U organizaciji Udruge Franak, danas je na zagrebačkom Zrinjevcu održan prosvjed potrošača oštećenih nepoštenim poslovanjem banaka. Prosvjednici iz cijele Hrvatske došli su u Zagreb organiziranim prijevozom. Poručili su da je vrijeme za odluke Vrhovnog suda i da njihova dugogodišnja pravna agonija se mora završiti noseći transparente s natpisima: “Zaustavite pljačku hrvatskih građana”, “Vlada RH je izdala građane”, “Samo ništetnost ugovora predstavlja obeštećenje”, “Vrhovni sude čekaš li zastaru? Vrhovni sude čekamo te”, “Vrhovni sude ili sudi ili se ukini”, “55 tisuća obitelji čeka pravdu” i drugi.
S prosvjeda su upućeni zahtjevi Vrhovnom sudu da u roku 15 dana donese odluku o ništetnosti ugovora s ništetnom valutnom klauzulom i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom, pravo na puno obeštećenje svih potrošača s konvertiranim kreditima na temelju Zakona o izmjeni i dopunama zakona o potrošačkom kreditiranju.
Od Vlade RH zahtijevaju da predloži hitnu proceduru i da Hrvatski sabor izglasa adekvatne zakonske akte. Prije svega, to je produljenje roka zastare potraživanja do 31. prosinca 2024. godine za sve potrošačke kredite s valutnom klauzulom CHF koji su obuhvaćeni kolektivnom sudskom presudom u slučaju Franak. Naime, uslijed pravne nesigurnosti koje je uzrokovao Vrhovni sud RH, mnogi potrošači nisu tužili na vrijeme i zanemarili su svoja prava zbog straha od neuspjeha na sudovima. Udruga Franak traži da se zbog toga produlje rokovi zastare potraživanja koji sada teku do 14. lipnja 2023. godine po svim pojedinačnim tužbama koje se temelje na kolektivnoj sudskoj presudi. Od Vlade se traži da oslobodi od sudske pristojbe i troškova vještačenja sve potrošače koji su obuhvaćeni kolektivnom sudskom presudom u slučaju Franak. Upućena je i prosvjedna nota Hrvatskoj narodnoj banci.
Kako je istaknuto, HNB je svojim nečinjenjem pogodovao bankama u višegodišnjem pljačkanju potrošača ugovaranjem i primjenom ništetnih ugovornih odredbi o promjenjivim kamatnim stopama. Predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak Elvis Sudar je naveo kako HNB u tome ima ulogu subjekta koji unatoč činjenici da je regulator i nadziratelja rada banaka nije učinio ništa u sprječavanju dugogodišnje nepoštene, nesavjesne, nezakonite poslovne prakse banaka praveći se kao da se to njih u HNB-u ne tiče.
“Prosvjednu notu upućujemo HNB-u i zato jer nije učinio ništa nakon pravomoćnosti kolektivne sudske presude u smjeru preporuke bankama da postupe u skladu s presudom i ponude potrošačima nagodbe, kako potrošači ne bi morali pokretati sudske postupke. HNB je stalno tvrdio kako se radi o pojedinačnim postupcima i različitim ugovornim odnosima, a to je notorna laž”, istaknuo je Sudar.
Na spomen HNB-a, prosvjednici su uzvikivali lopovi i izdaja.
Aktivist udruge Franak Goran Aleksić je rekao da se prosvjed danas održava jer Vrhovni sud nije obavio svoju ustavnu zadaću. Naglasio je kako 55 tisuća hrvatskih obitelji s konvertiranim kreditima nema pravnu sigurnost za tužbe. Također, niti jedna od 125 tisuća obitelji s ugovorom o kreditu u “švicarcima” ne znaju kako točno postaviti svoje tužbene zahtjeve vezano za ništetnost cijelih ugovora. Naglasio je kako sedam godina nakon konverzije, gotovo pet godina nakon pravomoćnosti kolektivne sudske presude u slučaju Franak i 75 dana prije zastare potraživanja na pojedinačne tužbe na temelju kolektivne sudske presude, građani i dalje nemaju pravnu sigurnost za svoje tužbe. Ustvrdio je da je to sramota.
“Javno je najavljeno i obećano da će odluke biti donesene do kraja 2022. godine. Prošlo je puno od kraja 2022. godine, tri mjeseca su prošla, a još uvijek nemamo rješenje. Zbog čega? Zbog toga jer šest sudaca Vrhovnog suda uopće ne razumije niti hrvatsko pravo, niti pravo Europske unije, zbog četiri suca koja ni u što nisu sigurna i zbog dvoje sudaca koji su se izuzeli od odlučivanja, a time su odlučili da neće obavljati svoju ustavnu dužnost. Zbog tih sudaca odluka nije donesena niti pozitivna niti negativna, a ona treća hibridna, takozvana kompromisna nema pravnih temelja, i zbog toga je sudska evidencija Vrhovnog suda sve vratila natrag na ponovno odlučivanje. Ne znamo kada će biti nova sjednica građanskog odjela na kojoj će se ponovno vijećati o konverzijama i na kojoj se mora odlučiti o pravima potrošača koji su konvertirali svoje kredite”, rekao je Aleksić. Ustvrdio je kako je očigledno da 55 tisuća hrvatskih obitelji sucima Vrhovnog suda ne znače ništa.
Jedna od korisnica kredita u švicarskim francima je i Biserka Vinceković iz Varaždina.
“Suprug i ja digli smo stambeni krediti 2005. godine u današnjoj Addiko banci, a 2016. smo konvertirali kredit, što nam nije puno pomoglo. Malo je smanjena glavnica u kunama i eurima, ali rata je ostala ista kao i prije. Do sada smo otplatili 700 tisuća kuna i još smo dužni sto i nešto tisuća za otplatu, a po ugovoru smo trebali vratiti 580 tisuća. Oboje smo oboljeli i 2017. godine banka nam je otkazala kredit, te 2018. godine pokrenula ovrhu na kuću koja je zaustavljena sudskim putem. Nažalost, banka je nakon šest mjeseci ponovno pokrenula ovrhu na temelju aneksa ugovora o konverziji u eurima, ali to je odbačeno u našu korist. Imamo velike sudske troškove, već su prešli 20 tisuća kuna. Sada smo u blokadi”, ispričala je Vinceković za Medias. Naglasila je kako očekuje pravdu, te da suprug i ona počnu dostojanstveno živjeti.
Anita Perkov Kalebota iz Splita je rekla da je u švicarskim francima imala dva kredita.
“Jedan je bio auto kredit od 2005. do 2012. Što se tiče tog kredita, tužila sam banku 2014. godine i za kamatu sam dobila dobila tužbu 2019. Podigli smo kredit i stambeni kredit 2007. godine i konvertirali smo ga, također smo tužili banku za ništetnost ugovora 2014. godine, ali još ništa nije riješeno. Za autokredit sam otplaćivala više nego što je trebalo kao i za stambeni krediti, odnosno za auto kredit 700 tisuća više, a za stambeni kredit 500 tisuća više. Jako teško smo otplaćivali kredite ,uz to što smo suprug i ja otplaćivali svojim plaćama sudjelovali su i naši roditelji”, ispričala nam je Perkov Kalebota.
Naglasila je kako očekuje pobjedu Udruge Franak nad bankama i da oštećeni građani dobiju ono što im pripada. “Ljudi su više dali za otplatu svojih kredita te očekujem da im se preplaćeni iznos i vrati”, rekla je Perkov Kalebota.
