Ministarstvo zdravstva danas je, uoči javnog savjetovanja, predstavilo Nacrt izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe, čiji je cilj ravnomjernija dostupnost zdravstvene zaštite u cijeloj Hrvatskoj.
Na predstavljanju su govorili ministrica zdravstva Irena Hrstić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Zvonimir-Ante Korda, savjetnica ministrice Danica Kramarić, i pomoćnik ravnatelja HZZO-a za zdravstvenu zaštitu, Hrvoje Šušković.
Izmjene, kako navode iz Ministarstva, obuhvaćaju sve razine zdravstvene zaštite.
U primarnoj zaštiti Nacrt omogućuje ugovaranje jednog tima obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena ili dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) za rad na više lokacija, na svakoj u nepunom, a ukupno u punom radnom vremenu.
Štoviše, kako dodaju, HZZO će rad tima moći ugovoriti i na dvije, u pravilu susjedne, lokacije, čak i kada za pojedinu lokaciju Mrežom nije utvrđen tim.
Druga velika skupina izmjena tiče se specijalističko-konzilijarne djelatnosti, u kojoj je broj pregleda s 8,4 milijuna u 2021. porastao na više od 10 milijuna u 2024. godini. Kako bi Mreža pratila taj rast, uz standardni broj timova uvodi se mogućnost utvrđivanja do 30% dodatnih timova, prema stvarnim potrebama.
Ugovarat će se na temelju analize HZZO-a i uz suglasnost Ministarstva, u pravilu na godinu dana. Samo iznimno, kada se standardni broj timova ne može osigurati u redovitom postupku ugovaranja ili postojeći kapaciteti nisu dostatni, HZZO će ih moći ugovoriti i s drugim ovlaštenim pružateljima zdravstvene djelatnosti.
“Javno zdravstvo temelj je hrvatskog zdravstvenog sustava i tako će i ostati. Svaki građanin, u velikom gradu, malom mjestu ili na otoku, zaslužuje jednako dostupnu zdravstvenu skrb. Na izazov nedostatka liječnika odgovaramo fleksibilnijom organizacijom rada. Riječ je o korištenju svih kapaciteta sustava u interesu pacijenta”, naglasila je ministrica Hrstić.
Jača i bolnička zaštita, u kojoj se ciljano povećava broj postelja, osobito stolaca i postelja dnevne bolnice. Posebno mjesto u Nacrtu ima palijativna skrb, čija se Mreža prvi put prikazuje objedinjeno, uz mogućnost uvećanja do 20% u županiji, odnosno do 35% u Gradu Zagrebu.
Palijativnih postelja bit će više u bolnicama, a u stacionarima domova zdravlja 166 umjesto sadašnjih 130. Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije, koji ih dosad nije imao, dobiva ih 22, a domovi zdravlja Požeško-slavonske i Splitsko-dalmatinske županije udvostručuju ih, sa 8 na 16, odnosno sa 6 na 12. Novost je i mogućnost rada mobilnog palijativnog tima u Klinici za dječje bolesti Zagreb, kako bi teško bolesno dijete i njegova obitelj imali oslonac u sustavu.
Sva predložena rješenja bit će 30 dana otvorena za prijedloge na portalu e-Savjetovanja, nakon čega će se izmjene i dopune Mreže donijeti sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. “Iza svake brojke u Mreži stoji čovjek: pacijent kojemu je potrebna pomoć i zdravstveni djelatnik koji mu je pruža”, zaključila je ministrica pozivajući na sudjelovanje struku, komore, županije, gradove i općine, udruge pacijenata i sve građane.
