Nekoliko obitelji u karlovačkom naselju Brodarci ostalo je bez jedinoga kolnog i pješačkog pristupa svojim kućama nakon što su na trasi puta izgrađeni betonski zidovi i postavljene prepreke. Grad Karlovac tvrdi da put nije u njegovu vlasništvu, iako se u gradskom registru vodi kao Brodarci – odvojak I.
Dok se na terenu pravna država povlači pred privatnim zidom, Grad sada najavljuje mogućnost brisanja ceste s popisa. Istovremeno, ostaje nejasno je li ikada utvrđena zakonitost fizičkog zatvaranja puta i štiti li se ovdje javni interes.
Prema dokumentaciji kojom raspolaže XPress.hr, nekoliko je obitelji zbog betonskih zidova i drugih prepreka na toj lokaciji ostalo odsječeno od svijeta. Spor se dodatno zakomplicirao tijekom nove katastarske izmjere, kada se ponovno otvorilo pitanje evidentiranja trase kao nerazvrstane ceste, a službeni odgovori Grada Karlovca umjesto rješenja nude administrativni uzmak.
Grad: “Put se nalazi u registru, ali nije naš”
U odgovoru dostavljenom XPressu, Grad Karlovac navodi da je nakon provedbe novoga katastarskog premjera poduzeo službene radnje povezane s uređenjem statusa predmetnih površina.
Dana 23. srpnja 2026. godine ovlašteni predstavnik Grada sudjelovao je pred Državnom geodetskom upravom, Područnim uredom za katastar Karlovac, u postupku povodom prigovora koji se odnosio na evidentiranje predmetnih čestica kao nerazvrstane ceste. Grad pritom ističe da tijekom predočavanja podataka katastarske izmjere uopće nije bio uključen kao stranka u postupku.
Kontradiktoran stav
U svojem očitovanju Grad tvrdi da sporni put nije nerazvrstana cesta u njegovu vlasništvu, navodeći da predmetni dio nikada nije održavao, da nema prometne opreme, signalizacije ni javne rasvjete te da Grad nikada nije bio upisan kao vlasnik predmetnih katastarskih čestica.
Međutim, u istom odgovoru Grad potvrđuje da se put nalazi u Registru nerazvrstanih cesta pod nazivom Brodarci – odvojak I.
Upravo je u tome srž problema jer evidencija puta u gradskom registru i njegov neuređeni vlasnički status nisu isto pitanje. Grad tvrdi da se sama činjenica upisa u Registar ne može automatski izjednačiti s upisom vlasništva Grada u zemljišnim knjigama. No, opravdano se postavlja pitanje – što je Grad poduzeo kako bi se taj status razjasnio i kako bi se utvrdilo je li fizičko zatvaranje trase uopće bilo zakonito?
Ograda i zid kao ‘nesavladiva’ prepreka za geodete
Posebno je zanimljiv dio odgovora u kojem Grad objašnjava da je trenutačni izgled puta takav da ga smatra nemogućim evidentirati kao cestu jer se na početku nalaze privatna ograda i zid, dok je ograda postavljena i oko k.č.br. 786, k.o. Velika Jelsa. Prema gradskom očitovanju, geodeti zbog tih prepreka ne mogu fizički pristupiti trasi i provesti upis.
Time je Grad objasnio zašto se postupak evidentiranja ne može provesti u postojećim okolnostima. Međutim, kapitulacija pred ogradom ne razjašnjava ključne stvari – tko je postavio ogradu i zid, kada su postavljeni, na temelju kojeg prava ili akta te je li ikada ispitana zakonitost takvog postupanja?
To je osobito važno jer je Gradu još 2024. godine podnesena prijava zbog navodnog zaposjedanja i fizičkog zaprječivanja trase puta. U prijavi se upozoravalo na betonski zid, ogradu i onemogućavanje pristupa te se tražilo hitno postupanje komunalnog redarstva.
Grad je u ranijem odgovoru od 13. studenoga 2024. naveo da je komunalno redarstvo izašlo na teren, ali i da je status puta sporan, da Grad nije poduzeo daljnje radnje za upis u svoje vlasništvo te da se između mještana vodi privatno-pravni spor.
Iz dostupne dokumentacije nije moguće zaključiti da je Grad utvrdio tko je postavio prepreke i na temelju čega. Nije razjašnjeno ni je li proveden nadzor kojim bi se utvrdilo nalaze li se zid i ograda na trasi evidentiranoj u Registru te postoje li za njih potrebna odobrenja.
Što kaže Zakon o cestama, a što radi Grad?
