U ekskluzivnom razgovoru za XPress.hr, ambasador Narodne Republike Kine u Hrvatskoj, Qi Qianjin, osvrnuo se na ključne gospodarske, tehnološke i geopolitičke izazove današnjice te ulogu Kine u njihovom oblikovanju.
Govoreći o otpornosti kineskoga gospodarstva na posljedice carinskih ratova, prednostima socijalističkog tržišnog sustava, ultravelikom tržištu i inovativnoj industrijskoj strukturi, istaknuo je kako Kina koristi institucionalne i ljudske resurse za održivi rast. Dotaknuo se i sigurnog razvoja umjetne inteligencije, naglašavajući kineski pristup “usmjeren na čovjeka” i međunarodnu suradnju u regulaciji novih tehnologija.
Ambasador je također predstavio kineske globalne inicijative za razvoj, sigurnost, civilizaciju i upravljanje, kroz koje Kina aktivno preuzima odgovornost za oblikovanje pravednijeg, stabilnijeg i uključivijeg svjetskog poretka.
Kako se kineska gospodarska struktura prilagodila pretjeranoj upotrebi carina od strane Sjedinjenih Država i kako kinesko-američki carinski rat utječe na svijet?
Gospodarski razvoj Kine pokreće snažan unutarnji zamah, koji pokazuje otpornost i veliki potencijal. Taj je razvoj potpomognut s četiri glavne prednosti: institucionalnom prednošću socijalističkoga tržišnoga gospodarstva, prednošću potražnje supervelikog tržišta, prednošću ponude potpunog industrijskog sustava te prednošću talenta velike baze visoko kvalificiranih radnika i poduzetnika. Te prednosti točno odražavaju gospodarske snage Kine i naglašavaju ogroman prostor za daljnji rast.
Kinesko socijalističko tržišno gospodarstvo posjeduje institucionalne prednosti. Ovaj sustav ne samo da omogućuje tržištu da igra odlučujuću ulogu u raspodjeli resursa, kao i u drugim tržišnim gospodarstvima, već također ima jedinstvenu sposobnost mobilizacije resursa za ostvarenje velikih nacionalnih zadataka — prednost koju kapitalistička tržišna gospodarstva nemaju. On osigurava strateški smjer i prioritete gospodarskog razvoja, povećava učinkovitost nacionalnog gospodarstva te jača održivost rasta.
Iako su tržišna gospodarstva fleksibilna i učinkovita, ona također pokazuju unutarnju spontanost i odgođene reakcije. Socijalističko tržišno gospodarstvo može u potpunosti iskoristiti prednosti državnog usmjeravanja i snagu državnih poduzeća kako bi učinkovito prevladalo te nedostatke, raspoređivalo resurse s gledišta dugoročnih i općih društvenih interesa te usmjerilo napore na velike nacionalne inicijative.
Socijalističko tržišno gospodarstvo osmišljeno je tako da služi temeljnim interesima naroda. Ono omogućuje tržištu da ima odlučujuću ulogu u raspodjeli resursa, dok vlada učinkovitije ispunjava svoju ulogu. Ovakav pristup ne samo da osigurava učinkovitost tržišnih mehanizama, nego također pruža materijalne temelje i institucionalne mehanizme potrebne za smanjenje jaza u bogatstvu te promicanje društvene jednakosti i pravednosti.
Kinesko gospodarstvo uživa jedinstvenu prednost ultravelikog domaćeg tržišta. S više od 1,4 milijarde stanovnika i BDP-om većim od 120 bilijuna juana, Kina je postala jedno od glavnih svjetskih gospodarskih središta, koje je posljednjih godina u prosjeku doprinosilo više od 30 posto svjetskom gospodarskom rastu. Kina je sada jedno od najvažnijih potrošačkih tržišta na svijetu, s jakim globalnim utjecajem, privlačeći brojne multinacionalne kompanije i međunarodne brendove da ulažu i šire svoje poslovanje. Kinesko gospodarstvo posjeduje značajne komparativne prednosti i ogroman razvojni potencijal, dok potražnja kineskog stanovništva za kvalitetnijim životom neprestano raste.
