Stranka Javno Dobro upozorava da se u javnim anketama rejtinga političkih stranaka ne objavljuju stvarna pitanja postavljena ispitanicima te da se u ponuđenim odgovorima izostavljaju stranke koje su sudjelovale na izborima, uključujući njih same.
Na temelju dojave anketirane osobe tvrde da u najnovijoj IPSOS-ovoj anketi nije bila ponuđena mogućnost odabira njihove stranke, iako su sudjelovali na parlamentarnim, europskim i lokalnim izborima. Smatraju da takvo selektivno navođenje opcija dovodi u pitanje vjerodostojnost anketa, prikriva naručitelje istraživanja i služi održavanju postojećeg odnosa političkih snaga te sužavanju prostora za nove stranke i politike.
Reagiranje stranke Javno Dobro upućeno Državnom izbornom povjerenstvu, predsjedniku Ustavnog suda i Gongu prenosimo u cijelosti.
“Uskoro će svi mediji objaviti rezultate najnovijih anketa političkog rejtinga stranaka koji će, kao i svaki mjesec objaviti trenutni skor dobijenih glasova u postotku na temelju stotinu ili nekoliko stotina ispitanika. Pitanje koje su postavili ”uzorku” nećemo nigdje vidjeti objavljeno. Zašto?
Pred nekoliko dana stranci Javno Dobro stigla je informacija od anketirane osobe u najnovijoj mjesečnoj anketi agencije IPSOS, u kojoj, kako kaže, nije mogla učestvovati zbog načina anketiranja. Pitanja su glasila:
Za koga ste glasali na prošlim izborima? Za koga bi glasali da su izbori danas?
Pitanja sama po sebi neosporna, no ponuđeni odgovori nisu uključili mogućnost davanja glasa stranci Javno Dobro makar je, bar u Splitu, gdje se anketirana nalazi stranka Javno Dobro učestvovala na parlamentarnim izborima 2024. u nekoliko izbornih jedinica, među kojima je svakako bila Splitskodalmatinska, X. izborna jedinica. Pored tih izbora Javno Dobro istaklo je kandidaturu na Europskim izborima 2024. te na Lokalnim izborima 2025. Čini se dovoljno, bez obzira na rezultat izbora mlade stranke da bi ona bila uvrštena među ponuđe odgovore u anketi o popularnosti stranaka agencije IPSOS za mjesec listopad ili studeni 2025. No nije tako, bar ne u anketama koje se rade za naručitelja, koji jednako kao i pitanje uvijek ostaje nepoznat pri objavi rezultata.
Koliko su ankete s ciljanom redukcijom u ponuđenim odgovorima vjerodostojne?
Čini nam se kako ”vjerodostojnost” IPSOS-ovih anketa nije cilj ankete jer to pitanje izgleda nitko ne razmatra. Zato se, valjda, u medijima koji prenose ni ne objavljuju postavljena pitanja, što bi svako objektivno izvještavanje o rezultatima ankete trebalo sadržavati. Iz svega toga nije nego za zaključiti kako je cilj tih anketa održati postojeće stanje, održati postojeće opcije na sve moguće načine u otprilike jednakom rasponu snaga kao do sad bez dodatnih konkurencija. No ipak, kako stvari stoje, izgleda nam izgledno da se kao najveći cilj svih ovakvih anketa postavilo ”održanje stranke” i ”poznatih neprijatelja”, ako već nije moguće poboljšanje rejtinga naručitelja ankete. Onoga koji je posao anketiranja platio. One stranke koja će još nekoliko puta platiti da bi bila izlistana u anketi. I da ne bi imala neku novu konkurenciju na političkoj sceni.
Pitali smo IPSOS zašto stranka Javno Dobro nije dana kao mogući odgovor na pitanje ”za koga ste glasali” jednako kao i na pitanje ”za koga bi danas glasali”. Pitanje smo postavili pismenim putem, ali još uvijek nismo dobili odgovor. Kako smo paralelno nazvali IPSOS te u telefonskom razgovoru pokušali dokučiti njihove razloge i volju za ispravkom ponuđenih odgovora u budućnosti obavješteni smo da su u ponuđenim odgovorima stranke koje su se kandidirale na parlamentarnim izborima. Pošto nije teško pregledati kandidate prošlih parlamentarnih izbora upozorili smo ih na ”grešku”. Na što smo dobili odgovor da onda vjerojatno nismo ostvarili mandat pa nas nema u anketi. Da nismo ostvarili mandat neosporno je, no da zbog toga ne postojimo kao stranka navedena u anketama govori više o anketama i cilju anketa nego o bilo čemu drugom. Kao i o agenciji koja nije voljna mijenjati ”svoja” pravila.
Koji je cilj ovako koncipiranih, naručenih anketa javnog mijenja o popularnosti političkih stranaka?
Razumno je zaključiti kako bi najvažniji cilj bio ”cementiranje postojećeg stanja” i ”raspodjele političkih dobara” uz sklapanje novih poslova s onima koji imaju ”sredstva” koje stranke dobijaju za osvojene mandate. No ono što je puno veći problem od ne-nastanka nekih novih političkih opcija i javnih politika, novih ljudi, ma koje god to i koji god to bili je ”gubljenje svake nade” među biračima da postoji drugačije, da postoji bolje jer nema ”nikog” osim onih koji već jesu ”zauzeli” pozicije i pripadajuća sredstva.
Posljedice ovako koncipiranih, tendencioznih anketa su dalekosežne i rezultiraju slabom izlaznošću na izborima, jer ovakve ankete nisu od jučer, ni od prekjučer već bar desetak godina pravilo. Posebno u zadnjem mjesecu pred izbore.
Ankete rejtinga političkih stranaka stoga u današnjoj koncepciji i načinu medijske prezentacije umjesto istraživanja popularnosti političkih opcija imaju za glavni cilj kreiranje političkih rejtinga stranaka i cementiranje postojećeg stanja. Stvar oko koje vrijedi pokrenuti široku raspravu u civilnom društvu jer ”neovisne agencije” stvaraju izborne rezultate anketama, no što je još gore, ubijaju svaku volju građanima da mogu mijenjati ”stvari” na izborima.
Premanentno tendenciozne ankete pomažu biranje političkog vodstva države ne-biranjem. Sustavno rade na uništavanju samog smisla demokracije koja bi se trebala očitovati bar kroz donekle poštene ankete da bi imali poštene izbore.
Stoga, gore ne-može. Ili može, jer sljedeći izbori mogli bi imati još manju izlaznost onih kojima egzistencija ne ovisi o ”main-stream” politikama, a takvih je bar dvije trećine birača u Hrvatskoj koji biraju 92,70% saborskih zastupnika.
Na 7,3% izabranih ankete ne utječu, jer upravo toliko mandata, zna se, otpada na XI. i XII. izbornu jedinicu, dijasporu i manjince za koje s razlogom svi unaprijed pretpostavljamo kome će pripasti i čiju će interesnu politiku zastupati. Jer izborna pravila tome i služe, zar ne?”
