U vrijeme pandemije koronavirusa, život onkoloških bolesnika nije bio nimalo jednostavan jer je zbog oslabljenog imunološkog sustava povećan rizik zaraze virusom SARS-CoV-2 i razvitkom težih oblika bolesti. Također, neizvjesnost i dugotrajna izolacija ostavila je značajne posljedice na mentalno zdravlje ovih bolesnika.
Udruga Europa Donna danas je u Zagrebu organizirala okrugli stol “Covid-19 i mentalno zdravlje onkoloških bolesnika”, na kojemu su stručnjaci govorili o konkretnoj pomoći onkološkim bolesnicima kako bi se poboljšala kvaliteta njihovog života u vrijema pandemije.
Voditeljica odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju KBC Sestre milosrdnice, Vesna Ramljak, rekla je da je pandemija došla naglo i spoznaje o infekciji su bile nedovoljne, te je istaknula da su se zbog toga u teškoj situaciji našli zdravstveni djelatnici, kao i bolesnici.
“Najveći problem je bio na koji način će bolesnici doći do liječnika i na koji način će se nastaviti njihova terapija”, istaknula je doc.dr.sc. Ramljak.
Spomenula je kako su srećom onkološki bolesnici shvatili važnost cijepljenja. Osvrnula se i na utjecaj pandemije na mentalno zdravlje onkoloških bolesnika.
“Kod ovih bolesnika bio je prisutan strah hoće li se zaraziti ili ne, te ukoliko se zaraze kakav će biti ishod bolesti. To ostavlja značajne posljedice na njihovo mentalno zdravlje. Udruga Europa Donna je organizirala besplatnu psihološku pomoć za ove bolesnike. Na mnogobrojna pitanja onkoloških bolesnika odgovaralo se telefonski i putem online platformi”, rekla je doc.dr.sc. Ramljak.
Psihologinja Klinike za onkologiju KBC Zagreb, Ivona Poljak je istaknula kako je poznato da onkološki bolesnici imaju strahove vezano za malignu bolest, a u vrijeme pandemije doživljaj ugroze od bolesti još je veći.
“Bolesnici su se suočavali i s bezvoljnošću jer u onome u čemu su htjeli biti aktivni pojavom pandemije im je onemogućeno ili umanjen”, kazala je Poljak.
Naglasila je da su i ograničeni socijalni kontakti s bliskim ljudima negativno utjecali na mentalno zdravlje onkoloških bolesnika.
“Ovi bolesnici kada osjete zabrinutost i tjeskobu mogu zatražiti psihološku pomoć primjerice na Klinici za onkologiju i Klinici za psihološku medicinu KBC-a Zagreb. Također, drugi bolnički centri imaju psihologe, a redovitu psihološku podršku pružaju i udruge pacijenata. U vrijeme Covida telefonsku psihološku podršku pružali su stručnjaci Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo. Također je Hrvatska psihološka komora sa županijskim psihološkim društvima uspostavila 25 telefonskih linija putem kojh se pružala pomoć 24 sata. Interes je postojao, ljudi su zvali”, istaknula je Poljak.
No, upozorila je kako se nažalost pacijenti kasno odluče za psihološku pomoć, a neki unatoč preporukama onkologa niti ne zatraže ovu pomoć iz objektivnih razloga.
Sudonici okruglog stola su poručili kako je vrijeme pandemije pokazalo da je psihološka pomoć za onkološke bolesnike katkada neophoda jer osim tjelesnog zdravlja treba voditi računa i o mentalnom zdravlju.
