Gong je na današnjoj konferenciji za novinare istaknuo da se odluke Ustavnog suda odnose na sve hrvatske građane i aspekte javnoga života, te na kvalitetu i karakter demokracije.
Stoga, tvrde u Gongu, Ustavni sud treba biti otvoren javnosti, te su predstavljene Gongove preporuke za transparentniji rad Ustavnog suda i uključivanje javnosti u taj rad.
“Sudjelovanje javnosti u radu Ustavnog suda je predviđeno zakonom, ali se ne provodi u praksi, već se uspješno zaobilazi na način da se odluke donose na stručnim sastancima koji nisu javni, a na plenarnoj sjednici se samo izdeklariraju odluke. Gong to želi promijeniti kao organizacija koja već 25 godina radi na većoj demokratizaciji političkog sustava i snažno promovira liberalnu demokraciju”, rekla je izvršna direktorica Gonga, Oriana Novokmet.
Spomenula je da vladajući idu u reformu referendumskog zakonodavstva, a u toj reformi Ustavni sud će dobiti istaknutiju ulogu s obzirom da će moći provjeravati ustavnost pitanja prije nego što se skupe potpisi. Naglasila je da ideje vladajućih oko referenduma su većim dijelom i Gongove prepreporuke iz 2013. i 2014. godine, te je izrazila zadovojstvo što je HDZ usvojio većinu tih preporuka.
“Dalje ćemo zagovarati ideju da Ustavni sud provjerava ustavnost pitanja, ali smo zabrinuti zbog nekih odluka tog sud. To se posebno odnosi na zadnju odluku, kada se Ustavni sud u slučaju Mostova referenduma prometnuo u ustavnotvorca i odbacio referendum bez da je ponudio kvalitetne i razumne argumente, a nije niti provedena javna rasprava u kojoj su mogli sudjelovati stručnjaci”, kazala je Novokmet.
Ustvrdila je da to nije jedina takva odluka Ustavnog suda, te je podsjetila na odluku o radu Nacionalnog stožera, a to, kako je rekla, tema koja je izuzetno podijelila hrvatsko društvo i oko nje je postojao ogroman javni interes.
U tom slučaju javni interes je odbačen voljom većine. Također su i mediji isključeni sa sjednice na kojoj se raspravljlo o zakonitosti mjera u borbi protiv covida-19.
“Naš je stav da sve plenarne sjednice trebaju biti javne, da se na njima treba raspravljati, a posebno one koje se odnose na karakter političkog sustava kao što su odluke o referendumu i odluke o izbornim jedinicama”, istaknula je Novokmet.
Spomenula je i da troje ustavnih sudaca kroz izdvojena mišljenja godinama ukazuju koliko je ustavno sudski postupak nedovoljno transparentan i da bi trebao biti otvoreniji prema javnosti, da rasprave budu javne.
“Ustavni sud će dobiti veće ovlasti konkretno u pitanju referenduma. No, imamo na umu činjenicu da je izrazito nisko povjerenje građana u institucije. Stoga smatramo da je nužno unaprjeđivati rad Ustavnog suda pred kojim je niz važnih odluka, a koje se tiču demokracije i ljudskih prava”, ustvrdila je Novokmet.
Poručila je da bi se Ustavni sud trebao demokratizirati u svom radu, više okrenuti prema građanima koji su ishodište i cilj svake demokracije.
O Gongovim preporukama detaljnije je govorila pravnica i stručna suradnica u Gongu, Sanja Pavić. Prva preporuka je otvaranje plenarnih sjednica javnosti, a na tim sjednicama bi bili prisutni novinari koji bi javnost upoznali s procesom donošenja odluka. Pavić je spomenula da je takva praksa dokinuta za vrijeme mandata predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec, pod obrazloženjem da se javnost rada suda može osigurati na druge načine iako je spomenuti način dozvoljen poslovnikom Ustavnog suda.
Preporuka je i da se održavaju javne rasprave s stručnom javnošću. Ova rasprava bi sudu omogućila da uz pomoć mišljenja stručne javnosti oblikuje svoju odluku s obzirom da suci nemaju dovoljno stručnog znanja u pojedinim temama te zbog toga ne mogu donijeti kvalitetne odluke.
“Sud je posljednji put donio odluku na temelju održane javne rasprave 2013. godine, što znači da u ovom sazivu Ustavnog suda niti jednom nije provedena javna rasprava”, rekla je Pavić.
Naglasila je i da neki suci Ustavnog suda traže redovito održavanje javne rasprave, a to se tražilo i kada se odlučivalo o covid mjerama. No, ovi suci nisu naišli na podršku svojih kolega.
Sljedeća preporuka je osiguranje javnosti na savjetodavnim raspravama. To omogućava sudu da se definira problem i pitanja oko kojih je potrebno provesti raspravu. Dobar primjer savjetodavne rasprave je one u lipnju ove godine u postupku vezano za promjenu izbornih jedinica zbog neustavnosti izbora.
“Ova vrsta rasprave bi trebala biti dostupna široj javnosti s ciljem praćenja argumenata koji se iznose pred sudom”, rekla je Pavić.
Gong preporučuje i da sud izradi detaljan komunikacijski plan odnosa s javnošću koji bi dao odgovore na postavljena pitanja, odnosno na ukazane probleme.
Pavić je upozorila da Ustavni sud nema niti svoga glasnogovornika te Gong potiče njegovo imenovanje ili uspostavu posebne službe za odnose s medijima, redovito izdanje priopćenja za javnost, održavanje redovitih konferencija za medije, redovne intervjue s predsjednikom Ustavnog suda, odnosno suca izvjestitelja u konkretnom predmetu.
Također, Gong potiče izlazak Ustavnog suda na društvene mreže.
Peta preporuka Gonga je povećanje stupnja proaktivnosti Ustavnog suda i transparentno izvještavanje o napretku u provedbi odluka.
“Ustavni sud je 2010. godine donio izvješće o neustavnosti izbora, a 2017. godine je naredio Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi Zakon o pobačaju. Vidimo kojom brzinom politički akteri reagiraju. Ovlasti Ustavnog suda ne bi smjele prestati donošenjem odluka izvješća, već bi sud trebao uz pomoć javnosti aktivnije pratiti kako se njegove odluke i kada implementiraju”, navela je Pavić.
Naglasila je da će Gong zagovarati svoje preporuke, a osobito u narednom razdoblju kad će uloga Ustavnog suda biti izuzetno važna.
“Povjerenje koje građani imaju u institucije pogotovo sudske i parasudske vlasti je iznimno nisko. Jedno istraživanje je pokazalo da što se tiče povjerenja građana sudstvo je na samom dnu zajedno sa Hrvatskim saborom”, rekao je Dario Čepo, profesor na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Vijeća Gonga. Stoga bi se građanima trebalo pokazati da se odluke ne donose stranačko ideološki ili na temelju argumenata koje nemaju veze sa pravnim normama i Ustavom RH.
“Ideja o odlučivanju o ključnim političkim pitanjima, o ključnim društvenim problemima koji polariziraju ili rascjepljuju društvo mora biti otvorena”, rekao je Čepo.
Naglasio je kako su preporuke Gonga važan korak naprijed ne samo za društvo nego i za Ustavni sud koji će tako ojačati svoju poziciju.
“Preporukama se ne ide protiv Ustavnog suda nego mu se pomaže da ispuni svoju ključnu ulogu arbitra u važnim političkim i društvenim pitanjima koji omogućuju da društvo ostane na okupu”, poručio je Čepo.
