Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. je akademski stupanj postiglo 812 doktora znanosti. Među njima je bilo 488 žena, što je udio od 60,1%.
Među doktorima znanosti više je žena
Od ukupno 812 doktora znanosti, na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je njih 64,1%, na Sveučilištu u Splitu 11,8%, na Sveučilištu u Osijeku 9,1%, na Sveučilištu u Rijeci 8,9%, na Sveučilištu u Zadru 4,3%, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, Zagreb, 1,0%, a na Sveučilištu Sjever, Koprivnica, i Sveučilištu u Slavonskom Brodu po 0,4%.
Najviše je doktorica znanosti doktoriralo na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, Zagreb (75,0%), po udjelu doktorica znanosti slijede Sveučilište Sjever, Koprivnica, na kojemu je doktoriralo njih 66,7%, na Sveučilištu u Osijeku doktoriralo ih je 62,2%, po udjelu doktorica znanosti slijede Sveučilište u Rijeci, na kojem ih je doktoriralo 61,1%, Sveučilište u Zagrebu (60,8%), Sveučilište u Splitu (56,3%), i Sveučilište u Zadru (54,3%). Na Sveučilištu u Slavonskom Brodu nije bilo nijedne doktorice znanosti.
Biomedicina i zdravstvo − najzastupljenije područje doktorskih radova
U 2024. najviše doktorskih radova bilo je iz područja biomedicine i zdravstva (26,0%), slijedilo je područje društvenih znanosti (20,6%), područje tehničkih znanosti (18,1%), područje prirodnih znanosti (15,1%), područje humanističkih znanosti (11,7%) i područje biotehničkih znanosti (6,3%). Najmanje doktorskih radova bilo je iz interdisciplinarnih područja znanosti (2,2%).
Akademski stupanj magistra znanosti prije obrane doktorskog rada steklo je 6,7% doktora znanosti. Najviše doktora znanosti u dobnoj skupini 30 – 34 godine
Prema godinama života, najviše doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini 30 – 34 godine (31,4%). U dobnoj skupini do 29 godina bilo je 11,3% doktora znanosti, u dobnoj skupini 35 – 39 godina bilo ih je 21,6%, u dobnoj skupini 40 – 44 godine 14,8%, u dobnoj skupini 45 – 49 godina 8,0%, a u dobnoj skupini 50 i više godina 12,9%.
Doktori znanosti najviše su zaposleni u obrazovanju
Najveći broj doktora znanosti bio je zaposlen u djelatnosti obrazovanja (46,4%), u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo ih je zaposleno 21,3%, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 14,2%, a u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja 4,8%. U svim ostalim djelatnostima bilo je zaposleno 12,3% doktora znanosti, dok je 1,0% doktora znanosti bilo nezaposleno.
Troškove studija uglavnom plaća poslodavac
Troškove doktorskog studija za 42,2% doktora znanosti platio je poslodavac, doktorski studij osobno je platilo 40,4% doktora znanosti, za 13,1% doktora znanosti bila su izdvojena sredstva iz državnog proračuna, a 4,3% njih pripadalo je kategoriji ”ostalo”.