Struktura tržišne potražnje u Kini iznimno je raznolika. Kao najveća zemlja u razvoju na svijetu, Kina svojim stalno rastućim potrošačkim kapacitetom predstavlja još jednu jedinstvenu značajku i prednost svojeg ultravelikog tržišta. S obzirom na golemo stanovništvo, značajne regionalne razlike te vrlo raznolike skupine potrošača prema dobi i razini prihoda, Kina nudi raznolike i dinamične obrasce potražnje. Ta raznolikost pruža široke mogućnosti za domaće i međunarodne tržišne sudionike te stvara sve širi prostor za jačanje domaće potražnje.
Kinesko gospodarstvo posjeduje prednost na strani ponude, koju podupire cjelovit i dobro usklađen industrijski sustav. Strana ponude se sveobuhvatno jača, a nova gospodarska struktura koja odražava smjer industrijskog razvoja postupno poprima oblik. Novi obrazac razvoja, koji karakterizira snažna i međusobno poticajna povezanost ponude i potražnje, postupno se pojavljuje.
Kina je golema zemlja s raznolikim i složenim regionalnim uvjetima. Od osnutka Narodne Republike Kine, a posebno tijekom više od 40 godina reformi i otvaranja, zemlja nije samo uspostavila relativno stabilan osnovni industrijski sustav, nego je razvila i napredan industrijski raspored koji se ubraja među vodeće svjetske industrijske sustave. Kina je izgradila najpotpuniji spektar industrijskih kategorija na svijetu te je jedina zemlja koja obuhvaća sve industrijske kategorije definirane u međunarodnoj standardnoj industrijskoj klasifikaciji Ujedinjenih naroda (ISIC).
Trenutno većina kineskih industrijskih proizvoda pokriva cijeli industrijski lanac — od neovisnog istraživanja i razvoja komponenti do sklapanja proizvoda, integracije, postprodajnih usluga i financijske podrške. Stalno razvijajući i usavršavajući nacionalni gospodarski sustav omogućuje da kineska industrijska struktura održava zdrav rast, pružajući snažan temelj za sveukupni razvoj nacionalnog gospodarstva i jačanje kapaciteta ponude zemlje.
Kinesko gospodarstvo ima značajnu prednost u ljudskim resursima, s velikim brojem visoko kvalificiranih radnika i poduzetnika. Zemlja i dalje uživa demografsku dividendu zahvaljujući velikom broju stanovnika. Najmanje do otprilike 2035. godine očekuje se da će Kina svake godine dodavati više od 15 milijuna novih radnika, čime će zadržati znatnu prednost u radnoj snazi. Istodobno,
Kina doživljava i snažnu “dividendu talenta”. Trenutačno više od 240 milijuna ljudi u Kini ima višu razinu obrazovanja, a prosječan broj godina školovanja među novim sudionicima tržišta rada dosegao je 14 godina. Ova brojna, visokoobrazovana radna snaga postala je temelj za potporu transformaciji i modernizaciji industrijske strukture Kine, kao i za jačanje proizvodnih i uslužnih kapaciteta. Kineska “dividenda talenta” predstavlja ključnu prednost u ljudskim resursima, pružajući snažan poticaj za održiv i visokokvalitetan gospodarski razvoj.
Poduzetnička dividenda u Kini također je dinamična i dalekosežna. Do rujna 2023. godine u zemlji je službeno registrirano više od 52 milijuna privatnih poduzeća te 122 milijuna individualnih obrta. Suočena s intenzivnom domaćom i međunarodnom konkurencijom, Kina je razvila veliku poduzetničku radnu snagu koja je tržišno orijentirana, zakonita i međunarodno usmjerena, što osigurava pokretačku snagu za stvaranje šireg prostora za visokokvalitetan razvoj u novom dobu.
Povijest je pokazala da u carinskom ratu nema pobjednika. Godine 1930. Sjedinjene Države donijele su Zakon o carinama Smoot-Hawley, koji je postao okidač Velike depresije, a kasnije i jednog od uzroka izbijanja Drugog svjetskog rata. U današnjem dobu globalizacije zemlje su sve povezanije, a gospodarske posljedice takvih sukoba imaju mrežni i dalekosežan učinak.
