Predstavnica Udruge gradova za Novu TV upozorila je na nedostatne financijske i kadrovske kapacitete jedinica lokalne samouprave za rješavanje problema napuštenih životinja i ilegalnih azila. No, iz inicijative Animal Alliance Hrvatska (AAH) poručuju da takav pristup promašuje suštinu problema.
Kako ističu, ključ nije u posljedicama, već u dugogodišnjem neprovođenju Zakona o zaštiti životinja – prije svega izostanku sustavne kontrole mikročipiranja pasa, nedovoljnom poticanju kastracije te neodgovornom vlasništvu. Upravo zbog toga, upozoravaju, lokalne jedinice danas snose sve veći financijski teret zbrinjavanja napuštenih životinja, dok se problem kontinuirano produbljuje.
Osvrt Inicijative AAH prenosimo u nastavku, u cijelosti.
“Predstavnica Udruge gradova jučer je gostovala u emisiji Poziv i navela da mnoge jls nisu dovoljno financijski jake niti kadrovski kapacitirane da bi se uhvatile u koštac s problemom napuštenih životinja i širenjem ilegalnih azila.
Mi ćemo se u ovom tekstu umjesto na posljedice osvrnuti na uzroke problema.
Pitanje koje postavljamo predstavnici Udruge gradova odnosno Zajednici općina kao i svim jls-ovima glasi: Zakonom o zaštiti životinja propisano je da su sve jedinice lokalne samouprave do 30.06.2018.godine morale izvršiti kontrolu mikročipiranja svih pasa obilaskom svih kućanstava. Zbog čega ogroman postotak njih to nikad nije učinio? Ukoliko jls nema dovoljno komunalnih redara uvijek može sklopiti ugovor o djelu sa studentima, ugovor sa tvrtkama za deratizaciju ili veterinarskim organizacijama. U konačnici, ukoliko nemaju zaposlenog komunalnog redara, mogu sklopiti ugovor sa susjednom jls koja ga ima pa on može izvršiti kontrolu mikročipiranja na njihovom području.
Mogućnosti su razne i nema opravdanja.
Da su to učinili, mikročipirani psi zatečeni bez nadzora na javnoj površini, ne bi bili problem jls-ova nego vlasnika koji bi bili prekršajno sankcionirani i na taj način punili proračun jls-ova. S obzirom da jls-ovi nisu proveli kontrolu mikročipiranja, na svojim područjima imaju ogroman broj neoznačenih pasa za čije zbrinjavanje prema Zakonu moraju izdvajati financijska sredstva.
Zaista nam nije jasno odakle predstavnici brojka od 10000 eura po psu? Iznosi se kreću od 120 eura pa do 1000 eura mjesečno. Sve jedinice lokalne samouprave putem javne nabave izabiru najjeftinijeg ponuđača tj. sklonište jer im je u interesu izdvajati što manje financijskih sredstava za zbrinjavanje nezbrinutih životinja.
Dakle, prvi korak pri smanjenju broja napuštenih životinja je sustavna kontrola mikročipiranja, a nakon toga financiranje kastracije slobodnoživućih mačaka i (su)financiranje kastracije vlasničkih pasa i mačaka, dakle rješavanje uzroka problema, a to su neodgovorni vlasnici koji svoje životinje izbacuju na cestu, nečipirane i nekastrirane.
Sustavnom provedbom Zakona o zaštiti životinja u svim jls-ovima smanjio bi se uzrok problema, a ne da se stalno moraju rješavati posljedice.
Također, mnogi jls-ovi ne žele provoditi zakonske odredbe, nedavno smo DIRH-u podnijeli prijavu protiv jls-a čiji komunalni redar po pozivu građana nije želio izaći na teren, niti izdati nalog za zbrinjavanje pasa u skloništu s kojim ta jls ima sklopljen ugovor već je nalazniku rekao neka ih ostavi gdje ih je našao, a našao ih je na prometnoj cesti na kojoj su mu doslovno izletjeli ispred automobila. Operater 112 je tom istom nalazniku rekao neka pse odveze u drugu općinu?!
Nedavno smo podnijeli prijavu i protiv jls-a čiji komunalni redar pri izlasku u nadzor zaključuje da je pas koji se danima nalazi nezbrinut na javnoj površini vlasnički jer ga jedan gospodin iz samilosti nahrani kad ga vidi. Po njemu, čim ga nahrani, njegov je. Pogađate, komunalac nije provjerio je li pas mikročipiran i nije dao nalog za smještaj u sklonište s kojim ta jls ima potpisan ugovor.
Idemo dalje, veterinarska inspekcija provodi nadzor nad provedbom Zakona o zaštiti životinja u jsl-ovima, kao i nad skloništima za nezbrinute životinje.
U skloništu As eko postupala je veterinarska inspekcija koja je pronašla niz nepravilnosti i utvrdila niz prekršaja te podnijela prekršajne prijave, a direktor skloništa, Damir Vrvilo, na komentar novinarke iz tv priloga o fotografijama pasa u užasnom stanju, bez da trepne izjavljuje da umjetna inteligencija danas može svašta i da ih je inspekcija kaznila zbog administrativnih propusta i jer nisu imali agregat! Toliku količinu bešćutnosti i bahatosti dugo nismo vidjeli.
Još uvijek čekamo rezime u vezi kaznenih prijava, ali sklonište je, dok još uvijek nadzor veterinarske inspekcije nije završen, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva poslalo zahtjev za povećanjem kapaciteta i Vrvilo potvrđuje da su oni zapravo već izgradili taj novi dio koji je u funkciji još od 2020. godine, doduše bez dozvole navedenog Ministarstva, dakle nelegalno!
