U prostorijama Zagreb Zapadnoga kolodvora danas je obilježen završetak provedbe projekta ‘Modernizacija dionice Zagreb Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor’, vrijednog 29,2 milijuna eura, koji je u potpunosti financiran europskim sredstvima, odnosno iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti.
Projekt je proveden na jednoj od najprometnijih dionica u Hrvatskoj koja se nalazi na sjecištu koridora RH1 i RH2 i kojom na dan prođe oko 150 vlakova. Stoga je ova pružna dionica, duga 3,5 km, iznimno važna za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz.
Od nedjelje, kada na snagu stupa novi vozni red, brzina prometovanja na obnovljenoj dionici podići će se na 120 km/h. Također, kao rezultat radova podigla se razina sigurnosti i interoperabilnosti, povećala se propusna moć pruge i mogućnost prijevoza većeg broja putnika u dnevnome migracijskom prometu, a smanjenjem buke povećala se kvaliteta života stanovnika uz prugu.
Radovima je obuhvaćena:
- cjelovita obnova gornjega i donjega pružnog ustroja, što uključuje obnovu kolosijeka i zamjenu skretnica na području Zagreb Zapadnog kolodvora,
- sanacija mostova i izgradnja propusta,
- izgradnja uređenih površina za pristup putnika u Zapadnom kolodvoru,
- radovi na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima,
- obnova kolničke konstrukcije na željezničko-cestovnim prijelazima ‘Vodovodna’ i ‘Republike Austrije’,
- obnova i zamjena dijela sustava kontaktne mreže.
Obilježavanju radova na projektu prisustvovao je i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković.
“Puno je trenutno aktivnih gradilišta na željeznici, ne samo na koridorskim prugama poput ovog važnog projekta ili dionice prema Mađarskoj čiji smo jedan dio nedavno pustili u promet, već se rade i brojni remonti na lokalnim i regionalnim prugama za što smo osigurali sredstva iz zajma EIB-a. Ovaj današnji projekt, ali i puštanje u promet 18 km duge dionice od Vukovara do Vinkovaca koje nas očekuje do kraja ovog mjeseca, pokazuje da se danas nalazimo u velikom investicijskom ciklusu u željeznicu. Ta ulaganja nisu samo usmjerena u infrastrukturu nego i u nabavu novih vlakova, kojih će slijedeće godine biti ukupno 70 na prugama. S ovakvim snažnim ulaganjima nastavljamo i dalje, a najveći dio ulaganja u prometnu infrastrukturu bit će usmjeren upravo u željeznicu”, rekao je ministar.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Ivan Kršić, otkrio je daljnje planove.
“Kada ovom projektu pribrojimo prethodne radove, obnovili smo cijelu pružnu dionicu od granice sa Slovenijom do Zagreba. Osim toga obnovili smo i prugu od Zaprešića prema Zaboku sve do Krapine. Planiramo i obnovu zgrade Zapadnog kolodvora, koja je zaštićeno kulturno dobro. U tijeku je projektiranje, a očekujemo raspisivanje natječaja za radove na proljeće sljedeće godine. Uz to provodimo brojne projekte u Zagrebu i okolici te diljem Hrvatske”, rekao je Kršić.
Predstavnik izvođača radova, tvrtke Swietelsky d.o.o., Dejan Plavljanić, kazao je više o samim radovima.
“Projekt je uspješno završen iako je bio vrlo složen jer su se radovi izvodili u samom centru grada Zagreba, uz stalan tijek željezničkog prometa. Nadamo se da će putnici i teretni prijevoznici biti zadovoljni rezultatima ovoga projekta. Također se nadamo daljnjoj suradnji sa svim sudionicima Inženjera i Naručitelja, koja je bila na visokoj razini”, zaključio je.
HŽ Infrastruktura nalazi se u velikom investicijskom ciklusu, kojim će se kroz deset godina u željeznicu uložiti čak šest milijardi eura. To je najveći ciklus ulaganja u željeznicu u povijesti RH, a upravo je zbog toga HŽ Infrastruktura najveći korisnik EU-ovih fondova u prometnome sektoru u državi.
