Saborska zastupnica SDP-a, gradonačelnica Supetra i potpredsjednica saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu, Ivana Marković, za XPress je potvrdila da će predložiti raspravu o stanju u Jadroliniji pred saborskim odborom kojim predsjeda DP-ov Stipo Mlinarić.
Potaknuta tragičnom nesrećom u Malom Lošinju, gdje su smrtno stradala trojica pomorca s trajekta Lastovo, nakon što je na njih pala pramčana ulazna rampa, podsjetila je resornoga ministra Olega Butkovića na zastupnička pitanja koja mu je postavila 27, srpnja, a tiču se upravo stanja u Jadroliniji. Na ista još uvijek čeka odgovore.
Kao otočanka najbolje ste upoznati sa stanjem trajekata koji plove iz Splita za otok Brač i obrnuto. Kakva je danas situacija s trajektima na toj liniji?
“Stanje na našoj liniji je više-manje redovno za ljetnu sezonu. Kroz ovu liniju tijekom godine prođe 2 milijuna putnika i 500 tisuća vozila, a ako znamo da cijeli otok nema niti 15 tisuća ljudi, to su strašne brojke. Naš grad s komunalnom tvrtkom se jako dobro pripremi za sezonu te u uvjetima ograničenog prostora stvari funkcioniraju. Ovim putem mogu samo pohvaliti zaposlenike Agencije za linijski promet i operativni dio radnika u Jadroliniji s kojima smo svakodnevno u kontaktu te koji prate stanje na ovoj liniji, usmjeravaju dodatne trajekte tako da stvari s obzirom na vrhunac sezone jako dobro funkcioniraju.
Ono na što ću inzistirati je bolje usklađenje linija jer smo imali kašnjenja u polasku radi manevra iskrcavanja i ukrcaja, mogućnost uvođenja online rezervacija da se olakša rad ljudima na terenu ali i smanje gužve u čekanju. Također, smatram da je s obzirom na porast broja stanovnika (Supetar je jedan od 7 gradova u RH koji bilježi porast), te s obzirom na potrebu za svim vrstama kadra od policije, zdravstva, odgajateljica, inženjera… došao je trenutak da se za putnički prijevoz omogući i katamaran. Pritom ne govorim o subvencioniranoj već komercijalnoj liniji.
Na liniji Supetar Split plove odlični trajekti ‘Marjan’, ‘Hrvat’, koji su udobni, operativni kod uplova, ukrcaja i iskrcaja”.
Najavili ste, kao potpredsjednica saborskog Odbora za pomorstvo i promet, da ćete tražiti da se o stanju u Jadroliniji raspravi na sjednici nadležnog saborskog Odbora. Kada se može očekivati predmetna sjednica?
“Kao što ste napisali postavila sam pitanje ministru te komuniciram sa strukom, ljudima koji su upoznati sa stanjem u Jadroliniji te ću po prikupljanju svih informacija zatražiti raspravu na Odboru za pomorstvo koja će vjerujem doći na red, ukoliko to predsjednik Odbora gospodin Mlinarić Stipo uvrsti kao točku dnevnog reda s početkom rada Sabora u rujnu. Ja ću točku zatražiti, a hoće li se uvrstiti i kada pitanje je za predsjednik Odbora.
Jadrolinija je strateška državna tvrtka prevažna za nas otočane, prevažna za turizam da bi se ovako olako pustila u ruke očito nedorasle uprave i vlade koje se uopće ne očituje na ove probleme, apele Sindikata. Čak je i predsjednik Nadzornog Odbora Jadrolinije podnio ostavku, znači onaj koji je itekako dobro upoznat sa stanjem u sustavu daje ostavku.
Sramotno da je ovo moralo postati tema nakon što su na najstravičniji mogući način ljudi izgubili svoje živote i žalosno je da je ova mučna situacija na svijetlo dana iznijela mračne probleme u nacionalnom brodaru”.
Jesu li zbog tragedije na Lošinju, po vašemu mišljenju, već trebali pasti ostavke i čije? Vidite li u svemu kaznenu odgovornost Sopte i Butkovića?
