Iako se Grad Crikvenica protivi, a građevinska inspekcija je ranije obustavila radove na gradilištu u ulici Petak, nadležni Upravni odjel Primorsko-goranske županije u srpnju ove godine izdao je izmjenu i dopunu građevinske dozvole kojom se omogućuje prenamjena zgrade u hotel. Grad je na takvu odluku uložio žalbu pa je predmet sada na stolu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Konzervatorska dimenzija slučaja otvara dodatna pitanja. Naime, kada je 2017. prvi put izdana građevinska dozvola, predmetni se objekt nalazio unutar područja koje je bilo pod preventivnom zaštitom kulturne baštine. Tada je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture dao pozitivno mišljenje, a upravo je to bilo ključno da se rekonstrukcija stambeno-poslovne zgrade uopće odobri.
NOVA VRIJEDNOST ZA CRIKVENICU (2): Na Petaku se pokušava progurati još jedan sumnjivi hotel
Međutim, preventivna zaštita prestala je vrijediti u travnju 2023. godine, a područje do danas nije ponovno proglašeno kulturnim dobrom. To znači da su kriteriji zaštite sada znatno slabiji. Ipak, u postupku izmjene građevinske dozvole i ove je godine pribavljeno pozitivno mišljenje Konzervatorskog odjela, koji je ocijenio da je projekt u skladu s njihovim smjernicama.
Takva odluka izaziva prijepore. Ako konzervatori nisu vidjeli problem ni 2017., ni 2025., postavlja se pitanje – što točno znači njihovo "pozitivno mišljenje" i koliko ono uopće štiti vizualni i prostorni identitet stare gradske jezgre? Kritičari upozoravaju da je riječ o objektu na uskoj parceli od tek 86 kvadrata, koji visinom i proporcijama odskače od okruženja.
Službeni odgovor nadležnog ureda naglašava kako je hotel, kao građevina gospodarske (ugostiteljsko-turističke) namjene, dopušten u skladu s Urbanističkim planom uređenja Crikvenica centar. No ostaje dojam da se iza "formalno ispravne dokumentacije" krije duboko pitanje: štite li konzervatori javni interes i baštinu, ili tek administrativno prate procedure?
U nastavku prenosimo odgovor Županije u cijelosti:
"Vezano uz predstavku novinara Vedrana Morina zaprimljenu putem elektroničke pošte dana 29. kolovoza 2025. godine u vezi s gradnjom hotela u Crikvenici, odnosno akta građevinske dozvole koja se odnosi na k.č. 1339, k.o. Crikvenica, konkretno pitanja koja se odnose na Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, očitujemo se kako slijedi:
Na početku valja istaknuti kako za predmetni objekt u Crikvenici nije izdana nova građevinske dozvola već je, povodom zahtjeva investitora, dana 08. srpnja 2025. godine izdano rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole, KLASA: UP/I- 361-03/24-01/000267, URBROJ: 2170-03-02/7-25-0028, a kojim se mijenjala građevinska dozvola izdana 10. studenog 2017. kada je istoimenim aktom bila dozvoljena rekonstrukcija postojeće stambeno-poslovne građevine. Predmetnim rješenjem se djelomično mijenja izdana građevinska dozvola budući da investitor tijekom građenja namjerava na građevini poduzeti zahvate kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima utvrđenim u izdanoj građevinskoj dozvoli. Nastavno na navedeno, investitor je pristupio izmjeni građevinske dozvole u svrhu utvrđivanja novih lokacijskih uvjeta koji su u skladu s važećim Prostornim planom, a slijedom čega je bilo moguće izdati izmjenu/dopunu građevinske dozvole. Napominjemo da je Grad Crikvenica na izdano rješenje o izmjeni i dopuni građevinske dozvole uložio žalbu, stoga je spis predmeta otpremljen Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na postupanje.
Glede Vašeg upita na koji način je u postupku izdavanja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole uzeto u obzir da je ranija gradnja bila zaustavljena od strane građevinske inspekcije zbog nepravilnosti valja pojasniti da je građevinska inspekcija izvršila obustavu gradnje objekta budući da investitor nije gradio u skladu s glavnim projektom koji čini sastavni dio građevinske dozvole izdane 2017. godine. Neovisno o tom rješenju o obustavi radova izmjena građevinske dozvole odnosi se samo na zahvat koji je prethodnom dozvolom dozvoljen.
Nadalje, u pogledu navoda kako se sporni objekt nalazi na području kulturnog dobra pod preventivnom zaštitom, a nastavno i pitanja ukoliko je u postupku izdavanja građevinske dozvole pribavljeno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela, napominjemo da se predmetna građevina nalazi na području koje je 2017. godine kada je izdana građevinska dozvola doista bilo pod preventivnom zaštitom temeljem rješenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci. U tijeku postupka izdavanja građevinske dozvole 2017. godine pribavljeno je pozitivno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela. Ovdje valja istaknuti kako je navedena preventivna zaštita prestala u travnju 2023. godine uslijed prestanka važenja navedenog rješenja Ministarstva kulture, dok sporno područje kasnije nije od nadležnog tijela proglašeno kulturnim dobrom. Unatoč iznesenom, u postupku izdavanja izmjene rješenja također je pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela, iz kojeg je razvidno da je glavni projekt izrađen sukladno smjernicama konzervatora.
Nastavno na Vaš upit u vezi s provjerom usklađenosti s važećim Prostornim planom Grada Crikvenice ističemo da se prilikom provođenja postupka izdavanja rješenja vrše provjere usklađenosti glavnog projekta s važećim prostornim planom, a kako je opisano u obrazloženju predmetnog rješenja.
Slijedom navedenog, uvidom u važeću prostorno-plansku dokumentaciju, konkretno Urbanistički plan uređenja Crikvenica centar ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 18/08, 34/14 i "Službene novine Grada Crikvenice " broj 29/17, 87/20 i 90/20-proč-tekst) utvrđeno je da se predmetna građevna čestica nalazi u cijelosti unutar površine mješovite namjene (M1 M2). Nadalje, Odredbom članka 10. stavka 1. Plana propisano je da su površine mješovite – pretežito poslovne namjene namijenjene smještaju građevina pretežito gospodarske namjene (ugostiteljsko – turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, komunalno-servisne, proizvodne – pretežito zanatske) u kojima je udio stambene namjene manji od 50% u građevinskoj (bruto) površini građevine (poslovno – stambene građevine). Odredbom stavka 3. istog članka propisano je da je na površinama mješovite – pretežito poslovne namjene dopuštena gradnja jednonamjenskih građevina gospodarske namjene. Budući da je hotel nedvojbeno građevina gospodarske (ugostiteljsko-turističke) namjene, valja zaključiti kako je sukladno važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji dozvoljena gradnja hotela na predmetnoj čestici".
Odgovore Grada Crikvenice i resornog Ministarstva objavili smo na LINKU.
