Još jedna neutemeljena kaznena prijava uručena je novinaru i uredniku Vedranu Morinu samo zato jer je radio svoj posao propitujući nepravilnosti u radu nezakonitog skloništa za pse u Skradniku, vlasnice Anice Pribanić, koju Državno odvjetništvo u Karlovcu istražuje zbog izvlačenja više od 240.000 eura iz nezakonite udruge “Šapa u srcu” (više OVDJE).
Novu prijavu za navodno “nametljivo ponašanje”, po već iskušanom obrascu, podnijela je Petra Mihelčić, veterinarka iz Ogulina i vlasnica PETVET obrta za veterinarsku djelatnost.
Povod prijavi bila su dva novinarska pitanja na koja nikad nije odgovorila, dok je zbog iznimno velikog interesa javnosti na portalu XPress.hr objavljena njezina prepiska u kojoj potvrđuje da je u ambulantu zaprimila psa za kojeg tvrdi da je bio zaražen parvovirusom. Riječ je o psu kojeg je dala udomiti Anica Pribanić, a nakon što je nesretna životinja uginula krivnju je – uz otvorene prijetnje i javnu hajku – prebacila na udomitelja.
Zanimljivo, u dva teksta koja otkrivaju cijelu priču niti jednom nije spomenuto ime veterinarke Mihelčić, iako postoje indicije da je riječ o bliskoj suradnici Anice Pribanić – indicije koje otvaraju niz sumnji, uključujući i moguće izvlačenje novca iz nezakonite udruge.
Koordinirane prijave kao sredstvo pritiska
Sve učestalija praksa podnošenja kaznenih prijava protiv novinara zbog “nametljivog ponašanja” otvara ozbiljno pitanje zlouporabe pravnih mehanizama radi stvaranja pritiska na novinare. U ovakvim slučajevima prijava se nerijetko koristi kao instrument odvraćanja i zastrašivanja – ne zbog stvarnog protupravnog ponašanja, nego zbog činjenice da novinar postavlja pitanja od javnog interesa.
Primarni cilj takvih prijava jest onemogućiti novinaru da postavlja pitanja te usporiti njegovo istraživanje sve dok traje kazneni postupak. Dok je protiv njega otvoren postupak, novinar mora davati izjave policiji, sudjelovati u provjerama i suočavati se s konstantnim pravnim pritiskom, što značajno otežava rad na temama koje razotkrivaju nepravilnosti.
Drugim riječima: ovakve prijave služe tome da se pozornost skrene sa sumnji u nezakonitosti — i usmjeri na onoga tko ih otkriva.
Anica Pribanić pod istragom zbog sumnje na pronevjeru donacija, 242 tisuće eura potrošila na sebe
Svjesnost uloge novinara
Kao veterinar i stručna osoba, Mihelčić je morala biti svjesna da je posao novinara istražiti, postavljati pitanja i informirati javnost o potencijalnim nepravilnostima. Umjesto da na temelju svojih saznanja surađuje s institucijama i prijavi nezakonite radnje skloništa, odabrala je podnijeti kaznenu prijavu protiv novinara koji je svoj posao obavljao u interesu javnosti.
Ovakav potez dodatno ističe problem koordiniranih prijava kao sredstva pritiska na medije i pokušaja ograničavanja javnog nadzora.
Može li veterinarka ostati bez licence?
U svjetlu novih informacija nameće se pitanje postoji li mogućnost da veterinarske institucije pokrenu stegovni postupak protiv Petre Mihelčić i može li zbog svega ostati bez profesionalne licence. Odgovor glasi: da, moguće je, ali pod određenim uvjetima.
1. Neprijavljivanje zarazne bolesti: Zakon strogo obvezuje veterinare da svaku sumnju na zaraznu bolest, uključujući parvovirus, odmah prijave nadležnoj veterinarskoj inspekciji. Ako se dokaže da bolest nije prijavljena, radi se o ozbiljnoj povredi profesionalne dužnosti.
2. Suradnja s neregistriranim skloništem: Ako se utvrdi da je surađivala s neregistriranim skloništem koje vodi Anica Pribanić, bez da je takvu aktivnost prijavila, riječ je o propustu koji može dovesti do disciplinskih mjera.
3. Profesionalna etika i stegovna odgovornost: Podnošenje prijave protiv novinara kako bi se uklonio pritisak javnosti ne predstavlja kazneno djelo, osim ako je ona lažna, te je indikator neetičnog ponašanja što može dodatno opteretiti profesionalni status veterinarke pred nadležnim tijelima.
U konačnici, Hrvatska veterinarska komora i inspekcija imaju ovlasti pokrenuti stegovni postupak, nadzor rada i dokumentacije, privremenu ili trajnu zabranu obavljanja veterinarske djelatnosti u težim slučajevima. S obzirom na težinu sumnji i snažan interes javnosti, vrlo je izvjesno da se ovaj slučaj neće moći ignorirati.
Naš cilj: Transparentno rasvjetljavanje svih okolnosti
U trenutku kada se razotkrivaju ozbiljne nepravilnosti u radu neregistriranog skloništa te sumnje na financijske malverzacije, reakcija ne bi smjela biti ušutkivanje novinara nego transparentno rasvjetljavanje svih okolnosti. Podnošenje kaznene prijave protiv novinara zato što je postavio pitanja – a pritom otkrio potencijalno zataškavanje zarazne bolesti i povezanost s nezakonitim radom – predstavlja pokušaj skretanja pozornosti sa stvarnog problema.
Javni interes u ovakvim slučajevima ne smije se gušiti, a institucije su dužne reagirati na svaku indiciju profesionalne povrede, osobito kada je riječ o zdravlju životinja, javnom zdravlju i financijskim nepravilnostima.
Ovaj slučaj još jednom pokazuje koliko je važno štititi novinare koji rade svoj posao – i još važnije, zašto je nužno razotkrivati one koji nastoje izbjeći odgovornost.
Prethodne prijave odbačene
Za kraj podsjećamo da su dvije kaznene prijave također za “nametljivo ponašanje”, koje su ranije ove godine podnijele Anica Pribanić i Nikolina Moslavac – odbačene. Stoga su protiv istih osoba podnesene kaznene prijave za lažno prijavljivanje kaznenog djela. Ne sumnjamo da će se isti obrazac i ovaj put primijeniti.