“Prije svega željela bih izraziti duboku sućut obitelji, prijateljima i kolegama poginulih pomoraca i radnika trajekta Lastovo. Zaista se radi o neviđenoj tragediji te je užasno što se desilo. Apeliramo na nadležne institucije da se utvrde razlozi ove nesreće kako se nešto slično više nikada ne bi dešavalo. Sigurnost radnika, mornare, posade, putnika mora biti na prvo mjesto.
Također, moje veliko poštovanje i zahvalnost idu prema radnicima, mornarima, posadi brodova i trajekata, svim radnicima u lukama diljem Hrvatske koji na svojim leđima nose dobar dio sezone i rade u svakakvim uvjetima.
Što se tiče odgovornosti za ovu nesreću, to je na nadležnim institucijama da utvrde i to što prije kako se ovako nešto ne bi ponovilo.
Ono što ja vidim je odgovornost za upravljanje našom najvažnijom strateškom tvrtkom i donošenje strateških odluka. Temeljno pitanje koje si svi s pravom postavljamo, iz kojeg razloga Jadrolinija kupuje prastare brodove koje nitko neće i koje dolaze u mirovnu, tj, odraditi starački staž u Hrvatskoj?
I zašto se kupuju brodovi koji osim što su stari, i prije njihove kupnje postoji preporuka Hrvatskoga registra brodova da se oni ne kupuju? U EU se smatra da brod između 25 do 30 godina starosti treba umiroviti. To su standardi EU. Zašto uprava i ministarstvo ignorira sva ova upozorenja i nastavlja po svome, te je li zaista strateški cilj RH kupnja starih ruzinavih brodova koje drugima nisu dobri, ali eto Hrvatskoj su ok? Tko od toga profitira?
Znači uprava svjesno nabavlja stara, nesigurna plovila u suprotnosti sa službenim stavom HRB-a i tu leži odgovornost predsjednika Uprave te nadležnog ministra koji je ujedno i predsjednik Skupštine. Ministar je dužan dati odgovore na ova pitanja. Postoji nešto što se zove zapovjedna odgovornost i premijer se ne smije ponašati da ovo nije njegov problem. Ovo je isključivo njegov problem, a odgovornost uprave i predsjednika Skupštine je neupitna. Barem moralna”.
Kakvom vidite situaciju u Jadroliniji?
“Sve su vam rekli sindikat pomoraca RH, struka i predsjednik NO Jadrolinije, Damir Zec, koji je podnio ostavku i posebno kritizirao rad Uprave društva na čelu s Davidom Soptom radi nabavke brodova ‘bez temeljite pripreme, što dovodi do visokih troškova i dugotrajnog prilagođavanja prije nego što krenu u redovne linije’.
Naglasio je da su posljedice toga da većina nabavljenih brodova provodi mjesece u brodogradilištima prije nego što krenu u redovne linije, a ukupne nabavne cijene ne održavaju njihovu tržišnu vrijednost.
Navodim samo dva primjera:
– Grčki brod Glikofilousa, sada nazvan ”Sveti Duje’, plaćen 7,7 milijuna eura, koji ima svjedodžbu samo za ploviti unutar zaštićenog i lučkog područja, drugim riječima po direktivi EU ne bi smio napustiti luku. Nakon kupovine ”peglao” se u Kraljevici da bi mogao zadovoljiti potrebe putničkog broda. Brod je trebao ploviti na liniji Supetar – Split, krcati 236 automobila. Danas plovi na liniji Drvenik i krca samo 100 vozila. Zašto?
– Grčki brod Hermes, danas nazvan ‘Oliver’, star 27 godina, plaćen 12 milijuna eura, pri čemu je još 2.7 milijuna eura utrošeno na remont. Struka je upozoravala na probleme s generatorom, probleme koji se tiču protupožarne izolacije, ali i ostale sigurnosne probleme. Svjedočili smo tome kako je brod stao na pučini te je sreća u nesreći bila to je bila bonaca i mirno more”.
Ivana Marković: ‘Sigurnost putnika i posade na svim brodovima Jadrolinije mora biti prioritet’
