Kad god otvorimo pitanje zaštite pasa u Hrvatskoj, često se suočavamo s govorom mržnje, lažnim optužbama, uvredama i prijetnjama koje dolaze od tzv. psećih fanatika, odnosno anarhističkih skupina. Pojam anarhije (od grč. anarchia – bez vladara) označava stanje bezvlađa i odsutnosti zakona te se nerijetko poistovjećuje s kaosom.
Zbog takvih pojedinaca, koje na nas sustavno huškaju poznate horderice, prisiljeni smo sporne komentare arhivirati te ih prosljeđivati policiji i Državnom odvjetništvu na daljnje postupanje. Primjere posebno zlonamjernih i prijetećih poruka izdvojili smo i objavili na sljedećem LINKU.
Govor mržnje predstavlja izražavanje mrzilačkih i/ili uvredljivih sadržaja, kojima se izražava, zagovara ili potiče mržnja, diskriminacija ili nasilje, ili koji izruguju, omalovažavaju, ponižavaju, dehumaniziraju ili obezvređuju. Takav mrzilački govor mora biti usmjeren protiv određenih ciljanih društvenih skupina, u našem slučaju novinara.
Svrha je govora mržnje poniziti, difamirati, zastrašiti, diskriminirati, ušutkati, izolirati, napasti određenu ciljanu skupinu i njene pripadnike. Istovremeno se tim govorom želi homogenizirati i mobilizirati određene mrzilačke skupine koje zastupaju takve ideje, kao i pridobiti za njih nove sljedbenike.
Hrvatski propisi
Ustav Republike Hrvatske člankom 39. propisuje da je zabranjeno i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.
Kazneni zakon člankom 325. zabranjuje javno (putem medija, na javnom skupu ili na drugi način) poticanje na nasilje i mržnju prema skupini ljudi ili pripadniku te skupine zbog rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili drugih osobina. Zabranjeno je učiniti dostupnim javnosti letke, slike i druge materijale kojima se poziva na takvo nasilje ili mržnju. Zapriječena je kazna do tri godine zatvora.
Nadalje, Kazneni zakon definira (čl.87.t.21.) da se zločinom iz mržnje smatra bilo koje kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje smatra se otegotnom okolnosti, ako Zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje. Tako će se kazneno djelo uvrede, teškog sramoćenja ili klevete smatrati zločinom iz mržnje ako je počinjeno zbog nekog od spomenutih rasističkih razloga.
Zakon o suzbijanju diskriminacije definira da se uznemiravanjem smatra svako neželjeno ponašanje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, a uzrokovano je rasnom ili etničkom pripadnosti, bojom kože, spolom, jezikom, vjerom, političkim ili drugim uvjerenjem, nacionalnim ili socijalnim podrijetlom, imovnim stanjem, članstvom u sindikatu, obrazovanjem, društvenim položajem, bračnim ili obiteljskim statusom, dobi, zdravstvenim stanjem, invaliditetom, genetskim nasljeđem, rodnim identitetom, izražavanjem ili spolnom orijentacijom. Govor mržnje svakako spada među takva protupravna, diskriminatorna postupanja.
Zakon o medijima zabranjuje poticanje ili veličanje nacionalne, rasne, vjerske, spolne ili druge neravnopravnosti ili neravnopravnosti na temelju spolne orijentacije, te izazivanje nacionalnog, rasnog, vjerskog, spolnog ili drugog neprijateljstva i nesnošljivosti, kao i poticanje na nasilje i rat (čl.3.st.4.).
Zakon o elektroničkim medijima propisuje da u audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na nekoj od diskriminatornih osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije, kao ni antisemitizam, ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima (čl.12.st.2.). U slučaju nepoštivanja ove zakonske odredbe, Vijeće za elektroničke medije ovlašteno je nakladniku izreći opomenu (čl.69.st.1.al.6.), a ako pružatelj medijskih usluga i nakon treće opomene izrečene u prethodnih 12 mjeseci postupa suprotno Zakonu, Vijeće mu može privremeno ili trajno oduzeti koncesiju.
Izvori:
Vesna Alaburić, Važnost suzbijanja govora mržnje u medijima, Novinarstvo u javnom interesu
