Povodom Svjetskoga dana izbjeglica, Centar za mirovne studije (CMS) danas je u Zagrebu na konferenciji za novinare upozorio na problem djece izbjeglica bez roditeljske pratnje.
Konferenciji su nazočili protagonisti nagrađivanog filma “Igra sjenki”, tinejdžeri izbjeglice Sajid Khan iz Afganistana i Jano iz Sirijskog Kurdistana te nizozemska redateljica filma, Eefje Blankevoot, te novinarka Zuhoor al Qaisi, koja je također izbjeglica.
“Na europskim granicama u nehumanim uvjetima nalaze se brojne osobe, pogotovo djeca. Od Hrvatske tražimo da poštuje ljudska prava koja su uređena na međunarodnom i nacionalnom zakonodavstvu, te da poštuje Konvenciju o pravima djeteta”, rekla je Sara Kekuš, iz Centra za mirovne studije.
U Hrvatskoj je u statusu tražitelja azila oko 300-tinjak osoba.
“Problemi s kojima se suočavaju te osobe su pristup sustavu azila, proces integracije, učenje stranog jezika, pristup obrazovanju, pogotovo onom visokom, pronalazak posla te pronalazak adekvatnog mjesta za stanovanje”, upozorila je Kekuš.
Naglasila je da je iznimno teška situacija djece koja biježe iz ratom razorenih zemalja bez roditeljske pratnje, a takve djece je mnogo. Naime, svakog mjeseca nekoliko stotina djece pokuša doći do Europe i dobiti azil.
“Procjenjuje se da u izbjegličkoj populaciji djece posljednjih godina je čak 15 posto djece bez roditeljske pratnje, što je na razini Europske unije mnogo, a najčešće se radi o djeci s Bliskog istoka, odnosno do granica Hrvatske i Europske unije dolaze djeca iz Afganistana, Sirije i Iraka. Međunarodno pravo ima u vidu spajanje te djece s njihovim roditeljima ili zakonskim skrbnicima. No, vrlo često su mogućnosti u praksi ograničene te spajanje roditelja s djecom traje i po nekoliko godina”, rekla je Kekuš.
Osvrnula se i na film Igra sjenki koji govori o tragičnom putovanju nekoliko tinejdžera koji su pobjegli iz ratom zahvaćenih zemalja i traže sigurnost u Europi.
“U sklopu Tjedna izbjeglica, koji se održava u nekoliko hrvatskih gradova, film je u suradnji s Art kinom prikazan 9. lipnja u Dječjoj kući u Rijeci, gdje je bio veliki odaziv mladih i djece. Nakon filma smo imali i raspravu s publikom te smo dodatno osvijestili o problemu djece bez roditeljske pratnje. Većina djece iz publike su bila prilično iznenađena što se događa s djecom izbjeglicama bez roditeljske pratnje, jer nisu mogli vjerovati što njihovi vršnjaci proživljavaju dok oni žive u sigurnosti svog doma”, dodala je.
Redateljica filma, Eefje Blankevoot, osvrnula se na njegovo stvaranje.
“Prije četiri godine filmska ekipa započela je put koji je nazvan tamna strana Europe. U sklopu snimanja filma mnogo puta smo posjetili granice BiH i Hrvatske, gdje smo u teškim uvjetima upoznali mnogo izbjeglica. Neki od njih su protjerivani po petnaest puta, kao što je to bio slučaj s mladićima u našem filmu”, rekla je redateljica Blankevoot.
Upozorila je da su i protagonisti filma bili suočeni s nasiljem hrvatske policije.
“Danas je trenutak da se govori o tome što se događa na granicama cijele Europe. Ovi dečki iz filma su prošli 6 tisuća kimometara, našli su svoju sigurnost. No, mnogi ljudi i djeca ovoga trenutka se suočavaju s teškoćama i nasiljem na granicama. Stoga smo danas u Hrvatskoj da dignemo svoj glas za te ljude”, istaknula je redateljica Blankevoot.
Spomenula je da su protagonisti govorili o problemu djece bez roditeljske pratnje i pred Europskim parlamentom te je poručila da se prestanu kršiti ljudska prava.
Jedan od protagonista filma, Sajid Khan, imao je samo 15 godina kada je pobjegao iz Afganistana.
“Nakon što sam napustio zemlju, glavni cilj mi je bio da dobijem zaštitu.Prvo sam došao do Grčke, ali tamo nisam kao dijete mogao tražiti zaštitu i onda sam nastavio svoj put duž balkanske rute. U svakoj zemlji sam pokušavao tražiti azil, ali mi to pravo nije bilo dopušteno. Također, kada sam došao do Hrvatske pravo na azil mi je više puta uskraćeno. Iz Hrvatske sm bio pet puta nezakonito protjeran, a svaki put je policija bila sve nasilnija, čak sam prilikom protjerivanja završio u rijeci, nisam znao plivati, ali na sreću su me prijatelji spasili. Također me je policija prisilno svlačila, morao sam po hladnoći hodati bez odjeće i obuće, a uzimali su mi i osobne stvari. Nisam očekivao da hrvatska policija može biti toliko nemilosrdna”, ispričao nam je simpatični Khan.
Naglasio je da sada živi u Belgiji, gdje je dobio azil, te mu je drago da ima svoju putovnicu što mu je tako omogućeno da i u Hrvatskoj ispriča svoju tragediju.
“Bilo mi je jednostavno u Belgiji dobiti azil jer sustav savršeno funkcionira. Belgijanci su sjajni ljudi i u toj zemlji još nisam imao neugodnih iskustava”, rekao je Khan.
Naglasio je da je u Belgiji nastavio svoje školovanje, te očekuje da će nakon završetka srednje škole dobiti posao.
Tinejdžer Jano je pobjegao iz Saudijskog Kurdistana, a trenutno živi u Nizozemskoj. Ispričao je da je u potrazi za sigurnošću prešao dvanaest zemalja, iz Hrvatske je nezakonito protjeran ukupno dvanaest puta. Također ga je dva puta šest policajaca zlostavljalo i tuklo te mu je čitavo tijelo bilo prekriveno modricama.
“Kada sam sve to proživljavao od strane hrvatske policije, navršio sam tek 18 godina. U Hrvatskoj sam izgubio i brata s kojim sam pobjegao. Pokušali smo preći granicu i zatekli smo se u planinskoj šumi. Napala nas je policija i nismo imali drugog izbora, nego da se razbježimo. Pri tome sam otišao u jednom smjeru, a moj brat u drugom s skupinom izbjeglica. Tako smo se nažalost razdvojili. Nezakonito sam nakon toga protjeran iz Hrvatske u BiH, a moj brat je uspio doći do Zagreba i nastavio je dalje svoj put te ništa ne zna o njemu”, posvjedočio je Jano.
Danas je zadovoljan svojim životom u Nizozemskoj. Osim što je dobio azil i dokumente ima i stan, te je dodao da ne razmišlja o povratku u svoju zemlju jer tamo je rat koji traje već deset godina i ne vjeruje da će taj rat prestati.
Ekipu filma Igra sjenki u Hrvatskom saboru danas su primili zastupnici Zeleno-lijevog bloka. Film se večeras u 21.30 sati prikazuje na Ljetnoj pozornici Tuškanac u Zagrebu, a prije toga se u Kulturno- informativnom centru održava tribina na temu djece bez roditeljske pratnje.
