trajao 13 minuta i 3 sekunde, u drugoj minuti i 21. sekundi (02,21) od početka razgovora Slaven Hojski govori o novini za birače. Tu i takve izjave toga dana su prenijeli svi mediji. Upravno na toj činjenici, a ne pretpostavci, je građen članak. Ako DIP i Slaven Hojski uspiju dokazati da je navedeni link, odnosno razgovor manipulacija umjetne inteligencije tada će se stranka JD ispričati zbog svojih javno iznesenih besmislica i manipulacija.
Javno Dobro: ‘Zakoni su nam neživotni i loši, a institucije slabe i/ili kontrolirane’
DIP navodi i da je svako daljnje demantiranje pojedinih dijelova teksta koji vrvi raznim konstrukcijama bespredmetno. Konstrukcije na koje DIP misli su naše konstrukcije i o njima se može misliti što se hoće, ali ih se ne može demantirati. Zato to DIP i ne radi, nego tek s pozicije autoriteta negativno kvalificira upozorenja. Zbog toga je DIP tek ocijenio besmislenim konstrukciju iz članka “da promjena pravila izbornog postupka zasigurno nije ovlast DIP-a”. DIP kao tehničko-provedbeno tijelo zasigurno ne smije svojim postupcima sebi davati prava kojima može utjecati na rezultate izbora. A način na koji je nagovijestio da će raditi garantiraju da će raditi baš to, ozbiljno utjecati na rezultate izbora već u startu”. Ali DIP je ispod časti dokazivati da se radi o besmislenoj konstrukciji.
‘Posao DIP-a je da spriječi besmislene konstrukcije’
Da to nisu besmislice i zlobna teoretska natezanja pokazuje i činjenica da je jedan kandidat iza kojeg stoji velika stranka već prvog dana skupio 25.000 popisa. Što će se dogoditi ako samo dio tih potpisnika, uglavnom članova jedne stranke, koji su unutar prvih 10.100 potpisa odluče, ili dobiju stranačku uputu – nalog da daju potpis i drugim kandidatima i to baš onoj ili onom koji će do zadnjeg dana skupljati potpise i onoj ili onom kandidatu koji im je iz bilo kojeg razloga smetnja. Posao DIP jest upravo da spriječi mogućnost takvih, po njemu besmislenih, konstrukcija.
U završetku svoga navodnog demantija DIP upozorava urednika medija, koji je objavio članak, na koji je reagirao da vodi računa da ovakva vrsta dezinformacija u vrijeme izbornog procesa, može negativno utjecati na birače. JAVNO DOBRO predlaže DIP-u da prvo dokaže o kojim dezinformacijama se radi i da više vodi brigu kako sačuvati izborni proces od vlastitih propusta i time spriječi manipulacije koje mogu negativno utjecati na birača”, navodi Arsen Mujagić.
