Udruga Prijatelji životinja dostavila nam je komentar na objavljeni tekst o sumnjama u netransparentan rad Udruge ‘Šapa u srcu’ iz Skradnika u Općini Josipdol kod Ogulina. Prijatelji životinja bitnim su naglasili da se pojedinci ili udruge ne smiju baviti skupljanjem velikoga broja životinja i donacija za skrb o njima u svrhu udomljavanja, a da nemaju sklonište registrirano pri Ministarstvu poljoprivrede.
Podsjetimo, nakon što se udruga ‘Šapa u srcu’ javno pohvalila donacijom od 30.000 eura, uslijedili su komentari kojima se izražavaju sumnje u transparentnost udruge i njihove voditeljice, Anice Pribanić. Tom prilikom su iznesene optužbe da zbrinuti psi nisu veterinarski obrađeni te da životinje ugibaju i “prelaze jedna preko druge”. Pritom je poznato da je Udruga iznos od 30.000 eura dijelom utrošila na kupnju kuće, ali nepoznato je za koje svrhe te zašto se i dalje potražuju donacije za životinje kojima je potrebna hitna skrb. Naša sugovornica nam je u prvoj objavila otkrila i da je jedan pas uginuo u mukama, unatoč činjenici da se i za njega prikupio poveći broj donacija.
Odgovor udruge Prijatelja životinja, koji je stigao nakon naše objave, prenosimo u cijelosti.
‘Redovito prijavljujemo one koji krše zakon’
“Dosad nismo dobivali prijave o navedenoj udruzi. No želimo istaknuti da apsolutno osuđujemo kršenja zakonskih propisa i što se tiče financija i što se tiče dobrobiti životinja te kontinuirano potičemo transparentan i legalan rad udruga.
Privatne osobe i udruge smiju zbrinjavati napuštene pse i mačke samo ako je to u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja i Zakonom o zdravlju životinja. U prekršaju su osobe koje uzmu psa s ulice i ne prijave ga skloništu, veterinari koji takve pse označe mikročipom na pojedinu osobu ili udrugu, kao i veterinarski inspektori koji žmire na takva nezakonita postupanja.
Ono što nas općenito zabrinjava je što, unatoč jasnim zakonskim odredbama, u Hrvatskoj krše svakodnevno propise veterinari, veterinarska inspekcija, komunalni redari i registrirana skloništa koja rade i dalje kao šinteraji, a koje redovito prijavljujemo. U takvom sustavu ne iznenađuje što pojedini volonteri i udruge zaobilaze zakon radi tzv. višeg cilja. To nikako ne odobravamo jer upravo udruge za zaštitu životinja trebaju biti pozitivan primjer legalnog zbrinjavanja životinja. Ljubav prema životinjama nije dovoljna bez ispunjavanja svih zakonskih preduvjeta za njihovo zbrinjavanje.
Šapa u srcu nije u registru Jedinstvenog centra
Također, pojedinci ili udruge ne smiju se baviti skupljanjem velikoga broja životinja i donacija za skrb o njima u svrhu udomljavanja, a da nemaju sklonište registrirano pri Ministarstvu poljoprivrede. Za sve pse, neovisno jesu li napušteni, skrbnički, iz uzgoja ili iz druge države, zakonske odredbe propisuju sljedivost. Ako netko nema registrirano sklonište, tada za napuštene životinje ne postoji sljedivost, a to znači da nema kontrole odakle je životinja stigla, je li primila liječenja i sve propisano s područja zdravlja životinja te, naposljetku, gdje je udomljena.
Zakon o zaštiti životinja propisuje da ako se netko bavi pomaganjem napuštenim psima i mačkama, mora imati ugovor sa skloništem, a ako ih ima više od devet, mora ispunjavati i uvjete držanja kao i skloništa. Ako pak netko ima na skrbi više od 20 pasa ili mačaka, tada mora imati registrirano sklonište. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje propisuje uvjete kojima mora udovoljavati privremeni udomitelj, a to je, prema definiciji u Pravilniku, “posjednik koji drži do 20, odnosno 20 pasa ili mačaka starijih od šest mjeseci u svrhu udomljavanja, koje mu je povjerilo na čuvanje sklonište s kojim o tome ima sklopljen ugovor”. Hoteli za životinje ili privremeni smještaji također moraju imati registriranu djelatnost.
Udruzi Šapa u srcu uskraćena dozvola za sklonište. Voditeljica: ‘Nemam razloga opravdavati donacije’
Životinje ne možemo spašavati na nezakonit način
Sve životinje moraju biti označene mikročipom, kastrirane i cijepljene, o čemu se moraju voditi evidencije, te se moraju redovito oglašavati za udomljavanje. Sve to, kao i hvatanje i prijevoz životinja, smiju obavljati samo osposobljene osobe, unutar sustava skloništa, a ne zaštitari životinja privatno. Iako legalnost ne jamči uvijek i dobrobit životinja, mora svima biti temelj rada. Inače se može lako dogoditi da zbog preopterećenosti i sagorijevanja jedne osobe, koja skrbi o dvoznamenkastom broju pasa i mačaka, te životinje stradaju. Ne možemo tražiti da inspekcije, komunalni redari, općine, gradovi, skloništa i građani rade po zakonu ako ga udruge krše, a vrijedi i obrnuto. Previše je napuštenih pasa i mačaka, ali ne možemo ih spašavati na nezakonit način.
Stoga apeliramo na sve udruge i volontere koji žele pomagati životinjama da osnuju sklonište i da njihov registriran i transparentan rad bude podložan nadzoru uvjeta držanja životinja. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje propisuje jednostavnije infrastrukturne zahtjeve što se tiče izgradnje skloništa nego prethodni Pravilnik. Naglasak je na dobrobiti životinja u skloništu, učinkovitom radu i oglašavanju te udomljavanju životinja. To omogućava bržu i jednostavniju izgradnju i registraciju skloništa za životinje, što su već učinile mnoge udruge koje rade sve po propisima i koje su pozitivan primjer drugima. Zajedno bismo trebali uložiti dodatne napore i prijavljivati državne institucije i jedinice lokalne samouprave za koje imamo saznanja da krše zakone, a isto vrijedi i za građane i udruge. To je jedini ispravan način za rješavanje složene situacije sa zbrinjavanjem napuštenih pasa i mačaka u Hrvatskoj”.