U novije vrijeme, SAD su nastavile provoditi niz restriktivnih mjera i sankcija protiv Kine, ozbiljno narušavajući kineske interese. Prijetnje Kini visokim carinama nisu ispravan pristup bilateralnim odnosima. Kina se dosljedno pridržava važnog konsenzusa postignutog između čelnika dviju država, nastojeći rješavati međusobne zabrinutosti putem dijaloga temeljenog na jednakosti, poštovanju i obostranoj koristi, pravilno upravljati razlikama i održavati stabilne, zdrave i održive kinesko-američke odnose. Zajedno, obje zemlje mogu pridonijeti stvaranju inkluzivnijeg međunarodnog trgovinskog i gospodarskog poretka. Jednostrani potezi Sjedinjenih Država na kraju će im se obiti o glavu i imati posljedice za cijeli svijet.
Kako Kina ublažava potencijalne rizike koje nosi umjetna inteligencija?
U kontekstu dubokih promjena u globalnom okruženju, brz razvoj tehnologije umjetne inteligencije (UI) donosi neviđene prilike, ali i značajne izazove. Socijalistički sustav s kineskim obilježjima, sa svojom snažnom organizacijskom i mobilizacijskom sposobnošću te mogućnošću koncentriranja resursa za ostvarenje velikih ciljeva, pruža institucionalnu podršku zdravom razvoju umjetne inteligencije.
Godine 2023. glavni tajnik Xi Jinping predstavio je Globalnu inicijativu za upravljanje umjetnom inteligencijom, nudeći konstruktivna rješenja za široko rasprostrinjene zabrinutosti u vezi s razvojem i upravljanjem UI-jem te pružajući smjernice za međunarodne rasprave i oblikovanje pravila. U srpnju 2025. Kina je bila domaćin Svjetske konferencije o umjetnoj inteligenciji i Visokog sastanka o globalnom upravljanju umjetnom inteligencijom, na kojima je objavljen Globalni akcijski plan za upravljanje umjetnom inteligencijom. Nadovezujući se na Globalnu inicijativu iz 2023., ovaj plan sustavno izlaže temeljna načela i smjernice djelovanja u području upravljanja UI-jem, nudeći kineski pristup globalnom upravljanju umjetnom inteligencijom.
Kineska praksa upravljanja umjetnom inteligencijom odražava filozofiju razvoja “usredotočenu na čovjeka”, koja je temelj modernizacije u kineskom stilu. Za razliku od zapadnih modela koji se oslanjaju na tržišnu samoregulaciju i kapitalne poticaje, Kina je uspostavila državno vođen, koordiniran okvir upravljanja koji pokriva cijeli životni ciklus istraživanja, primjene i regulacije UI-ja. Temeljno načelo i svrha razvoja umjetne inteligencije u Kini jesu usmjereni na čovjeka i opće dobro. Krajnji cilj umjetne inteligencije nije zamijeniti čovjeka niti ga otuđiti, nego služiti razvoju čovječanstva i dobrobiti društva.
Što se tiče tehnološke kontroliranosti, Kina osigurava da umjetna inteligencija služi nacionalnim strategijama i javnoj sigurnosti putem javnog vlasništva i kontrole ključnih sektora. Državna poduzeća predvode istraživanje i primjenu UI-ja u strateškim područjima kao što su infrastruktura, nacionalna obrana i financije, uz zahtjev da ključni sustavi umjetne inteligencije budu “odobreni i nadzirani od strane čovjeka”. Istodobno, Kina se protivi korištenju UI-ja kao alata za poticanje pretjerane potrošnje, promičući njegovu inkluzivnu primjenu u obrazovanju, zdravstvu, zaštiti okoliša i drugim područjima važnima za život ljudi. Primjeri uključuju “dekomercijalizirani” medicinski UI i besplatne obrazovne tehnologije, koje sprječavaju pretvaranje umjetne inteligencije u alat potrošačke logike Zapada.
Na razini globalnog upravljanja, Kina se zalaže za ublažavanje globalnih rizika umjetne inteligencije putem međunarodne suradnje, promicanja dijeljenja tehnologija i zajedničkih istraživačko-razvojnih napora, uz jačanje revizija sigurnosti opskrbnih lanaca kako bi se spriječili tehnološki monopoli ili zlonamjerne destabilizacije. Kina je također pionir u suočavanju s ekstremnim rizicima poput nekontroliranog ponašanja UI-ja i militarizacije umjetne inteligencije, predlažući istraživanja “unutarnje sigurnosti” i “objašnjivosti”, čime popunjava praznine u globalnom sustavu upravljanja.