Zakon o cestama nerazvrstane ceste definira prema njihovoj namjeni i korištenju, među ostalim obuhvaćajući pristupne ceste do stambenih i drugih građevina. Isti zakon navodi dijelove koji mogu činiti nerazvrstanu cestu, uključujući cestovnu građevinu, pripadajuće zemljište i prometnu opremu.
Iz tih odredbi nigdje ne proizlazi da svaka nerazvrstana cesta mora imati javnu rasvjetu ili prometnu signalizaciju kako bi se smatrala cestom. Stoga se postavlja pitanje na temelju kojih konkretnih pravnih i činjeničnih okolnosti Grad izostanak tih elemenata uzima kao krunski argument za svoj zaključak o statusu puta.
Nadalje, opet isti Zakon propisuje da se nerazvrstanoj cesti može ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi samo kada je trajno prestala potreba za njezinim korištenjem. Odluku o tome donosi isključivo predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave – Gradsko vijeće.
Upravo je zato sumnjivo ono što Grad navodi u najnovijem odgovoru – odluka kojom bi Brodarci – odvojak I prestao imati status nerazvrstane ceste, odnosno javnog dobra, nalazi se u postupku izmjena i dopuna, a njezino je donošenje izgledno tijekom sljedeće godine.
Drugim riječima, Grad priznaje da odluka o mogućem uklanjanju puta s popisa još uvijek nije donesena, dok istodobno na terenu već zastupa stajalište da taj put nije nerazvrstana cesta u njegovu vlasništvu. To zahtijeva precizno objašnjenje – kako je moguće da se fizička prepreka na terenu tretira kao gotova stvar i razlog zbog kojeg se problem više ne može riješiti?
Otvorena pitanja
Odgovor Grada ostavlja javnost bez odgovora na ključna pitanja: Jesu li prepreke izgrađene na trasi koja se vodi u Registru nerazvrstanih cesta? Je li komunalno redarstvo provelo nadzor njihove zakonitosti i ako su nezakonite, zašto nisu uklonjene? Ako se smatraju zakonitima, kako privatna ograda može fizički onemogućiti korištenje trase evidentirane kao javni put? Na temelju čega Grad zaključuje da je prestala potreba za korištenjem puta ako su upravo te (sporne) prepreke nasilno onemogućile njegovu uporabu?
Također ostaje nejasno zašto je gradska uprava propustila svoju zakonsku dužnost iz 2012. godine kada su sve nerazvrstane ceste trebale biti upisane u registar i je li ikada utvrdila zakonitost fizičkog zatvaranja puta.
Cjelovit odgovor Grada Karlovca:
“Grad Karlovac je nakon provedbe novog katastarskog premjera poduzeo službene radnje vezane uz uređenje statusa predmetnih površina.
Dana 23. srpnja 2026. godine ovlašteni predstavnik Grada Karlovca sudjelovao je pred Državnom geodetskom upravom, Područnim uredom za katastar Karlovac, u postupku povodom prigovora vezanog uz rješavanje dijela Brodaraca, odnosno, evidentiranje predmetnih katastarskih čestica kao nerazvrstane ceste.
Grad Karlovac za predmetne katastarske čestice nije bio uključen kao stranka u postupku prilikom predočavanja podataka katastarske izmjere.
U navedenom postupku Grad Karlovac iznio je svoje očitovanje o činjeničnom i pravnom statusu predmetne površine te o mogućnostima njezina evidentiranja kao nerazvrstane ceste.
Taj put nije nerazvrstana cesta u vlasništvu Grada Karlovac: Grad Karlovac ne održava niti je održavao taj dio, nema prometne opreme i signalizacije, nema javne rasvjete i sl. Trenutni izgled puta je takav da je i nemoguće da bude cesta jer je privatna ograda i zid na početku istog, kao i ograda oko k.č.br. 786, k.o. Velika Jelsa.
Znači, nije moguće da geodeti provedu upis ceste jer fizički ne mogu preko ograde.
To što se ista nalazi u registru, ne znači da se automatski može upisati na ime vlasnika Grad Karlovac, odnosno, javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Karlovca. Da bi Grad Karlovac mogao provesti upis cesta, ista mora prvo biti u registru nerazvrstanih cesta, a tek potom se može izraditi elaborat za upis.
Grad nikada nije bio upisan kao vlasnik tih čestica niti ih je održavao, a put prolazi preko privatnih parcela oko kojih mještani vode privatno-pravne sporove.
Odluka, kojom bi Brodarci – odvojak I prestao imati status nerazvrstane ceste, odnosno, javnog dobra je, uz niz drugih, u postupku izmjena i dopuna. Izgledno vrijeme je sljedeća godina, čime se, ako tako bude odlučeno, ne bi nalazio na popisu, odnosno, u registru” navode iz Upravnog odjela za poslove gradonačelnika.