I onda se svi mi pitamo kako je sve to uopće moguće? Moguće je jer u lancu sve kreće od neodgovornih vlasnika koji izbacuju životinje, nastavlja se sa jls-ovima koji ne provode kontrole mikročipiranja, ne (su)financiraju kastracije i izbjegavaju zbrinjavati nezbrinute životinje, s veterinarskom inspekcijom koja često ne kažnjava niti zlostavljače životinja niti jls-ove, s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje uopće razmatra zahtjev za proširenjem kapaciteta skloništu koje je već godinama prijavljivano zbog niza nepravilnosti pa mi šaljemo dopise i ukazujemo na nelogičnosti itd. itd.
Svima koje smo nabrojali (osim neodgovornim vlasnicima koji su glavni i osnovni uzrok problema) bi kroz provedbu Zakona o zaštiti životinja cilj trebao biti zatvaranje skloništa, a ne otvaranje novih jer otvaranje novih potvrđuje da su zakoni i propisi samo slovo na papiru, da smo kao država podbacili i da se broj nezbrinutih životinja itekako povećava umjesto da se smanjuje.
I što ćemo na kraju dobiti? Povratak KILL skloništa! Na žalost, nije da se to već naveliko ne zaziva u krugovima koji o tome odlučuju.
Ilegalni azili? Oni su posljedica svega ovoga.
Za kraj, direktor As eka izjavljuje da su psi bolesni i mršavi jer su takvi već došli kod njih, pa ga evo pitamo kako bi objasnio činjenicu da je ovaj pas na fotografiji u As eko ušao s dva oka, a kod njih je ostao bez jednog? Je li i ovo umjetna inteligencija na djelu?
Kako biste se i vi uvjerili da najveći krimen registriranog skloništa As eko nije nedostatak agregata, u nastavku donosimo popis što je sve u provedenim inspekcijskim nadzorima do sada utvrđeno (preuzeto od RTL Danas):
“-zaprimanje pasa iznad odobrenog kapaciteta skloništa;
-nepoštivanje biosigurnosnih mjera;
-da prikazani standardni operativni postupci, a kojima se postiže jednoobraznost izvođenja postupaka u skloništu, u cilju osiguranja zdravlje i dobrobit životinja nisu zadovoljavajući,
-ne navođenje osobe odgovorne za osiguranje zdravlja i dobrobiti životinja;
-da nisu prikazani dokazi da osobe koje rade u skloništu nisu pravomoćno osuđene za djela zanemarivanja, zlostavljanja, mučenja i ubijanja životinja, kao ni da protiv njih za ista djela nije u tijeku sudski postupak;
-nisu za sve životinje prikazani dokazi/evidencije da osoblje nadziranog skloništa najmanje dva puta dnevno provjerava opće stanje životinja te da utvrđene promjene upisuju u karton životinje i po potrebi izvijeste veterinara, o čemu se ne vodi evidencija.
Sve navedeno u suprotnosti je sa čl. 61. st. 7. Zakona o zaštiti životinja, a što je kažnjivo čl. 87. st. 1. Zakona o zaštiti životinja. Propisana kazna za pravnu osobu je od 1.327,27 do 2.654,58 Eura te za odgovornu osobu u pravnoj od 663,65 do 1.327,31 Eura.
Nadalje, nadzorima je utvrđeno da svim psima nije osigurana veterinarsko-zdravstvena zaštita; što je u suprotnosti s čl. 64.st. 2. t. 1. Zakona o zaštiti životinja, a što je kažnjivo čl. 86. st. 1. t. 73. Zakona o zaštiti životinja. Propisana kazna za pravnu osobu je od 3.981,94 do 6.636,58 Eura te za odgovornu osobu u pravnoj od 1.327,27 do 2.654,63 Eura.
Također pronađeni su psi koji nisu označeni mikročipom u roku od 10 dana od dolaska u sklonište što je u suprotnosti s čl. 64.st. 2. t. 2 Zakona o zaštiti životinja, a što je kažnjivo člankom 86. stavak 1. točka 74. Zakona o zaštiti životinja. Propisana kazna za pravnu osobu je od 3.981,94 do 6.636,58 Eura i za odgovornu osobu u pravnoj od 1.327,27 do 2.654,63 Eura.
Napominjemo kako je veterinarska inspekcija Državnog inspektorata i u skloništu u prethodnom razdoblju obavila više inspekcijskih nadzora. Konkretno, u od 2020. godine do kraja 2025. godine obavljeno je 14 inspekcijskih nadzora. Temeljem provedenih inspekcijskih nadzora utvrđeno je 13 nepravilnosti, a koje su se odnosile na to da sklonište:
– nije izvršilo upis opasnog psa u rubriku OPASAN PAS
– istoga nije prijavio Hrvatskom kinološkom savezu,
– odmah po primitku prijave o izgubljenoj ili napuštenoj životinji nije izvršio upis podataka u Jedinstveni informacijski centar
– naknadno zaprimljeni podatci o izgubljenoj ili napuštenoj životinji nije evidentiralo u Jedinstveni informacijski centar najkasnije slijedeći radni dan
– nije popunio potrebnu evidenciju koja se vodi u skloništu o podacima o zaprimljenom psu
– i jedna nesukladnosti se odnosile na infrastrukturu skloništa”, poručili su iz Državnog inspektorata”.
Još uvijek čekamo rezime u vezi kaznenih prijava”, navode.
Animal Alliance Hrvatska (AAH) je građanska inicijativa kojoj je cilj ujedinjeno djelovanje u promicanju i zaštiti prava i dobrobiti životinja.