Osim toga, Kina potiče zajedničko sudjelovanje poduzeća, javnosti i akademske zajednice u upravljanju umjetnom inteligencijom, stvarajući model višedioničkog upravljanja. Pružatelji usluga UI-ja dužni su otkriti tehnološka ograničenja kako bi zaštitili pravo korisnika na informiranost, dok etička povjerenstva daju smjernice za samoregulaciju industrije. U pogledu zaštite privatnosti, Kina ni ne žrtvuje razvoj umjetne inteligencije zbog potencijalnih rizika niti dopušta zloupotrebu podataka; umjesto toga, ravnoteža se postiže integracijom tehničkih zaštita i pravnih propisa.
Kao jedna od najmoćnijih zemalja današnjice, u kojim područjima je Kina spremna preuzeti odgovornost za svijet i njegovu budućnost?
U današnjem svijetu mir i razvoj zajedničke su težnje svih naroda, no istodobno rastu deficiti mira, razvoja, sigurnosti i upravljanja.
Na Summitu Šangajske organizacije za suradnju (SCO) u Tianjinu, održanom od 31. kolovoza do 1. rujna 2025., predsjednik Xi Jinping svečano je predstavio Globalnu inicijativu za upravljanje, čiji je cilj potaknuti zemlje da zajedno izgrade pravedniji i uređeniji globalni sustav upravljanja. Nakon Globalne inicijative za razvoj, Globalne inicijative za sigurnost i Globalne inicijative za civilizaciju, ova inicijativa predstavlja još jedan važan kineski doprinos svijetu u novom dobu, unoseći stabilnost i sigurnost u sve nestabilniji svijet.
Globalna inicijativa za razvoj: Promicanje međunarodne razvojne suradnje
Zajednički razvoj predstavlja materijalnu osnovu globalnog upravljanja. Trenutačno je manje od 30 zemalja i regija diljem svijeta postiglo modernizaciju, s ukupno oko milijardu stanovnika — manje od jedne sedmine svjetske populacije. Štoviše, neke su zemlje politizirale i marginalizirale razvojna pitanja, gradeći “male dvorišta s visokim zidovima” i provodeći razdvajanje opskrbnih lanaca, što je ozbiljno poremetilo svjetsko gospodarstvo i ugrozilo provedbu Agende Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. godine.
Polazeći od dugoročnog cilja i stvarne potrebe za zajedničkim globalnim razvojem, glavni tajnik Xi Jinping predložio je Globalnu inicijativu za razvoj na 76. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Ova inicijativa poziva međunarodnu zajednicu da razvoj stavi u središte globalnog makroekonomskog okvira i zajednički promiče globalni razvoj prema novoj fazi obilježenoj ravnotežom, koordinacijom i uključivošću.
Kina nije samo predložila inicijativu, nego i aktivno radi na njezinoj provedbi kroz konkretne akcije. Više od 80 zemalja pridružilo se skupini “Prijatelji Globalne inicijative za razvoj2, a više od 70 zemalja, regija i međunarodnih organizacija sudjeluje u mreži Globalnog centra za promicanje razvoja. Portfelj globalnih razvojnih projekata sada uključuje više od 1.100 projekata, mobilizirajući gotovo 20 milijardi američkih dolara razvojnih sredstava. U područjima poput trgovine, digitalnih kapaciteta, umjetne inteligencije, klimatskih promjena i zelenog razvoja, Kina je najavila niz novih mjera i preuzela vodeću ulogu u procesu reforme Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Globalna inicijativa za sigurnost: Rješavanje međunarodnih sporova dijalogom i konzultacijama
Postizanje trajnog svjetskog mira, osiguravanje da svaka zemlja uživa mirno i stabilno vanjsko okruženje te omogućavanje ljudima da žive i rade u sigurnosti zajedničke su težnje svih naroda svijeta, uključujući Kinu i Hrvatsku. Kao odgovor na to, Kina je predložila i aktivno promiče Globalnu inicijativu za sigurnost, koja zagovara viziju sigurnosti koja je zajednička, sveobuhvatna, suradnička i održiva. Cilj inicijative je otvoriti novi put sigurnosti temeljen na dijalogu, a ne konfrontaciji, partnerstvu, a ne savezima, te suradnji na obostranu korist, a ne na igri nulte sume.
Kina dosljedno nastoji biti graditelj svjetskog mira. Objavila je stajališta o krizama u Ukrajini, izraelsko-palestinskom sukobu i situaciji u Afganistanu. Uspostavila je skupinu “Prijatelji mira u vezi s ukrajinskom krizom” zajedno s Brazilom i drugim zemljama globalnog Juga, posredovala u pomirenju Saudijske Arabije i Irana, promicala unutarnje pomirenje u Palestini i surađivala s regionalnim državama na ubrzanju provedbe Inicijative za mir i razvoj na Rogu Afrike.
Kina je također uspostavila međunarodne dijaloške platforme o sigurnosti, poput Pekinškog foruma Xiangshan, Kinesko-afričkog foruma za mir i sigurnost i Kinesko-latinoameričkog foruma visoke razine o obrani, produbljujući suradnju u područjima mirovnih misija, borbe protiv terorizma, klimatskih promjena, sprječavanja katastrofa i suzbijanja transnacionalnog kriminala. Do sada je Globalna inicijativa za sigurnost dobila podršku više od 130 zemalja i međunarodnih organizacija, uvrštena je u više od 140 bilateralnih i multilateralnih dokumenata te postigla značajne rezultate u očuvanju regionalne stabilnosti.
Globalna inicijativa za civilizaciju: Promicanje razmjene i međusobnog učenja među civilizacijama
Razmjena i međusobno učenje temelj su razvoja civilizacija. Samo kroz uključivost i međusobno učenje ljudska civilizacija može napredovati. Kina je predložila i aktivno promiče Globalnu inicijativu za civilizaciju, koja se temelji na četiri zajednička načela:
1. Poštivanje raznolikosti svjetskih civilizacija – promicanje jednakosti, dijaloga i uključivosti među civilizacijama; nadilaženje predrasuda i sukoba kroz međusobno učenje.
2. Promicanje zajedničkih vrijednosti čovječanstva – mir, razvoj, pravednost, demokracija i sloboda univerzalne su težnje naroda; različite civilizacije trebaju te vrijednosti tumačiti otvoreno, bez nametanja vlastitih modela drugima.
3. Cijeniti nasljeđe i inovaciju civilizacija – naglasak na kreativnoj transformaciji i inovativnom razvoju tradicionalnih kultura u procesu modernizacije.
4. Jačanje međunarodne kulturne i humanitarne razmjene – ljudi su najbolji nositelji dijaloga među civilizacijama; kroz prijateljsku interakciju i suradnju moguće je prevladati nesporazume i potaknuti skladan suživot različitih civilizacija.
Globalna inicijativa za upravljanje: Usmjeravanje reforme globalnog sustava upravljanja
“Dok ne postoji pravednost i jednakost, politika moći će prevladavati”. Prije osam desetljeća osnovani su Ujedinjeni narodi, otvarajući novo poglavlje globalnog upravljanja. Danas, 80 godina kasnije, svijet ponovno ulazi u razdoblje turbulencija i promjena, a globalno upravljanje nalazi se na prekretnici.
Kao odgovor, Kina je predložila i aktivno promiče Globalnu inicijativu za upravljanje, naglašavajući potrebu da se globalni izazovi rješavaju kroz opsežne konzultacije, zajednički doprinos i dijeljene koristi, te da međunarodna pravila pišu i održavaju sve zemlje zajedno. Kina se zalaže za pravedan i uređen multipolarni svijet, protivi se hegemoniji i politici sile te promiče inovacije u području međunarodnog prava.
Zajedno s 32 druge zemlje Kina je osnovala Međunarodni institut za medijaciju, koji nudi nove mogućnosti za mirno rješavanje međunarodnih sporova. Jačanjem suradnje među zemljama Globalnog juga, Kina predvodi visokokvalitetni razvoj suradnje unutar “Proširenog BRICS-a”, gradi Šangajsku organizaciju za suradnju (SCO) u najveću regionalnu međunarodnu organizaciju po teritoriju i stanovništvu te promiče otvorenu i uključivu suradnju Globalnog juga, objavljujući osam mjera potpore toj suradnji.
Kroz izgradnju zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva, napredovanje četiri globalne inicijative i zajednički razvoj Inicijative Pojas i put, Kina je predana suradnji sa svim zemljama kako bi svijet usmjerila prema svjetlijoj budućnosti mira, sigurnosti, prosperiteta i napretka.
